Beograd, godina XXV (2013)
Br. 540-541
1 - 31. januar 2013.
 
Republika na facebooku
 
   
 

 

Žrtve

 
Dragan Stojković, Staro sajmište - Spomenik, 2012.
Nije prvi put da Republika sarađuje sa fondacijom Hajnrih Bel , isto tako nije prvi put da objavljuje temat posvećen određenom fenomenu koji zahteva kritički pristup u nameri njegove eksplikacije. Tema ovog broja je Fenomenologija žrtve. Pomenuta fondacija će, naime u martu 2013. godine održati veliku međunarodnu konferenciju na ovu temu, a Republika će je medijski propratiti. Ovaj temat je neka vrsta najave te konferencije.
Zašto baš Republika?
Kao što je našim čitaocima a i najširoj srpskoj javnosti poznato, naš časopis se od samog nastanka zalagao za iskren, naučno utemeljeni pristup pitanju
ratnih i svih drugih žrtava. Protivili smo se upotrebi žrtava u političke svrhe, ružnom licitacijom brojki stradalih, znajući da je to svojevrsno izrugivanje žrtvama. Tokom ovih skoro četvrt veka Republika je objavila množinu tekstova i ogleda upravo na ove teme.
Smatrali smo da bi adekvatan izbor takvih članaka iz našeg lista podsetio srpsku javnost na opšti fenomen žrtve i kao uvod u buduću međunarodnu konferenciju otvorio nove horizonte za istraživanje i društveni dijalog.
Bez dijaloga i kritičkog sagledavanja sopstvene (a ne tuđe!) prošlosti pa samim tim i objektivnog tretiranja svih žrtava, nema normalne političke zajednice i normalnog društva. Naš najpreči zadatak kao nezavisnih i slobodnih ljudi jeste da svojim intelektualnim angažmanom učinimo sve da se takvo društvo i takva država što pre uspostave.

  Z. M.

Svaštalice
Ma ta Evropska unija nema nikave veze sa Evropom i mi treba da pazimo da ne platimo više nego što Evropska unija uopšte vredi – Matija Bećković
Ko se nadao ovolikom snegu, za mene su svi putevi čisti i u redu – Milutin Mrkonjić
Dosta je sa pričama da je Kosovo Srbija! Ivica Dačić

Surova štednja: na čiji račun?
Surova štednja je svuda zahtev dana. Sigurno je da, naoko, ima izuzetaka u nekoliko zemalja - u Kini, Brazilu, državama Zaliva i, možda, u još nekoliko. Ali su ovo izuzeci pred zahtevom koji danas prožima svetski sistem. Delimično, ovaj zahtev je apsolutno lažan. Delimično, on ukazuje na realni ekonomski problem...
Imanuel Volerstin
Šta je skrivila Ljubica Muhić
Autoritarnoj vlasti i isto takvoj opoziciji nisu potrebni samosvesni ljudi nego ljudi za koje je država platila stranom vlasniku svako radno mesto. A to više liči na robovlasništvo nego na kapitalizam...
Olivija Rusovac
Odluka će biti bolna
Svi u Srbiji čekaju nešto – možda odatle i ovaj naslov u stilu poznatog Dikensovog romana – svi o tome govore ali iščekivanja dolaze sa raznih instanci. Srpska politika se danas ne vodi samo u Srbiji već pre svega u Moskvi i Briselu...
Mirko Đorđević
Srbiji nedostaje nova levica
Levica koja je bila u povlačenju, u dobu postmodernog društva i nestanku država baziranih na komunističkoj teoriji, dobija mogućnost da putem kritičke teorije ponudi moguća rešenja, uz ponovno čitanje Marxa i ostalih velikih istorijskih mislilaca levice, zaključno sa Markuzeom....
Irena Javorski

Ostati u civilizovanoj zabiti
Kada je predsednik države proslavljao svoju pobedu na izborima, svakako, da nije mogao da anticipira svu ozbiljnost predstojećeg posla. Lagodna pozicija opozicionog lidera i patetične priče kojima se obraćao „napaćenom narodu“ ni izbliza nisu mogle da mu osvetle suštinu budućeg položaja. A patrijarh nikada sebe nije video kao predstavnika samo jedne od verskih zajednica, čije su delatnosti odvojene od države...
Dragica Stanojlović

