Beograd, godina XXIII (2013)
Br. 546-547
1. - 30. april 2013.
 
Republika na facebooku
 
   
 

 

Kosovo

 
Stjepan Mimica, Open market 01 / Digital art
Drugog aprila najavljena je završna runda razgovora o Kosovu u Briselu. Danas kada su nade nezrele srpske političke elite da će „odbraniti Kosovo“ sasvim klonule, a obrisi jedino mogućeg rešenja položaja kosovskih Srba u vidu stvaranja asocijacije srpskih opština na vidiku, u srpskoj javnosti kao da se opet javlja dilema kao na
početku pregovora: pro ili contra?
Mediji o Kosovu ne pišu onako kako jeste nego onako kako bi voleli da bude. Političari, pak, više vole neistinama i poluistinama (koje smatraju za aksiome!) da dotiču kosovsku stvarnost kako bi proizveli patriotski efekat kod građana, nego što bi potezali realne činjenice i stvarne mogućnosti Srbije kada je o tzv. „kosovskom pitanju“ reč.
Pa dokle tako?
Zar nas iskustvo iz nekih pregovora i razgovora u bliskoj istoriji nisu prizvali pameti? Zar ne znamo onu narodnu poslovicu koju je u svom nacionalnom i imperijalnom zanosu i Slobodan Milošević svojevremeno sasvim prenebregao. A ona glasi: Ko traži veće, izgubi iz vreće!
Sapienti sat!

  Z. M.

Svaštalice
Nismo mi baš tako slabi u fudbalu kao što Hrvati misle! – Dragan Džajić
Lagali su nas da je Kosovo naše! – Ivica Dačić

