Beograd, godina XXIV (2012)
Br. 532-535
1. septembar- 31. oktobar 2012.
 
Republika na facebooku
 
   
 

 

Jugoremedija

 
Biserka Rajčić: Kolaži
U vihoru tranzicije i privatizacije koja je u Srbiji u najvećem broju slučajeva imala odlike grabeži društvene imovine, jedna od retkih kompanija koja se opirala procesu divlje i nekontrolisane privatizacije bila je i zrenjaninska Jugoremedija. Radnici su nakon sedam godina teške borbe, nakon brojnih protesta uspeli da sudskim putem ponište nezakonito vlasništvo jednog problematičnog tajkuna.
Međutim oslobađajući polet te smele radničke borbe, nasilno je prekinut „nevidljivom rukom“ skrivenih moćnika koji su se ustremili na ovu farmaceutsku kuću, čiji je cilj samo jedan: otrgnuti je iz ruku radnika-akcionara
i prodati je, ne mareći za sudbinu ni zaposlenih ni same fabrike. Hapšenje čelnika Jugoremedije, njegovo svrstavanje u isti koš sa kriminogenim „biznismenima“ pokazuje ne samo da državu ne interesuje ni vlastiti kapital u Jugoremediji, nego da smo kao društvo civilizacijski jako daleko od pravno uređene države i proklamovane slobode i demokratije.
Zato je Jugoremedija definitivno postala paradigma borbe za ostvarenje ne samo radničkih nego i prava i sloboda svih građana. U meri u kojoj država počne da funkcioniše, da jednako, a ne selektivno štiti svoje građane, zavisiće i njezin dalji napredak ka porodici demokratskih zemalja u kojima je čovekova sloboda imperativ.

  Z. M.

Svaštalice
Pokajte se jer ste grešni i Bog nam zato ne šalje kišu! – Vladika valjevski Milutin
Pokazaćemo smo da smo ravnopravni sa najvećim svetskim silama – Aleksandar Vučić
Vratio nam se Jelko Kacin! Nadmeniji i oholiji nego ikad! Nebojša Krstić
Ne znam ko je to Velimir Ilić! – Milutin Mrkonjić

Ekonomski oporavak se nije dogodio
Većina političara i učenjaka ima neodoljiv interes da nam obećava bolja vremena, ako se slede njihovi saveti. Sadašnje ekonomske teškoće, bez izuzetka, ništa slično ne potvrđuju.Svejedno da li se diskusija usredsređuje na nezaposlenost u SAD, ili na uvećavanje državnih troškova zaduživanja u Evropi, ili na iznenadno padanje stope rasta u Kini, Indiji i Brazilu, i dalje je dnevna zapovest izražavanje srednjoročnog optimizma...
Imanuel Volerstin
Može li se živeti od afera?
Afere zbog beskrupuloznih pljački talože se u svesti bez naročitog odjeka, ali mogu biti dobar okidac da se gnev ustremi baš na onog koji ga je potpirivao. Ako u Srbiji izostanu promene koje je obećala nova vlast, ne treba isključiti novu populističku revoluciju i to će biti pouzdan znak da smo sve dalje od normalnosti...
Olivija Rusovac
Decentralizacija vlasti i Srbija
U modernoj demokratskoj teoriji znatna pažnja poklanjana je decentralizaciji vlasti i prilagođavanju njene organizacije društvenim i političkim potrebama i uslovima, među kojima su i oni koji su se ticali razmera države, karaktera sistema, tradicije i nacionalne strukture stanovništva. Vlast neće biti ograničena ni odgovorna ukoliko se nosiocima vlasti ne suprostavljaju realne političke snage, ili ako nije izvršena disperzija moći tako da jedna „moć ograničava drugu moć”, kako je to pisao Monteskje...
Zlatoje Martinov
Škola vlasnosti
Uprkos svim rezultatima, domišljanjima i pretnjama, naprednjaci u novom premijeru imaju veću opasnost nego od DS u opoziciji...
Nastasja Radović

Kako je pop Peranović „lečio” narkomane!
Javnost, ali i crkveni dostojnici su bili upoznati o svim rabotama Branimira Peranovića, sveštenika u Centru za odvikavanje od droge u Crnoj Reci. Odatle je proteran jer je utvrđeno da je štićenike „lečio” batinanjem. Sve je to radio naočigled štićenika. Radila je i lopata, pesnice...
Miodrag Negovanović

