Beograd, godina XXIV (2012)
Br. 516-519
1. januar -29. februar 2012.
 
Republika na facebooku
 
   
 

 

(Bez)izlaz

 
Milan Popović (1957-2000). Čerek, 1994. kolaž.
U trenucima (ras)pada iluzije o brzom ulasku u Evropsku uniju, kao uostalom kod propasti svake utopije, neminovno nastaje stanje nervoze, konfuzije i osećaja bezizlaznosti. Stvari tada sve češće obitavaju u oblasti emocija jer se ne kreću, sve stoji u mestu, pa osećaj bespomoćnosti progresivno raste.
Građani su očajni jer su izneverene njihove godinama lažno podgrevane nade o smislenijem, sadržajnijem, rečju, boljem životu. Oni, pak, koji imaju vlast, nervozni su zbog toga što im stvari, malo po malo, izmiču kontroli i izmeštaju se iz delokruga njihove moći. Dijalektika političkog takta i
razložnosti, ako je ikada i postojala, sada se potpuno izgubila. I upravo ta činjenica je za budućnost građana Srbije možda i najopasnija. Jer očaj vlastodržaca, materijalizovan kroz političku nervozu i ostrašćenost, neretko se razrešava nizom tragičnih mogućnosti. Zar smo ih jednom doživeli u svojoj burnoj dvovekovnoj modernoj istoriji?
Za nadati se, ipak, da u 2012. godini - u koju upravo zakoračujemo - naša sudbina neće biti izložena sudbini strasti i emocija već razuma i ozbiljnije političke spoznaje stanja našeg društva i konstelacije sveta oko nas.

  Z. M.

Svaštalice
Nedobijanje kandidature za članstvo u Evropskoj uniji nije smak sveta, štaviše, to će nas samo stimulisati da nastavimo naše unutrašnje reforme Boris Tadić
Evropljani lažu! – Ivica Dačić
Kad god imam neki problem, stanem ispred Slobine slike i razmišljam šta bi Sloba uradio u toj situaciji. I uvek nađem rešenje – Milutin Mrkonjić

SAD protiv svih
Nekada su SAD imale mnogo prijatelja ili, bar, relativno odane sledbenike. Ovih dana izgleda da imaju samo protivnike svih političkih boja. Osim toga ne izgleda da im dobro ide ni u neprijateljskim okršajima.
Imanuel Volerstin
Humor je dotakao naše živote
Predsednik Srbije Boris Tadić je na Glavnom odboru svoje stranke sentimentalno prozborio povodom naše propale kandidature za EU kako duga uvek zasija posle kiše, pa da tako i mi moramo da se mučimo i istrpimo kišu, a da će bolji dani doći posle nje.
Olivija Rusovac
Sloboda, bratstvo, jednakost
Rasprava o odnosima EU i Srbije, pretvara se u monologe, a da se kritički ne razgovara ni o srpskim a ni o evropskim problemima i rešenjima.
Nastasja Radović
Posednici večnih istina
Politički cinizam uvijen u domoljubne oblande vrhuni arogancijom. Jer pomenuti ministar neodustajno i nedvosmisleno tvrdi da se kvalitet života u EU ne sme pretpostaviti „nacionalnom dostojanstvu“ jer bi se time „nanela trajna šteta nacionalnim i državnim interesima".
Jelena S. Mihajlovska
Srbija u ogledalu na kraju 2011.
Ratni zločini, fašističke tendencije u društvu, lopovluk i korupcija pronašli su svoje uporište u nerazračunavanju sa zločinačkom prošlošću naše zemlje. Kome ide u prilog što javnost to ne uviđa, jasno je i bez ikakvog objašnjenja
Snežana Čongradin
Treća seoba Srba nije uspela
U politici nešto treba prepustiti vremenu. Mi smo nestrpljivi oduvek bili. Mi se delimo i selimo i kada ozbiljnijih razloga za to nema.
Mirko Đorđević