Moć Zapisa u zemlji Srbiji
Dane u kojima živimo obeležavaju platforma za Kosovo, oslobađajuće odluke Haškog tribunala za hrvatske generale i Ramuša Haradinaja, Vučićeva antikorupcijska kampanja sa hapšenjima i očekivanje dobijanja datuma početka pristupnih pregovora za prijem u EU, ali i strah da se ne povredi sveto drvo zapisa na groblju u Vreocima...
Dragan Stojković
Da li je Balkan još uvek zanimljiv?
Razume se, nas najviše interesuje gde je u svemu tome Srbija. Teško da se stabilnost Balkana po bilo kojem strateškom konceptu može ostvariti bez učešća Srbije...
Simeon Pobulić
I Republiku bi da zabrane!
Mi, međutim, šaljemo jasnu i nedvosmislenu poruku da nas pretnje neće uplašiti kao što nas nisu uplašile ni ratnih devedesetih godina. Nastavićemo da se borimo za slobodnu reč i za razvitak kritičkog mišljenja koje je Srbiji preko potrebno...
Zlatoje Martinov
Smisao potrage za identitetom
Uticaj istorije biva sve češće temom rasprava pre svega civilnog društva, pa se govori i o njenom inflatornom uticaju na naše živote, bez osvrta na budućnost. Uticaj prošlosti se ipak ne može posmatrati bez sadašnjosti, a kamo li bez budućnosti, jer ona ne postoji per se bez te dve perspektive, i ne može živeti sama po sebi – kao prošla vremenska dimenzija – i svaki razgovor o njoj neminovno jeste razgovor o našoj sadašnjosti, odnosno o budućnosti...
Maria Glišić
Paradigma „žrtve“ i Holokaust
Koncentracioni logor kao institucija nije ustanovljen radi ma kakvog mogućeg učinka; jedina tajna ekonomska funkcija logora je finansiranje njihovog nadzornog aparata; stoga sa ekonomskog stanovišta koncentracioni logori postoje radi njih samih...
Iz Hana Arent : “Izvori totalitarizma“
Heroji u žrtvama
U postsovjetskim društvima, paćeničke narative zamenio je herojski trijumfalizam. Tatjana Zurzenko ispituje razloge za taj preokret, pitajući da li narativi novih žrtvi mire nekadašnje neprijatelje ili su dodatna mogućnost da se artikulišu neprijateljstva...
Tatjana Zurzenko

Moralnost i pravda kao političko pitanje
Virdžinija Vulf bi mogla reći da se 5.marta 1997, ili negde oko tog datuma, svetski moral – da ne kažemo, ljudska priroda – promenila. Razlog je bio neočekivan: u odgovoru na optužbe za profitiranje na račun patnji Jevreja tokom Drugog svetskog rata, Švajcarska je najavila svoju nameru da proda značajne količine svog zlata da bi oformila hunmanitarni fond od pet milijardi dolara...
Iz Elazar Barkan: „Krivica nacija“
Ko je čija žrtva
Susreti žrtava nekada sukobljenih strana nisu česti. Zločinci zaraćenih strana češće se sreću. Oni se mrze onoliko koliko je potrebno da zarate, a sarađuju koliko im je profitabilno...
Tatjana Jovanović
Tumačenja istorije, sistem vrednosti i kulturni obrazac
Demokratska društva u pluralizmu i kritičkom mišljenju vide izvor svoje snage, dok se nedemokratska društva prepoznaju po “strahu od slobode”...
Dubravka Stojanović
Kritičko mišljenje i zločin
Bitnu prepreku na našem putu ka savladavanju mučne prošlosti čine, očigledno, snažni otpori, ne samo u politici već i u kulturi, kritičkom mišljenju i stvaranju institucionalnih i bilo kakvih racionalnih okvira za istraživanje i rešavanje složenih problema naše savremenosti, gde svakako spada i zločin...
Nebojša Popov

