Beograd, godina XXIV (2012)
Br. 520-521
1. 31. mart 2012.
 
Republika na facebooku
 
   
 

 

Istina

 
Nada Denić, Polje, Akril na kartonu, 2010. .
Raspamećujući niz gluposti, medijski i na druge načine, cirkuliše ovih meseci i nedelja svuda oko nas. Politička zbrka i ekonomska neizvesnost  samo su okvir unutar koga se vrtlože naše ostrašćenosti koje nas navode da uvek iznova poreknemo razum, logiku i ono najvažnije – istinu. Opčinjenost sobom i veličanje najgorih delova naše tradicije,  ne dozvoljavaju nam trezveno i racionalno promišljanje na javno proklamovanom putu pomirenja sa susedima i svetom. 
Osetljivi smo na svako, pa i umetničko prikazivanje velikih i nespornih ratnih zločina koji su činjeni u naše ime. Ljutimo se kada nam te zločine drugi  otvoreno bace u lice. Ne pitamo se, međutim, zašto smo ih mi sami tolike godine skrivali, negirali i uz razne pritiske napokon jedva priznavali.  Plašimo se istine. Istina boli. Ipak, moramo znati: u Srebrenici je umro sam Bog. Neće nam biti lakše od saznanja da je umro i u Aušvicu i
Mathauzenu. Zato jedan film, nebitno kakvog umetničkog dometa, tu istinu ne može promeniti, još manje je usmeriti u nacionalnu korist ili štetu. Histerično reagujemo zato što nekritički, štaviše haotično, mislimo.
Što pre haos u glavama prevedemo u poredak razboritih misli, bićemo dalji od patološke mržnje prema drugima  i histerične opčinjenosti sobom.

  Z. M.

Svaštalice
Dilema Kosovo ili Evropska unija je isto kao i pitanje: majka ili lap top! – Matija Bećković
Neshvatljivo mi je da Srbija i Sjedinjene Američke Države ne mogu da nađu zajednički imenitelj imajući u vidu da je Amerika najveća sila na svetu, a Srbija na Balkanu – Ivica Dačić
Andželina Džoli mi je ukrala pesmu i stavila je u svoj antisrpski film! – Radiša Urošević

Sirijski bezizlaz
Bašar al-Asad je dospeo na vrh liste najpopularnijih ljudi sveta. Svi ga proglašavaju tiraninom, čak vrlo krvavim tiraninom. Čak i one vlade koje odbijaju da ga optužuju izgleda da ga savetuju da obuzda svoju represiju i da napravi neke političke ustupke svojim unutrašnjim protivnicima. Pa kako to da on ignoriše svaki ovaj savet i nastavlja da koristi maksimum snage u političkom kontrolisanju Sirije?
Imanuel Volerstin
Kad ministar mrzi
Ministar ekonomije Nebojša Ćirić ne krije da prema Deuriću oseća averziju i "da se neće smiriti dok ga ne uništi". A ako se to dogodi, onda je Jugoremedija lak plen i dobra nagrada za budžet ministarstva, partije, i države, ako nešto preostane. Besparica je velika, a izbori tako blizu..
Olivija Rusovac
Znaci pored puta
Jedna od glavnih socio-psiholoških boljki našeg društva je zavist. Ona ovde pokreće neverovatne stvari, uglavnom loše. Ili gotovo uvek takve.
Nastasja Radović
Pretnje potpredsednika vlade
Već od početka godine što u svojsvu ministra policije što u svojstvu potpredsednika vlade Ivica Dačić ide Srbijom i preti. Njegovi razgovori sa novinarima i političkim protivnicima, eufemistički bi mogli da budu okarakteristani kao neprimereni rečniku visokog državnog funkcionera
Dragica Stanojlović
Monarhističke magle i dimne zavese
Od početka demokratskih promena i uvođenja višepartijskog sistema, to je postala legitimna politička ideja desno opredeljenih stranaka u Srbiji. Tokom proteklih dvadeset godina ideja povratka monarhije nije služila samo svojim političkim reprezentima – služila je i svim vlastima, od Miloševića do danas, u pragmatičnoj strategiji pridobijanja simpatija nacionalno opredeljenih birača.
Dragan Stojković
Igre i igrice bez granica
Ovaj izraz je upotrebio u svojoj veljoj brizi za Kosovo sam patrijarh moskovski i vascele Rusije svjatjejši Kiril, i on dobro pogađa sve ovo oko južne pokrajine, što se zbiva iz dana u dan i već godinama. To je katastrofa – kazao je moskovski velmoža – „koja nanosi ozbiljnu šetu pravoslavnom nasleđu u Evropi“.
Mirko Đorđević