Sudbina Republike
Postalo je već uobičajeno da se na kraju meseca novembra kao medijska tema potežu uspomene na 29. novembar i nekadašnje slavljenje Dana Republike. O Republici i njenom danu se govori kao o jugonostalgičkoj temi koja pripada prošlosti, o prazniku koji je demontiran zajedno sa državom SFRJ.
Dragan Stojković
Mesto Beograda u globalnom repozicioniranju gradova
Beograd  nekontrolisano raste, bez jasne strategije o najvećoj investiciji koju neka urbana aglomeracija mora da preduze; bez jasnog javnog koncepta i strukture troškova za metro.
Zadužuju se građani ali i buduće generacije, bez uvida u realne račune i procene o stvarnoj efikasnosti projektovanog i uloženog..
Milan Prodanović
Isus Hristos u korpi
Odete, naime, u šoping, razgledate rafove, birkate proizvode i u potrošačku korpu trpate viršle, pola kile mlevenog, kokišku, francuski hleb, čokoladu s bademom, tampone i, poslednje, ali ne i najmanje važno (jer, napokon, Vi ste vernik!), raspeće. Još nešto, molim? Ništa više.
Ivan Kovač
Dokle smo stigli u objašnjavanju nedavne prošlosti?
Odsustvo medija na obeležavanju dvadesete godišnjice Centra za antiratnu akciju na očigledan način je potvrdilo izrečena zapažanja učesnika o problemu  potiskivanja sećanja, poricanja i izbegavanja, kad se govori o ratnim zločinima koji su u ime srpskog naroda počinjeni u ratovima devedesetih
Ur.
Za udžbenike istorije u službi mira
Upravni odbor Centra za mir i razvoj demokratije - u sastavu: Vesna Pešić, Ivan Janković, Milica Lučić, Vesna Petrović i Ruža Rosandić - doneo je odluku da Nagradu za mir dodeli Dubravki Stojanović, našoj uglednoj istoričarki, za njen dalekosežan mirovni angažman.
Praksis i antipraksis
Nagomilano nasilje i silnici nisu rezultat nekakve naddeterminacije i neko bezazleno skladište nacionalnih tekovina vec proizvedeni košmar koji vreba priliku da se razmaše, i razmahao se kroz vrtlog populistickih revolucija svih jugoslovenskih nacija a potom u seriji ratova i svemu što iz njih sledi, do naših dana
Nebojša Popov
Učinimo Evropu demokratičnijom!
Evropskoj Uniji nedostaju neophodne nadležnosti za ujednačavanje nacionalnih ekonomija, koje pokazuju drastične razlike u vlastitim sposobnostima međusobnog takmičenja.
Jürgen Habermas

Drukčije čitanje Balkana
Tražeći naslov za svoj novi film, poznata glumica Angelina Jolie, ovog puta kao scenarista, menjala ga je više puta. Ali se, na kraju, ipak opredelila za simboličan naslov "U zemlji meda i krvi" (polazeći od turskih reči bal - med, i kan - krv).
Olga Zirojević
Evropska socijaldemokratija – naručeno samoubistvo
Izveštaj sa konferencije Međunarodne unije socijalističke omladine.
Velizar Mirčov
Nema srećnih reformatora
Bilo je leto 1990. godine, kada je na Kozari inicirano formiranje Saveza reformskih snaga Jugoslavije, koje je pokrenuo poslednji jugoslovenski premijer Ante Marković. Kao i mnogi drugi ljudi i ja sam se našao u toj koloni. Nastali smo kao pokret koji je želeo da zemlju koja je više od četrdeset godina živela u socijalističkom sistemu, koja se našla kao i sve socijalističke zemlje u dubokoj krizi, pokušamo da preusmerimo na korenite promene.