Dekonstruisati figuru pobednika
Osim obeštećenja i(li) povraćaja oduzete imovine, bilo bi dobro da se i događaji neposredno po okončanju Drugog svetskog rata sagledaju i iz perpektive drugačije od pobedničkog trijumfalizma...
Živan Lazić
Akademski istorijski revizionizam u službi državne istorijske politike u Srbiji nakon 2000
Učešće predstavnika akademskog istorijskog revizionizma u oficijelnim naporima državne revizije prošlosti, u postsocijalističkoj Srbiji, treba sagledavati kao snaženje nastojanja ka rasterećivanju negativnog istorijskog bagaža srpskih kolaboracionističkih snaga iz razdoblja Drugog svetskog rata. Ova namera sukladna je težnji ka demonizaciji Komunističke partije Jugoslavije kao revolucionarnog subjekta i predvodnice Narodno-oslobodilačkog pokreta i predstavlja oblik istorijskog pravdanja novog, kapitalističkog poretka...
Milan Radanović
Ne treba olako i prečesto
Kad sam pre dve i po godine objavio raspravu u tri članka u Danasu, od 31. marta do 2. aprila zaključno, pod naslovom "Zbrka oko fašizma i antifašizma danas i ovde", očekivao sam da će biti reakcije na jedan stav koji nije bio konformistički, ni u odnosu na "desne" ni u odnosu na "leve" interpretacije naše i evropske najbliže istorije. Reakcije nije bilo, bar nisu objavljene. Dve godine, međutim, pružile su nam neprijatne pojave koje unose velike zabune u inače dovoljno zbunjen naš svet...
Desimir Tošić