Čekanja i očekivanja
Nastavlja se veliki simulakrum koncipiran tako da sve izgleda drugačije a suštinski ostaje isto. Čak i kada je izgledalo da ne može da se pogreši i da je društvena dinamika postigla nivo sa koga, jednostavno mora da se zakorači napred, otvarali su se neki tajanstveni prolazi, kroz koje su, oni koji su zauvek trebalo da odu, ponovo dolazili i ostajali do današnjih dana...
Dragica Stanojlović
Je li bilo izbora?
U bučnoj kampanji za majske izbore svi su govorili o promenama koje su zemlji nužne - ako promena ne bude Srbija nakon izbora neće više biti ista zemlja - i sada se upravo to nameće. Govori se o povratku u devedesete i promene uistinu odlaze u drugi plan. Barem one bitne i neophodne u svim segmentima društvenog života...
Mirko Đorđević
Koliko će to trajati?
Dovoljno dugo da je možda najbolje da se počne od početka. A početak je tamo gde se najviše i istinski pati, gde je život ugrožen, gde istinski porobljeni vapiju za slobodom i spasenjem. Ko to prepozna, pronaći će put i obnoviće nadu...
Dragan Stojković
Novo u starom
Nova Vlada Srbije kao široka koalicija stranaka različitih programskih polazišta obećala je biračima da će uvesti promene od kojih će svi imati koristi. Drugim rečima, da će biti bolji od prethodnih. To je u neku ruku normalno ponašanje u partijskom pluralizmu ma kakav ovaj bio. Jer, ako bi bilo drugačije, zašto bi se onda glasalo...
Simeon Pobulić
Oprostiti a ne zaboraviti - kontradikcija ili ne?
Oprostiti, ali ne zaboraviti. Da li je to ikako moguće? Ili je to gluparija, isprazna frazetina o kojoj uopšte ne promišlja onaj ko je izgovara?
Ivan Kovač
„Jugoremedija”: drama koja teče
Dva događaja - 27. juna istekom roka za odgovor države na tužbu, i Skupština akcionara - pokazali su da sledi novi čin drame i započinje njen rasplet. Prvi čin drame započeo je 2002. prodajom državnog paketa akcija (42 %) „konroverznom biznismenu” Jovici Stefanoviću - Niniju. Drugi čin počinje stupanjem na scenu Skupštine „ malih akcionara” 1. marta 2007, koja, pod predsedništvom ugledne radnice, Zore Vujaković, na osnovu sudske odluke bira se nova upravau...
Nebojša Popov
Hronologija događaja
Hronologija događaja u fabrici lekova "Jugoremedija" AD.
Pripremio: Slavko Golić
Apel javnosti
Mi, radnici-akcionari Jugoremedije, borimo se već deset godina za lični i zajednički opstanak i napredak u skladu sa Zakonom i normama civilizovanog sveta. Sve vreme smo izloženi različitim nevoljama, a sada sve ozbiljnijim pretnjama i samom opstanku.
Udruženje Ravnopravnost
Opstati ili nestati
Dešavanja tokom leta imaju obeležja novog, četvrtog čina drame...
Nebojša Popov
Kako obnoviti proizvodnju
Velika nadaća koja je zadesila paore, šteta veće od milijardu evra umnogome je posledica i višedecenijske loše agrarne politike, a ne jedino ekstremno toplog i bezvodnog perioda vegetacije...
Živan Lazić
Ustavni sud i Vojvodina
Ustavni sud Srbije nedavno je odlučio  da odredbe Zakona o utvrđivanju nadležnosti Autonomne Pokrajine Vojvodina nisu u saglasnosti sa Ustavom Srbije. Ustavni sud Srbije odlučio je kako je i očekivano...
Radonja Dubljević
Kriza kao (trpno) stanje srpskog društva
Danas imamo situaciju gotovo potpune nepropusnosti  političkog sistema prema društvu, ono živi kao samostalan organizam, ali samo naizgled. Suštinski, to je tiranski, parazitski organizam...
Nataša Prelević
Prekid ćutnje o tajnim grobnicama i sudbini nestalih
Danas imamo situaciju gotovo potpune nepropusnosti  političkog sistema prema društvu, ono živi kao samostalan organizam, ali samo naizgled. Suštinski, to je tiranski, parazitski organizam...
REKOM
Vavilonski košmar - jugoslovenstvno, antinacionalizam, alternative 1989-1991
Jugoslavija danas liči na postmoderni Vavilon. Kao što graditelji drevnog Vavilona, prema biblijskoj legendi, nisu mogli da dovrše građevinu jer se, međusobno nisu razumeli govoreći različitim jezicima, tako današnji rušitelji Jugoslavije ne pokazuju volju da se uzajamno razumeju o cilju i načinu rušenja postojeće «građevine» i gradnji nove (ili novih) «građevina». Rušitelji-graditelji deluju pozivajući se na retrospektivnu istorijsku argumentaciju, mahom o istorijskim pravima na vlastitu teritoriju i državu i na neprečišćene «stare račune»; tako da nastaje pravi postmoderni ambijent u kojem su na delu različite istorijske epohe
Ljubica Spaskovska
"Promocija demokratije"
Susrećemo se sa poplavom knjiga u kojima se sve otvorenije kritički analizira dugoročna američka politika, kojoj se pripisuje uloga tvorca i vehementnog promotora ideologije neoliberalizma. Dve knjige koje ću ovde analizirati pružaju najargumentovanije dokaze o dugoročnom kontinuitetu u urušavanju demokratije SAD-a u svetu i „kod kuće“, iako su SAD nastajući utemeljivale moderni vek kao demokratsku državu...
Zagorka Golubović

