Beograd, godina XXIII (2011)
Br. 496-497
1-31. mart 2011.
 
Republika na facebooku
 
   
 

 

Nespokoj

 
Milan Tepavac-Tarin, Iz kataloga za izložbu
Najnoviji događaji oko »rekonstrukcije Vlade Srbije« javno su ogolili suštinu načina vladanja u Srbiji uprkos deklarativnim zalaganjima za demokratiju i modernost. Na stranu uvek prisutni relikti mitskog mišljenja, ali neprincipijelni dogovori stranačkih vođa, gaženje dostojanstva zastupnika narodne volje u parlamentu, kolizija potpisanih međunarodnih ugovora kao
plod nekonzistentne spoljne politike (»Četiri stuba«!), sistemska korupcija u društvu i državi, vidljivo pokazuju nepostojanje demokratskih institucija. Građani Srbije stoga i te kako imaju razloga za nespokoj u pogledu svoje sudbine.
Institucije su elementi društvene strukture koji naše živote treba da učine vidljivim, a državu pravno uređenom. Stoga je nedopustivo – ne iz moralnih razloga već pre svega iz onih koji se tiču daljeg razvoja društva – da se, umesto volji građana, politika pokorava odlukama koje donosi neka druga volja.
Uostalom, još je Seneka primetio da »ako neko uvek sledi mišljenje jednog čoveka, on nije u Senatu, već u stranci«.

  Z. M.

Svaštalice
Trovali su me! Željko Mitrović
Sa generalom Jovom Kapičićem spajaju nas zajednička antifašistička uverenja – Čeda Jovanović
Dobrica Ćosić kao eventualni dobitnik ponovo bi podigao Nobelovu nagradu na pijedestal jednog Tomasa Mana – Svetislav Jarić
Demokratska stranka je institucija od nacionalnog značaja Boris Tadić
Rekonstrukcija vlade je obična glupost i budalaština, premijer Cvetković je divan čovek Milutin Mrkonjić

Svetski socijalni forum, Egipat i transformacija
Svetski socijalni forum (SSF) je živ i zdrav. Upravo se sastao u Dakaru u Senegalu, od 6. do 11. februara. Po nepredvidivom sticaju okolnosti, ovo je bila sedmica kada je egipatski narod uspešno skinuo Hosnija Mubaraka sa vlasti, što je konačno završeno baš kada je i SSF zaključivao svoj sastanak. SSF je proveo tu sedmicu bodreći Egipćane – i diskutujući o značenju tunisko-egipatskih revolucija za program transformacije, za stvaranje drugačijeg sveta koji je moguć, ali ne i izvestan
Imanuel Volerstin
Poltronijada
Kolebljivost, pohlepa, ignorisanje javnog interesa i neodgovornost u vođenju državnih poslova ogoljeni su bez ostatka u sukobu ministra ekonomije i regionalnog razvoja Mlađana Dinkića i premijera Mirka Cvetkovića i teško je razabrati ko je tu čiji poltron
Olivija Rusovac
Sablja posekla Sretenjski ustav
Iz svih medija, međutim, sve oči i uši građana Srbije nekoliko dana zapljuskivale su informacije o »našem nebu« koje čuvaju naši avioni i spretnim spremnim vojnicima da učestvuju u međunarodnim mirovnim misijama... Tako je bilo već 13. februara, na beogradskom Ušću. Nastavljeno je tako i 14. i 15. februara.
Ljiljana Zorkić
Rural in, Urban out
Na sceni balkanske drame pojavio se najnoviji komad koji u sebi nosi svu tragiku, besmisao, apsurd i preti da ubije nadu i ljudski smisao nastojanja za ostvarivanje sloboda. Nerazumevanje i netolerancija, zaborav i ponavljanje nesreće ovog puta događaju se u Sandžaku
D. S.
Kako Aleksandar Jugović poziva na linč
»Monstrumi, crvene ubice, dželati, zločinci, kukavice, nitkovi« – uspeo je da smesti sve ovo pre desetak dana u svojoj kolumni od jedva stotinak reči narodni poslanik Aleksandar Jugović.
Zašto se obraćao i kome?