Duško Radosavljević
Tamo gde prestaje mogućnost sveta počinje mogućnost palanačkog duha
Povodom smrti Radomira Konstantinovića
Dušan Sakić

Parada, u dobar čas
Najnoviji film Srđana Dragojevića kako je to i “protureno” u spretnoj reklamnoj kampanji, nastojaće – i makar delimice, nesporno, u tome uspeti – da nadomesti posledice nesrećne zabrane ovogodišnje Parade ponosa.
Ivan Kovač

O pokojniku bez iluzija
Post-dramsko pozorište, dve decenije po raspadu zajedničke države, između idealizovane prošlosti i striktno negativne selekcije. Šta se dogodilo sa identitetom? Da li je podanik SFRJ imao „marksističko-lenjinističku svest“, a šta danas ima?
Slavica Vučković
„Nova grafika“- rastanak sa tradicijom?
Okrugli sto koji je održan povodom 60 godina postojanja i rada galerije „Grafički kolektiv“ imao je temu - „Grafika na ivici“ i podnaslov Grafika i njena granična područja“. Te, 2009. godine jasno je rečeno da tehničke novine ni u kom slučaju ne „prekidaju“ postojanje klasičnih tehnika.
Bratislav Ljubišić
Obrazovanje u Srbiji u procesu demokratske tranzicije
Nacionalna konferencija „Obrazovanje za novo vreme“ u organizaciji NVO „Gradjanske inicijative“ i Ministarstva za nauku R.Srbije, održana je 14 novembra 2011. godine pred punim auditorijem u palati „Srbije“ sa poznatim ličnostima koji se bave ovom problematikom i uz nekoliko pozvanih gostiju iz inostranstva
Zagorka Golubović
Kome je univerzitet odgovoran?
Nad studentima i studentkinjama u blokadi primenjena je, u poslednjih nekoliko godina, u akademskom kontekstu nezabeležena represija. Zvaničnici fakulteta/univerziteta primenjivali su taktike ignorisanja zahteva, diskreditacije blokade i njenih učesnika/ca, obmanjivali su javnost raznim neistinitim informacijama. O fizičkim napadima na studente u blokadi gotovo i da se ne zna, još manje o tome – ko je odgovoran?
Jelena Veljić
Legitimno, legalno i suvereno
Studenti su naša deca (ili unučad) od kojih smo „pozajmili“ budućnost i ovu zemlju, pa je naša podrška njihovoj borbi pitanje elemenetarne građanske pristojnosti!
Dragomir Olujić Oluja
Čunkovanje ili nasilje bez odgovora društva
Diskriminacija na rasnoj i nacionalnoj osnovi i u sferi seksualne različitosti je i dalje najprisutnija među učenicima. Naročito je velika prema Romima i LGBT populaciji
Vera Vujošević
Revizija nacionalne istorije
Miloševićeva vladavina Kosovom upravo je period u kome su najviše gažena ljudska i nacionalna prava kosovskih Albanaca. Kada danas govorimo gde je i kada je „izgubljeno“ Kosovo, ne može se mimoići upravo ovaj period u kome su najdublje ukopane pretpostavke tog gubitka
Milenko Marković
Konteksti ljevice i njezini kritički potencijali
Trenutni oblici političko-ekonomske formacije nisu održivi, stigli smo do točke kada zajedništvo moramo osmisliti kao solidarno i horizontalno, odozdo i »direktno«, dakle strukturno kad je posrijedi organizacija, izvedba i reprodukcija stvarnoga života
Ankica Čakardić
Korčulanska ljetna škola i časopis Praxis danas
Ove je jeseni u Korčuli u organizaciji njemačke fondacije Rosa Luxemburg održana međunarodna konferencija posvećena revalorizaciji baštine Korčulanske škole i filozofskog pokreta okupljenoga oko časopisa Praxis. Izvještaj o toj – i po mom sudu veoma uspješnoj konferenciji – objavljen je u Republici, ali čini se da njezina tematika zaslužuje i više pozornosti
