»Luxol
farmacija« i »Jugoremedija« formirale »Penpharmu«
Nekako u senci vesti da je 14. 02. 1011.
Agencija za privatizaciju objavila prodaju
putem tendera 92,87% vrednosti AD »Jugoremedija«,
46 radnika malih akcionara »Luxol farmacije«
tek su 10. 02. 2011, dakle dva meseca posle
zabrane, dobili dozvolu za dalju gradnju.
Istovremeno, dok je trajala zabrana, za
još nedovršenu fabriku dobili su društveno
priznanje »Kapetan Miša Atanasijević«. Obrazloženje
za nagradu je neodgovarajuće, jer se dobija
za »tehnološke inovacije«, a ne za jedinstven
primer da mali akcionari grade sopstvenu
fabriku, dakle za svojevrsnu svojinsku »inovaciju«.
A sve je koincidiralo sa dva članka u Večernjim
novostima, u kojima novinar u maniru
i jezikom inspektora za privredne prestupe
denuncira javnosti da su u pitanju prevara
i krađa! Novinar ne veruje policiji koja,
minulog leta, ni posle dva meseca ispitivanja
u fabrici lekova »Jugoremedija« nije pronašla
ništa protivzakonito.
U ovoj konfuziji jedino se, izgleda, radnici
racionalno ponašaju. Završili su pravni
postupak udruživanja »Luxol farmacije« i
AD »Jugoremedija« (s odnosom udela 64,20%
prema 35,80%), dali ime nove firme – »Penpharm«,
i očekuju rešenje o registraciji novog privrednog
društva.
Dva meseca zabrane gradnje dodatno ih je
mobilisalo da ubrzaju posao, da i ličnim
radom pomognu, ali i da prikupe novčana
sredstva za dovršetak izgradnje krova na
objektu. Čuli smo na njihovom zboru da bi
trebalo da ulože još minimalno 500 evra
po čoveku, a oni koji mogu više srazmerno
će biti i veći suvlasnici.
Naporedo sa gradnjom, a zacrtani rok dovršetka
je maj ove godine, ispituju i tržište penicilinskih
lekova. Svesni su da će biti novi na tržištu
i da su već uspostavljeni monopoli drugih
farmaceutskih kuća i veledrogerija. Broj
prepreka je veliki, ali oni opet jednostavno
razmišljaju, ako budu najjeftiniji a kvalitetni
stvoriće i svoje tržište.
Počelo je neslavno, zabranom gradnje, ali
sada očekuju da ih ne diskriminiše država
za novčana sredstva, jer se podstiče otvaranje
novih radnih mesta u realnom sektoru. Videćemo
da li će biti dovoljno da domaći ljudi –
radnici investitori, a da se ne zovu ni
»Fiat«, ni »Yura«, ni »Beneton« – budu ravnopravni
s njima u sopstvenoj državi.
 |
|
Slavko Golić |
 |
|