Stevo Dokmanović
Čekajući Putina
Ko je, u slučaju smene Mlađana Dinkića, zaista demonstrirao svoj autoritet? Da li su glasine da je prodaja »Telekoma« već propala samo uvod u još jedan veliki posao sa starim znancem?
Nastasja Radović
Relativizovanje odgovornosti i upriličavanje nesigurnosti
Pre samo dva meseca Vlada je usvojila Akcioni plan kojim je iscrtala mapu puta za brže sticanje statusa kandidata za članstvo Srbije u EU. Kao prioriteti na toj listi, od ukupno devedeset i šest reformskih zahvata koje treba izvesti, nalaze se sve najvažnije stvari koje se tiču nacionalnog i državnog interesa svake civilizovane demokratske države i onakvog njenog funkcionisanja koje je u interesu svih onih koji nemaju tajkunsku ili privilegovanu poziciju na vlasti
Matja Stojanović
Nepostojanje prave alternative lošoj vlasti
Osim što bi morali da konačno priznaju zbog čega skrivaju načine finansiranja, zašto odbijaju da se odreknu nedemokratskog i centralizovanog načina vladanja i ne prenose nadležnosti i finansije na niže nivoe vlasti, kao i da objasne zbog čega skrivaju najtraženijeg begunca Haškog tribunala, predstavnici vlasti bi za sticanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji morali i da na civilizovan i nedemagoški način okončaju dijalog sa Kosovom i omoguće bolje uslove života za sve tamošnje građane
Snežana Čongradin
Opozitne pozicije
Srbija je proslavila Dan državnosti. Protokolarno, sve se odvijalo u zavidnom skladu; počasni plotuni ispaljeni sa tvrđave, govor predsednika, čestitke i dobre želje. Istovremeno se odigravala drama u izvršnoj vlasti.
Dragica Stanojlović
Tajne kao sredstvo vladanja
Januara meseca – 11. 01. 2011. – dao je ministar za Kosovo O. Ivanović jednu izjavu koja je izazvala nedoumice – »Vlada ima svoju platformu i ona je tajni dokument«. Nemamo ambicije jednog Dž. Asanža da zavlačimo ruku u sefove gde se čuvaju državne tajne ali su nagađanja i u zemlji i u Briselu učinila svoje – navodno se misli na neku podelu Kosova pred razgovore Beograda i Prištine koje forsiraju iz Evrope. Brzo se pokazalo da neke tajne tu nema, jer za to znaju i u Bujanovcu i u dolini Preševa – o Albancima na Kosovu da i ne govorimo – i oni su zatražili da se uključe u te razgovore
Mirko Đorđević
Kandidatura Zorana Stankovića za ministra – nastavak politike nekažnjivosti zločina
Jednoglasna odluka rukovodstva G 17 plus da za ministra zdravlja predloži general-majora Zorana Stankovića novo je poniženje za Srbiju koja pretenduje da bude evropska, demokratska i reformatorska

Kad bi Šerlok Holms čitao srpsku dnevnu štampu
Pretpostavimo da je Šerlok Holms živ i da je rešio da provede zimski odmor u nekoj banji ili na planini u Srbiji. Uopšte nije isključeno da bi našem Šerloku Holmsu negde sredinom januara, dok se odmara u Srbiji, u ruke mogao da dopadne i neki od domaćih dnevnih listova, gde njegovoj uvek budnoj pažnji, sva je prilika, ne bi izmakao tekst pod intrigantnim naslovom: »Handke traži oslobađanje Milanovića«.
Zoran Janić
»Luxol farmacija« i »Jugoremedija« formirale »Penpharmu«
Nekako u senci vesti da je 14. 02. 1011. Agencija za privatizaciju objavila prodaju putem tendera 92,87% vrednosti AD »Jugoremedija«, 46 radnika malih akcionara »Luxol farmacije« tek su 10. 02. 2011, dakle dva meseca posle zabrane, dobili dozvolu za dalju gradnju. Istovremeno, dok je trajala zabrana, za još nedovršenu fabriku dobili su društveno priznanje »Kapetan Miša Atanasijević«.
Slavko Golić
Koji je smisao otpora prevarama, laži i nasilju
Retko se događa da jedno umetničko delo neposredno po svom nastanku izađe iz prostora užeg kruga ljubitelja i znalaca umetnosti. To se dogodilo sa slikom na platnu akademske vajarke Milice Ružičić (1979) koja je premijerno bila izložena u Galeriji Kulturnog centra Beograda tokom decembra prošle godine. Izložba je privukla pažnju medija, urednika kulturnih rubrika, a glavna slika ove izložbe našla se i na naslovnoj strani januarskog broja časopisa Republika. Reč je o slici napravljenoj na osnovu dokumentarnog video zapisa o sukobu radnika, malih akcionara »Jugoremedije«, policije i privatnog obezbeđenja, koji se dogodio 19. avgusta 2006. godine

D. S.
Pokazali ste se kao odgovorni i dobri vlasnici
Obraćanje Verice Barać, predsednice Saveta za borbu protiv korupcije, radnicima malim akcionarima »Jugoremedije«, u Zrenjaninu, 16. februara 2011.