Mase kao "roba" za kriminalizaciju
- Sve se odvija po principu „Komunističkog manifesta” - svakoj banci prema njenim potrebama. Ali očigledno da komunizam postoji samo za elitu, dok za sve ostale postoje kapitalizam i feudalizam – smatra profesor kriminologije na Univerzitetu Južnog Mejna u Portlandu (SAD)...
Aleksandar Bjelogrlić
Grad i spektakl
„Zamisli da nema zemalja”, orio se glas Džona Lenona sa ekrana olimpijskog stadiona Londona 2012-te, legendarnom pesmom Bitlsa „Imagine”, dok su suprotno pesmi spektaklom defilea dominirale baš nacionalne zastave zemalja. Scenario na tradicijama De Kubertenovh ideja još pri obnovi igara daleke 1906 god. prvenstveno po nacionalnim linijama, ali eto i danas 2012.god. sve je pretočeno u organizovanom, ali skoro i spontanom performansu defilea zastava zemalja nacija u brojnim formama...
Milan Prodanović
Patriotizam, puj-pike...
„Kultura u Srbiji je narodna i nacionalna, osnovni nosilac naše duhovne i stvaralačke posebnosti u zajednici svetskih naroda. Zato će SNS osnovati poseban Fond za očuvanje kulturne baštine“, piše u Beloj knjizi te stranke, „Programom do promena“, obznanjenoj oktobra 2011... Dobijanjem sektora kulture, informisanja i dijaspore, popečitelj iz tog kruga još nije nagovestio Fond, ali jeste nagovestio neke poteze, koji mogu da nas nasmeju i - naježe...
Slavica Vučković
Nastajanje fenomena
Mada ignorisana od elitne umetnosti, popularna kultura u Srbiji između dva svetska rata je prisutna u likovnim delima i najistaknutijih slikara...
Živan Lazić
Umetnost kao strategija preživljavanja
U okviru 52. Ohridskog leta, izložbom „Novi svedoci holokausta“, predstavljeni su različiti umetnički pristupi i doživljaji jedne od najvećih čovekovih tragedija-holokaust. Namera umetničkog saveta Leta bila je da se sačuva od zaborava tragična sudbina jevrejskog i drugih naroda, kao i kultura i tradicija makedonskih Jevreja...
Vera Vujošević
Mala grupa žena protiv zla
Žalim što se ovde razvio neoliberalni koncept i našao delotvoran način da marginalizuje autentične ženske inicijative. Da se ne lažemo, ženskog pokreta više nema. Postoje nevladine ženske organizacije sa svojom hijerarhijskom strukturom. Najtvrđe feministkinje su prihvatile koncept hijerarhije i autoriteta, protiv čega se naš pokret decidno zalagao...
Ljubiša Stavrić
Taoci iluzija iz jadne prošlosti i gospodara nevesele stvarnosti
Za BiH nije srećna okolnost, ali je realnost da su političke stranke na njenom tlu svrstane u nacionalne blokove. Poznato je da se opšte stanje u društvu preslikava na pojedine segmente života. A kako je već duže od dve decenije glavno obeležje društvenog života u BiH njegova isparcelisanost na trodelnoj etničko-verskoj osnovi, onda je neminovno da u političkom životu te zemlje postoje tri nacionalna bloka političkih stranaka: bošnjački, srpski i hrvatski...
Zoran Kovačević
Kad istina kasni
Ovi memoari nisu bitni za samu istoriju, već su bitni za ono kasnije, ono nakon događaja a posebnu vrednost imaju upravo danas. Nakon razorenja Jugoslavije u ludilu balkanskog nacionalizma '90-ih godina ovi memoari otvaraju čitav splet pitanja - a otvarali su ih i kada su bili skriveni u prelomnim trenucima razorene državne zajednice južnoslovenskih naroda...
Mirko Đorđević
Hibridi ili o sapostojanju
Druga imenica iz naslova ovog teksta jeste mali omaž novom, upravo objavljenom albumu londonskog benda The xx. Coexist je ploča koja se ove godine iščekivala sa, čini se, najviše nestrpljenja u tzv. indi-zajednici, a koja inače sa temom ovog teksta gotovo da nema ničeg zajedničkog. Reč je o modernom pop-narativu koji jednostavnim jezikom i svedenim inditroničkim izrazom govori o raskidima, otuđenju, mogućnostima pomirenja, suživota i srodnim motivima. Ipak, upravo to je tačka u kojoj londonski trio vešto uspeva da uhvati duh vremena, a to je ono na čemu insistira i Marojevićeva knjiga...
Marjan Čakarević
Samovolja sa pet procenata podrške
Dobro se osećam. Poslednji tv Dnevnik koji sam odgledao vodio je moj prijatelj Goran Milić, ne priznajem Vladu Srbije i nazovi predsednika zemlje, ali u svemu ima i trun dobrog. Nema više Borisa Tadića, paradera (“...ja kao predsednik Srbije”) i svite, onog što je u dva mandata probao da spari i Evropu i Kosovo, građansko društvo i traganje za zemnim ostacima Draže Mihailovića, demokratizaciju zemlje i popove i nacoše”
Dragan Banjac
Danas
 
 
 
 
 

 

 
 
 
Copyright © 1996-2012