Laušević i peticiona gomila
Laušević nije očepio državu (nekakvu apstraktnu opštost) već pojedince – a tada država i različite “peticione gomile” nemaju pravo da petljaju oko amnestije prestupnika na osnovu njegovog društvenog značaja
Ivan Kovač
Usmeravana sloboda
Dešavanja u demokratskom svetu ne smeju služiti za bilo kakvo pokriće političkog stanja u Srbiji. Danas, u Srbiji, zemlji urušenih vrednosti, sve je ogoljeno i dovedeno do apsurda.
Radonja Dubljević
Nacionalizam ne podnosi stvarnost
U našem slučaju paradoksi nacionalizma (tekst koji svi mrze, a niko ga nije pročitao, film koji niko nije gledao ali svi znaju šta u njemu ima, stav koji niko nije kazao ali svi znaju koji je itd.) nisu, dakle, slučajni, oni su nužni. Nacionalističke fantazije bi savršeno funkcionisale samo da nije te proklete stvarnosti.
Stefan Aleksić
EU-strategija aktiviranja Podunavlja
Juna 2009., inicijativom Evropske unije, Evropska komisija je dobila mandat da izradi zajedničku sveobuhvatnu strategiju za 14 zemlja podunavskog sliva. U toku mađarskog predsedavanja EU početkom 2011., formalno je usvojena makro-regionalna Dunavska Strategija.
Sonja Prodanović
Opiranje zlu
Ratovi za jugoslovensko nasleđe, vođeni između 1991. i 1999. godine, postali su današnji locus classicus ideološki vrlo raznorodnih debata o propasti države i destruktivnoj snazi nacionalizma. Izuzetno nasilan karakter ovih oružanih sukoba s kraja 20. veka izazvao je veliku pažnju društvenih analitičara/analitičarki. Međutim, rasprostranjeno insistiranje naučnika/naučnica na iskrivljenjima uzajamno osnažujućih nacionalističkih osećanja koja se po pravilu pojavljuju u transnacionalnom kontekstu, marginalizovalo je bogatu dinamiku postjugoslovenskog antiratnog angažmana
Bojan Bilić
Dve hiljade dana koji su šokirali vlast
Jugoremedija, uprkos zamašnim poslovnim uspesima i investicijama koje je preduzela za proteklih dve hiljade dana, sada zaista jeste na ivici propasti. Vecina tragova vodi do fotelja koje trenutno drže Ciric i Dacic, što je jasno cak i onom delu radnika i akcionara koji vec mesecima priziva Cirica da zavede red u fabrici.
Ivan Zlatić

Jugoremedija, i dalje otvoreno pitanje
Deseta je godina od prodaje državnog paketa zrenjaninske fabrike lekova Jugoremedija, „kontraverznom biznismenu”, Jovici Stefanoviću - Niniju. Ako se prvi period (2002-2007) može nazvati radničkom borbom i pobedom, period od 2007. do 2009. vremenom konsolidacije i izgradnje, poslednjih godinu i po dana, i danas, traje borba protiv namere da izvršna vlast izazove dirigovani stečaj
Slavko Golić
Video intervju sa Zdravkom Deurićem
Zdravko Deurić je, počev od 2002., tri godine bio predvodnik borbe radnika i malih akcionara kao većinskog vlasnika zrenjaninske Jugoremedije protiv uzurpacije manjinskog vlasnika, Jovice Stafanovića Ninija, kroz štrajkove i demonstracije i sudske sporove da bi sudska vlast raskinula ugovor s „kontrioverznim biznismenom", zbog kršenja zakona, tako su povraćena prava većinskih vlasnika malih akcionara a otpušteni radnici vraćeni na svoja radna mesta.
Odgovor na pisanje u listu Zrenjanin
Predsednica Nadzornog odbora Jugoremedije Miroslava Milenović podnela je ostavku na tu funkciju 30.12.2011. godine i to ne putem zvanične pošte i ne na adresu organa uprave koji ju je izabrao, već na mejl adrese nekih članova upravnog odbora i članova nadzornog odbora.

Upravni odbor Jugoremedije fabrike lekova AD Zrenjanin
Otvoreno pismo predsedniku Tadiću
Dragi Borise, zamolila sam da me primiš da Ti lično, u prijateljskom razgovoru kažem neke stvari o katastrofalnom stanju u našem društvu, koje saznajem putem istraživanja, a koje Tebi sigurno neće reći ljudi iz Tvog okruženja - ali Ti si odbio da me primiš, zato sam prinuđena da Ti se obratim preko javnosti
Zagorka Golubović
Ideološka cenzura se vraća
Suočeni smo danas 2012. godine sa skoro neverovatnom pojavom, da se u takozvanoj demokratskoj tranziciji u Srbiji ponovo legitimiše ideološka cenzura
Zagorka Golubović