Da li su duhove u korporaciji »Yura« probudili sindikat ili politika?
Mediji su nedavno preneli strašnu sindikalnu priču nekoliko otpuštenih radnika korporacije »Yura« u Rači Kragujevačkoj o zlostavljanju radnica, fizičkom maltretiranju, seksualnom uznemiravanju, zabrani sindikalnog organizovanja. Međutim, Savetu za borbu protiv korupcije zaposleni u toj kompaniji obratili su se saopštenjem koje Republika prenosi u celini i koje te navode negira
O. R.
Hapšenja da sakriju tragove
Proteklog meseca u javnosti se pojavila informacija o policijskom privođenju grupe na čelu sa bivšim direktorom Instituta za kukuruz u Zemun polju Goranom Saratlićem. Agencijske vesti su obavestile da je grupa optužena za malverzacije nastale tokom 2008. i početkom 2009. godine a da je šteta po Institut oko tri miliona evra. Saratlić je ubrzo pušten iz pritvora, da se brani sa slobode.
Ovo i slična učestala hapšenja sve više liče na nečije marketinške akcije koje služe da od javnosti sakriju brojne činjenice i prirodu događaja koji su imali velike posledice

Dragan Stojković
Saopštenje za javnost saveta zaposlenih »Yura« korporacije
Savet zaposlenih je jedina legitimno izabrana organizacija od strane zbora radnika »Yura« korporacije. Savet je oformljen i počeo je sa radom 12. 02. 2011. godine. Predstavnici radnika u Savetu zaposlenih izabrani su na fabričkim izborima, na kojima su tajnim glasanjem mogli da učestvuju svi radnici
O ideološko-političkom obrascu u SPC
Iako je u svakom pristupu Crkvi neki istorijski uvod bezmalo obavezan – Crkva stoji na liturgijskom dogmatskom obrascu – ovaj mali proslov će biti sveden na nekoliko napomena koje su nužne za čitanje obrasca koji se obnavlja sui generis u hrišćanskoj crkvi. U tome se SPC ne razlikuje od drugih pomesnih crkava. Druga je napomena još važnija. Oba obrasca su nastala gotovo istovremeno – godine 325, odnosno u prvim vekovima hrišćanstva. To je bio prvi savez između trona carske vlasti i oltara koji se diže kao suprotnost državi. Na tangenti te istorije valja čitati i sve drugo, posebno kako Crkva »reaguje« na zbivanja u društvu
Mirko Đorđević
Šta sve može »mali« čovek?
Teorija koja zahvati mase i sama postaje materijalna sila! Filozofija i drugi plodovi »jalovog« i »knjiškog« duha i te kako menjaju svet!
Ivan Kovač