Lino Veljak
Referendum poništenja: lekcija partokratiji
Ustav iz 2006. godine ukazuje na nepostojanje temeljnog širokog dogovora o osnovama jednog modernog društva. Srbiji je danas preko potrebna deliberacija, opšta, a racionalno zasnovana javna rasprava o reformi postojećih institucija, ali i o potencijalnom uvođenju novih političkih mehanizama
Radivoje Jovović
Dragica Vitlović - Srzentić
Dugotrajni aplauz publike upucen junakinji dugometražnog dokumentarnog filma reditelja Želimira Žilnika "Jedna žena - jedan vek", na nedavnoj beogradskoj premijeri, bio je veliko priznanje za njen izuzetan i plemenit život. Dragica Vitolovic - Srzentic akter je mnogih znacajnih dogadaja, od kojih je svakako najvažniji onaj iz 1948. kada je Staljinu urucila Titovo istorijsko pismo. Surovom igrom sudbine i sama je proglašena za narodnog neprijatelja, da bi casno i stoicki izdržala sve okrutnosti posleratnih politickih kazamata
Ljubiša Stavrić
Romaneskno otkrivanje skrivenih delova naše istorije
Najnoviji roman Igora Marojevića Majčina ruka po poetičkom rukopisu i tematskom okviru sasvim je na tragu njegovih prethodnih romana Žega i Šnit
Zlatoje Martinov
Nije bilo slobode za one koji nisu hteli da se bore za slobodu
Misao iz naslova koju je naša antropološkinja Zagorka Golubović izrekla u jednom intervjuu listu  Danas, na najbolji način definiše ovu intelektualku cenjenu ne samo zbog velikog doprinosa našoj antropologiji nego i zbog slobodarskog i nezavisnog duha i snažnog društvenog angažmana na strani onih koji se otimaju totalitarnim idejama bilo da su dolazile iz komunističkog ili neoliberalnog krila
O.R.
Traktat o sekularnoj i laičkoj državi
Žan Boberi i Mišlin Milo: Laiciteti bez granica
Mirko Đorđević
Kriza političke ličnosti
Političar je u opasnosti da postane rob vremena i da njegovo odlučivanje postane samo naknadna reakcija na bujicu događaja, da se njegova delatnost pretvori u političko nadničarenje, u politiku od danas do sutra
Iz: Karel Kosik, Dijalektika krize
Izlet iz Muzeja
U galeriji Ozon u okviru 52. oktobarskog salona (Oxal) gostovala je Art klinika, umetnička grupa iz Novog Sada, praveći izlet iz Muzeja „25 maj” da bi predstavila „zatečeno stanje”. Cilj „izlaska” bio je da se ukaže na loše materijalno stanje projekta - Art klinika - tužbe i opomene za neplaćene račune, ali i da se prikaže ono što je urađeno u toku trajanja Salona i uoči njega
V. V.
Poštovani čitaoci
Ova 2012. godina neće biti nimalo lakša od prethodne. Finansijska kriza u svetu i kod nas svakako će nastaviti da utiče na naše svakidašnje  živote. A to će, nema sumnje, posledično imati negativnog uticaja i na medije daleko čitanije i ekonomski snažnije od Republike
Uredništvo
JMJ – Janković, Milanović, Jovanović...
Preokret? Koalicija okupljena oko Liberalno-demokratske partije sasvim je u redu. Da bih ovo napisao morao sam da prugutam veliku žabu (V.D.), ali ako nešto potpišu Latinka Perović, Mirko Tepavac, Filip David, Bora Todorović, Predrag Koraksić, Mirjana Karanović, Fahri Musliu, Vladimir Goati, Beba i Dragan Kapičić, Lazar Stojanović... onda i pomenuta žaba nije tako strašna. Istina, pored navedene kreketuše ima podosta punoglavaca i među potpisnicima.
Dragan Banjac
Danas
 
 
 
 
 

 

 
 
 
Copyright © 1996-2012