Hladne verige
U jednom razgovoru vođenom prije otprilike 150 godina raspravljalo se o tome šta je čovjeku najteže. Odgovori su bili različiti: posječena glava, zla žena, crn obraz. Mudri Sula Radov Radulović (1790-1872) odgovorio je: „Najteže je čovjeku kada mu se ostudene verige nad ognjištem, a sitna đeca čekaju da im majka svari ručak.“.
Nikola Racković

Samodosuđena izolacija
Zajednički imenilac političkog delovanja srbijanskih elita se prepoznaje u najmanje jednoj konstanti: u sistematskom i višedecenijskom falsifikovanju stvarnosti. Stvarnost se fabrikuje  kreiranjem političkih poruka koje za cilj imaju potvrdu naše samodovoljnosti i izuzet(n)osti iz realnog istorijskog konteksta
Jelena S. Mihajlovska
Rođenje fašizma iz duha palanke
Povodom istupanja mađarskog Nobelovca Imre Kertesa.
Mirko Đorđević
Džafo – konceptualni umetnik našeg vremena
Nikola Džafo (1950), slikar iz Novog Sada i Beograda, dobitnik je ovogodišnje nagrade lista Politika za najbolju izložbenu postavku u 2011. godini
Vera Vujošević
Dva češka viđenja o društvenim posljedicama ekonomskog uređenja
U svim tzv “tranzicijskim zemljama” (bivšim socijalističkim zemljama “istočne Evrope”) trajno su prisutne rasprave o smjeru, sadržaju i posljedicama društvenog razvoja. Ali takve rasprave nisu ograničene samo na te zemlje
Ante Lešaja
Slobodno tržište i državna intervencija
Rad, što ga dajem na uvid, je razmatranje o nužnosti državne, zakonodavne regulacije tržišnih subjekata i o prednosti državom provođene redistribucije dohodaka u korist podrške egzistencijalnoj sigurnosti ljudi i izjednačavanja šansi za ulazak u produktivni život. Prvenstveno je riječ o pukim tezama. Ipak se nadam da ću uspjeti barem naznačiti glavne manjkavosti liberalnih stanovišta o privrednom uređenju.
Čestmír Kožušník
Quo vadis, homo sapiens?
Milijuni ljudi su na našim trgovima novembra 1989. odzvonili kraj za njih neprihvatljivog režima. Kraj gušenja nade o slobodi, što ju je donijelo Praško proljeće. Iskazali su tada prije svega svoju volju za slobodom
Miloš Pick
Dragica Vitolović - Srzentić (2)
Dragica Vitolović – Srzentić akter je mnogih značajnih događaja, od kojih je svakako najvažniji onaj iz 1948. kada je Staljinu uručila Titovo istorijsko pismo. Surovom igrom sudbine i sama je proglašena za narodnog neprijatelja, da bi časno i stoički izdržala sve okrutnosti posleratnih političkih kazamata.
Ljubiša Stavrić
Enciklopedija kapitalnog značaja
Branislav Krstić, Spomenička baština, svjedočanstvo i budućnost prošlosti
Branislav Milenković
Traganje za humanim i slobodnim društvom
Filozofija prakse, zbornik, priredio Nenad Daković
Zlatoje Martinov
Krah države u začaranom krugu
Jože Pirjevec: Tito in tovariši – Cankarjeva založba
Mirko Đorđević

Istočni greh lepe varoši Vršac
Sporedna ulica, Dragi Bugarčić
Nadežda Radović
Dvoznačna energija znaka
Uz Likovne priloge u ovom broju
Biserka Rajčić
Srbija 1897. godine
"Jutros je bio kod mene Jevrem Gudović. Svratio u kancelariju na razgovor, da mi priča o valjevskoj pruzi, koju hoće da preduzme raditi neki Englez Digbi. Pa uz reč između ostaloga, bilo je govora i o Bontuovom ugovoru za pravljenje železnice Beograd, Niš, Vranje, Pirot"
Iz: Pavle Paja Mihajlović, Dnevnici
Pokušaj ubistva Roberta Faia
U noći između 22. i 23. februara, u Zrenjaninu, u ulici Zlatiborska 2, izvršen je u noći između 22. i 23. februara 2012. godine napadnuta je kuća porodice Fai. To je ista ona porodica čiju su kuću u decembru prošle godine nepoznati izvršioci iscrtali obrnutim krstovima
Branislav Markuš, UG Ravopravnost
Čiviluk za Radovanovu lentu
Dugo me je zbunjivalo saznanje da ovi gore nisu razumeli Nikolaidisa, sve dok mi prijatelj na tribini – Šta je ostalo od slobode (24. januar, Kulturni centar Beograda) – nije rekao da oni sve tumače kako im kad ustreba i da ne vole pojašnjenja
Dragan Banjac
Danas
 
 
 
 
 

 

 
 
 
Copyright © 1996-2012