Kako sebe vide građani Srbije
Da li Srbija živi u prošlosti ili u sadašnjosti? Da li su postupci njene političke elite i njenih glasača motivisani realnim životom ili predstavama o »slavnoj prošlosti«? Da li je ona tipičan predstavnik »istočnog modela nacije« koji nastaje i održava se preplitanjem svesti o istoriji, kulturi i jeziku kao osnovnim sastojcima tog tipa nacionalnog identiteta?
Dubravka Stojanović
Imperijalizam »velikih« i »malih« i pitanje slobode
Na prošlogodišnjem Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu, u izdanju jednog malog izdavača pojavile su se dve knjige, Amerika od demokratije do imperijalizma i Rat i srpska socijaldemokratija, koje su bile povod za razgovor u redakciji Republike na temu imperijalizma i pitanja unutrašnje i spoljne slobode i demokratije velikih i malih država, konkretno SAD i Srbije
Ur.
»Narodni neprijatelj« iz inostranstva
O pisanju i tamnovanju Mihajla Mihajlova znao sam od 1965. godine. Upoznali smo se odmah po njegovom dolasku, koncem 1978, u Sjedinjene Američke Države gdje sam boravio već duži niz godina. Odmah pada u oči njegova neodoljiva volja da se radi i predoči kršenje ljudskih prava u Jugoslaviji i s tim možda pomogne onima koji su zbog svojih mišljenja na udaru režima. Miša je znao da može uspjeti u tom poduhvatu dok je njegov slučaj još »svjež« u javnosti
Rusko Matulić
Ispod dometa naših predaka
Na teritoriji na kojoj živimo, jer još nije artikulirana kao država, na širem području koje je upotrebom oružja svedeno sa države Jugoslavije, na prostor kojem je nametnuto ime »zapadni Balkan«, permanentno agitiraju političari ograničenih sposobnosti, sasvim podobni i podložni intervencijama iz centara međunarodne moći. Koja moć diktira pljačku društvene svojine, smjer, načine i domete privatizacije, čime sistematski uništava prava radnih ljudi i svodi solidarnost, koja je znak zdravog društva, na ništicu.
Vladimir Krstulović
Eros i pravoslavlje
Vizantija je, odana veri i ljubavi, bila trajno nezainteresovana za društvo i ovozemaljski svet. Kako kaže arhiepiskop Sankt Peterburga iz XIX veka: »Naša vera ne poznaje razvoj«
Dragan Mišković
Posrbljeno viđenje Evrope Vaclava Klausa
Knjiga Vaclava Klausa, Evropa i EU – pogled političara i pogled ekonomiste, promovisana u januaru u Beogradu u prisustvu autora, došla je u vreme prilagođavanja srpskog društva i države procesima kroz koje je svojevremeno prolazila Češka Republika, čiji je Klaus bio predsednik u dva mandata, procesima prijema u članstvo Evropske unije prožetim dilemama između oduševljenja i sumnji
Milan Prodanović
Jedno istorijsko ogledalo srpsko
O ovom polihistoru znamo poprilično jer njega nijedna bolja enciklopedija ne zaobilazi. Obeležio je svoj XVII vek ali je doba humanista zaljubljenih u drevne hronike utisnulo pečat delu njegovom. Istaknuti agens regni u Beču ostavio je za sobom De aris et focis Illyorum – delo značajno za čitanje povesnice južnoslovenskih naroda koje su znameniti stematografi koristili i među Srbima i među Hrvatima
M. Đ.

Radikalne umetničke prakse
Istorija umetnosti u Srbiji – XX vek, izdavač Orion art. Pred čitaocima je istorija mnogostrukosti i složenosti umetnosti u Srbiji dvadesetog veka, intrigantnog, dramatičnog, krvavog i uživalačkog, veka koji predstavlja iskorak i ka ljudskim pravima i ka političkom totalitarizmu
O. R.
Podzemna Rusija
S. M. Stepnjak-Kravčinskij, Izabrannoe, Podpolnaja Rossija, Hudožestvenaja literatura. Ruski revolucionarni pokret druge polovine XIX veka – prilog iz nihilističke tradicije
Mile od Umu
Sve je bila sizifovska borba
O Srđi Popoviću, poznatom i uglednom beogradskom advokatu, londonski The Times je još 1976. pisao: »Popović je žigosan u Jugoslaviji, jer je jedan od hrabrih ljudi koji brane progonjene zbog njihovih uverenja... Duga je lista onih koje je zastupao
Ljubiša Stavrić
Međunarodna studentska radionica »Lead the way«
Udruženje studenata elektrotehnike Evrope u periodu od 7. do 16. marta 2011. godine organizuje međunarodnu studentsku radionicu pod nazivom »Lead the way«, podržanu od strane Evropske komisije
Emir Imamović
Funkcija za članicu orkestra
Ako je verovati Radio Sarajevu i e-novinama, pripadnici nacionalnih manjina u Sarajevu su dobili svoj park. Nije poznato da li parkom mogu šetati konstitutivni Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao ni to da li Jevreji i Romi recimo mogu kročiti u ostale, »njihove« parkove. O svemu će, verovatno, razglabati i udružena Evropa, koja bi, da je onakva za kakvu se voli prikazivati, mogla malo prikričiti i našem, srpskom predsedniku u čijoj zemlji se ne prestaje veličati antinarodni pokreti iz Drugog svetskog rata i gde bujaju ovovremenske fašistoidne grupe.
Dragan Banjac
Danas
 
 
 
 
 

 

 
 
 
Copyright © 1996-2011