Manipulacija brojkama
Tako stoje stvari i sa brojem ubijenih u koncentracionom logoru Jasenovac u koji su hrvatske "ustaše" zatvarale Srbe i svoje političke protivnike. Bez obzira na to što trezvene procene istoričara procenjuju žrtve na približno 100000, zvanična istoriografija i propaganda pridržavaju se cifre od 700000...
Mihajlo Mihajlov
Vreme rehabilitacija na prečac
Raspravljati danas o tome da li je 20. oktobar oslobođenje ili okupacija je sejanje ideološke magle koje već na pretek ima...
Mirko Đorđević
Antifašizam je danas moralno uporište slobode, a ne samo prisećanje na trijumfalne trenutke prošlosti
I danas je antifašizam odnos prema svetu (civilizaciji), političko i moralno uporište demokratije i slobode, a ne obično prisećanje na tužne i trijumfalne trenutke nedavne prošlosti. Tadašnje velike podele i danas su linija razgraničenja, jer ni opasnost od sličnog nasilja nije konačna prošlost ovog nesavršenog sveta. Nisu ni tada, kao ni sada, frontovi bili "čisti" i nepromenljivi, niti se radilo o prostoj podeli na dobro i zlo...
Mirko Tepavac
Genocidom protiv antifašizma
Stradanje pripadnika nemačke manjine po završetku Drugog svetskog rata u zemljama u kojima su do tada živeli, značajna je tema za istraživanje, kao i svako stradanje civila u ratnim i poratnim zbivanjima. Problem nastaje kada se tragična sudbina pojedinaca i nacionalnih grupa (zlo)upotrebljava za reviziju istorije do granice apsurda...
Olivera Milosavljević
Drajfus bez Zole
General Trifunović se našao u trostrukoj ulozi »žrtvenog jarca«; njegova kazna treba da zadovolji one koji su rat izgubili (JNA), nacionalne vojske koje hoće ratnu pobedu po svaku cenu a i ratoborno javno mnenje (nacionalizam i šovinizam »zapaljene narodne mase«)...
N. P.
Vlast i zločin
Tok svetske istorije u poslednjih 200 godina izgleda da je opovrgao Kanta, "približavanje" idealu koji je on postulirao izvitoperilo se u suprotnost; aveti nacionalsocijalizma i nove totalitarne ideologije dovele su do, do sada nepoznate, političke radikalizacije širokih krugova stanovništva, propagandna mašinerija koja radi svim sredstvima i trikovima gradila je mitove o samozvanim izbaviteljskim figurama koje su svojim zemljama donele ipak samo patnju i smrt...
Iz: Anton Nojmajer, Hitler. Ludačke ideje, bolesti, perverzije
Logor Banjica – važno mesto u istoriji zločina
Krivica za potpuno istrebljenje beogradskih Jevreja jednako leži na nemačkim nacistima i Nedićevoj Srbiji...
Zlatoje Martinov
Žrtve i brojevi
Primena najbrutalnijih metoda torture za vreme ispitivanja, često sa smrtnim ishodom, surovost kao uobičajeni vid ponašanja prema zatvorenicima, pljačka njihove imovine prilikom dolaska u logor, ucenjivanje i iznuda novca i dragocenosti od porodica, otimanje hrane koje su slale porodice, užasne zdravstvene prilike, skučenost prostora i lišavanje poslednjih ostataka privatnosti, bili su »opšta mesta« životnih prilika onih logoraša Banjičkog logora koji su posle »klasifikacije« izbegli likvidaciju...
Iz: Logor Banjica, logoraši 1941–1944
Izbeglice i povratnici su loša savest država
NVO zahtevaju da se vlasti Srbije, Kosova i Bosne i Hercegovine aktivnije angažuju na rešavanju materijalnih i socijalnih problema ljudi koji su na najteži naein unesrećeni ratovima u bivšoj Jugoslavijiiji...
Radovan Milićević
Nije dovoljno biti fin
S razlogom se smatra da su dobri odnosi Hrvatske i Srbije neophodni da bi ovaj deo Evrope doživeo prosperitet, samo što za to ne može biti dovoljno izvinjavanje zvaničnika iako je sigurno neophodan početak...
Nastasja Radović
Ima lasta, a proleća?
Ubistvo u Srbiji i dalje je generalno nekažnjivo i to ne samo ubistvo Albanaca i pripadnika drugih naroda protiv kojih smo ratovali, vea i ubistvo građana Srbije pa i samih Srba. Ovo poslednje ističem zbog nedavne izjave jednog kriminalca da "Čema nikad ne bi ubio Srbina!"...
Miroslav Filipović
Nagrada za zločin
Danas Biljana Plavšia, iza koje ostaju krvavi tragovi, s pompom i velikom pažnjom medija obilazi mjesta svojih zločina ...
Jusuf Trbić
Etička formula
Katarza može nastupiti samo na odvojenim procesima denacifikacije unutar svakog zatrovanog društva...
Dragan Stojković
Duh palanke i fašizacija društva
U novembru je u Zrenjaninu održana tribina povodom godišnjice smrti Radeta Konstantinovića na kojoj je pored ostalih govorio i Ivan Milenković, filozof. S obzirom na aktuelnost Konstantinovićevog celokupnog opusa i na pojačano delovanje mračnih, fašistoidnih snaga, donosimo Milenkovićevo integralno izlaganje koje na plastičan način problematizuje odnos između palanačkog duha i primitvnih rasnih i nacionalističkih teorija....
Ivan Milenković
Znanjem protiv sila mraka
Postavili smo već pitanje, koliki je strah određenih struktura vlasti posle 2000. godine, od „pesme mrtvih proletera“, kada pojedinci sa toliko laži, bezočnosti i falsifikata osporavaju ono što se osporiti ne može! Ili je u tome baš problem? Kako uspostaviti sebe i svoju veličinu, kako privatizovati i sebi odlomiti tranzicioni kolač, ako se ne dovede sve u pitanje?...
Duško Radosavljević
Između raspada društva i nastajućeg moderniteta
Efikasan i brutalan, zapadni način modernizacije je osvojio svet u ime društva. Ali, počeo je da gubi snagu kada su se potlačeni pobunili protiv svojih gospodara...
Odlomci iz Nove paradigme, Za bolje razumevanje savremenog društva Alena Turena
Država i društvo u razvoju Srbije
Ova studiju koja je prije svega posvećena analizi srbijanskog društva zadnjih dvadesetak godina, a onda iz teorijsko-metodoloških razloga zahvata i druga vremena, mogla bi imati i drukčiji podnaslov, a kao refleksija pređenog puta srbijanskog društva i njegovog sadašnjeg stanja te uspostavljanja aktualnog svjetskog poretka, imati i drukčiji podnaslov: umjesto "Nastanak novih klasnih odnosa u Srbiji" podnaslov bi mogao glasiti "Nakon svega"....
Alija Hodžić
Poetika mrzovolje
Kao što je u poemi “Ćeraćemo se još“ prividno ironisao tri ratna nacionalizma da bi povratno rehabilitovao srpski, tako je i ovde negativno sve ono što je došlo sa Zapada – ne samo bombardovanje 1999, nego i akcija ka emancipovanju Roma, ne samo krhotine žargona nego i engleski jezik....
Igor Marojević
Pripremite se – reći će vam
S posebnom radošću iščitavam književne kritike Vladimira Arsenića. Povodom nove knjige Vuka Draškovića (Via Romana) na kraju prikaza u e-novinama kaže: “Francuski novinari su devedesetih Draškovića opisali kao mešavinu Raspućina i propale rok zvezde. Na žalost, on nije odmakao dalje od toga...
Dragan Banjac
Danas
 
 
 
 
 

 

 
 
 
Copyright © 1996-2013