Šta posle harizmatičnog vođe?
Umro je predsednik Venecuele Hugo Čavez. Svetska štampa i internet preplavljeni su ocenama njegovih dostignuća, u rasponu od pohvale do osporavanja, uz izvestan broj uzdržanih. Jedino u čemu se svi slažu je da je Hugo Čavez bio harizmatični vođa.
Šta je harizmatični vođa?...
Imanuel Volerstin
Opsenari i stvarnost
Kao u svakom igrokazu, uloge su podeljene. Realista juri za himerom zvanom Kosovo. Moralista hoće da liči na Zorana Đinđića koga je smatrao kriminalcem. Optimista uporno kopa crnu budžetsku rupu koju predstavlja kao uspeh srpske ekonomije. Njemu su leđa prvo okrenuli građani kojima je obećavao hiljadu evra za akcije, a sada je to učinio i diskretni i strpljivi Fiskalni savet...
Olivija Rusovac
Ko traži veće, izgubi iz vreće
Srbija je na prekretnici po ko na koji put u ovih dvadesetak godina. Politička elita ima stoga istorijsku odgovornost kako ionako osiromašeni građani, polupraznih kesa, ne bi izgubili iz evropske vreće ama baš sve!...
Zlatoje Martinov
Simboli i idoli
Pre deset godina surovo je prekinut život Zorana Đinđića, premijera Srbije, filozofa,ličnosti nesvakidašnjeg mentalnog sklopa i energije. Dogodio se narodu koji u svojoj mučnoj i mračnoj istoriji nije razumeo ljude sa vizijom, koji vide dalje od sutrašnjeg očekivanja i žele više od pretpostavljenog i ponuđenog...
Dragica Stanojlović
Zoran Đinđić: pobuna, preispitivanje, traganje za odgovorima
Dan uoči velike šetnje povodom desetogodišnjice ubistva Zorana Đinđića, prvog srpskog demokratski izabranog premijera, Fakultet političkih nauka je u saradnji sa Fondacijom dr Zoran Đinđić organizovao raspravu o njegovom teorijskom i političkom nasleđu. Skupu se prvo obratila supruga ubijenog premijera Ružica Đinđić rečima zahvalnosti i ocenom da je deset godina dovoljna distanca za istraživanje teorijske i antropološke zaostavštine Zorana Đinđića...
Olivija Rusovac
Balkanske stigme i enigme ili Eppur si muove
Nešto se ipak kreće. O večeri u Briselu još ne znamo mnogo, ali u pitanju mogućnosti pomirenja srpskog i albanskog naroda ima pomaka. A put pomirenja će dugo ostati sa zaprekama, pa i sa barikadama u doslovnom smislu reči. Sve je još enigma, ali pravi problem je stigma odnosno ono kako Srbi i Albanci vide jedni druge...
Mirko Đorđević
Kako i kada u Evropsku uniju
U poslednjih nekoliko meseci rasplamsale su se rasprave u Srbiji o datumu za početak pregovora o pristupanju Evropskoj uniji pošto joj je već dodeljen status kandidata. Međutim, taj datum je u pitanju ne zbog toga što Srbija ne ispunjava sve ono što u prilagođavanju svog zakonodavstva i prakse takozvanim tekovinama, to jest upravljačkom sistemu EU, već što se traži od nje i da doprinese normalizaciji odnosa sa vlastima u Prištini, a koji se u krajnjoj liniji, svode na status severnog Kosova...
Simeon Pobulić
Federacija opština u Srbiji – zašto da ne?
Uz ljudska prava i demokratiju, decentralizacija i razvijena lokalna samouprava moraju da predstavljaju neodvojivi treći konstitutivni element bilo kog ustava koji se bude pisao...
Dragan Stojković
Neodgovornost političara razara poljoprivredu
Ukoliko i nadalje agrarni budžet bude kontinuirano umanjivan, a sistem kontrole kvaliteta improvizovan i totalno podređen politici, i manje nedaće od prošlogodišnje ekstremne suše uzrokovaće sve pogubnije posledice...
Živan Lazić
Rekonstrukcija budžeta
Već dva puta, 1968. i 1972, godine, naš agro-prehrambeni kompleks se suočio sa aflatoksinizacijom izazvanom gljivicom fuzarijum. Oba puta je trebalo po dve, tri sezone da povratimo proizvodnju kukuruza i poziciju na svetskom tržištu. Ni aktuelna nedaća neće se brzo rešiti; stranci nas uočljivo izbegavaju, domaći fond rogate stoke, svinja i živine je na minimumu i interno tržište sada je dodatno naglo umanjeno, pa valja ceniti da je interes seljaka za sejanjem kukuruza drastično umanjen...
Živan Lazić
Da li se neko još sjeća?
Na čitavom prostoru pod kontrolom Karadžićevih snaga nije ostala ni jedna jedina džamija, ni jedan vjerski objekat muslimana. Ni kamen na kamenu...
Jusuf Trbić
Zašto nam je potreban novi ustav?
Ustav iz 2006. godine deluje dezintegrativno i unosi nestabilnost u društvo. Ustavni sud ocenjuje i statute ribolovačkih društava, a nema pravo da ocenjuje ustavnost ustavnih zakona. Ako bi Ustavni sud došao u situaciju da oceni Ugovor o pristupanju EU koji ratifikuje skupština, našao bi mnoge protivrečnosti između našeg ustava i tog ugovora, pa bi pojedine odredbe ustava morale da budu proglašene neustavnim. Naš ustav je zatvoren prema međunarodnim izvorima prava...
Olivija Rusovac
Sunovrat u damin gambit
Nova merila kulturnih vrednosti, ili gašenje i ono malo preostalog mozga, na primeru svečarskih rituala. Solidarno, naspram državne moći...
Slavica Vučković
Kultura kao prilika za ispunjenje ideoloških snova
Predstava Konstantin - znamenje anđela, nastala u povodu obeležavanja 1700 godina od donošenja Milanskog edikta kojim je hrišćanstvo postalo ravnopravna vera rimskog carstva, premijerno je izvedena u Beogradu uz pompezno prisustvo državnog vrha i neskrivene simpatije brojnih intelektualnih krugova. Zbog tih izvanumetničkih činjenica, ova predstava postala je znakovito obeležje patriotskog smera u kulturnoj politici Srbije, čiji je pravac ranije najavilo Ministarstvo kulture na čelu sa Bratislavom Petkovićem. Sam čin izvedbe, uz estradno odobravanje državnih i drugih zvanica, predstavlja opomenu da je srpska kultura u velikoj opasnosti od provincijalizacije i malograđanštine i da kao takva, poslušna i udvorička, državi daje šansu da pomoću nje ispunjava svoje ideološke snove o patriotskoj kulturi dovedenoj do nihilističkog realizma, uz obilato korišćenje jezika koji je, da parafraziram Radomira Konstantinovića, egzistencijalno banalan...
Nenad Obradović
Dalje od oficijelnog, bliže avangardnom
Prva muzeološka postavka razvoja filmske umetnosti u Vojvodini na originalan način valorizuje dostignuća i amaterskih klubova i oficijelnih filmskih kuća, ciljno naglašava inovacije u usavršavanju specifičnog artjezika, ističe avanagardno, naglašava dokumentarna, zaobilazi komercijalna ostvarenja...
Živan Lazić
Čari demokratije
Pre demokratije, narodu bez demokratske tradicije treba ponuditi demokratski proces izbora neupitnog demokrate po svaku cenu. Jer prihvatiti demokratsko uređenje, posle vekovne tiranije, značilo bi izložiti sve političke prnje i sve svoje predrasude svim mogućim nepogodama istorije malih naroda. Najpogodnija figura, komitetlija, ideolog, disident jedini sa licencom države, internacionala i nacionala pod istom šajkačom, prosto, neupitni otac srpstva i čekićstva insistirao je da se demokratija u zemlji nemanjića uvodi na kraju dnevnog reda, pod tačkom razno, a da rešavanje nacionlnog pitnja zauzme prvo mesto...
Predrag Čudić
Brojevi
Da li u Srbiji postoji mogućnost da neka vrednost samo zato što je vrednost bude prihvaćena kao takva, odnosno da čovek ne mora zbog toga da sam ističe neke svoje kvalitete i sposobnosti i da se na osnovu subjektivnog nekome predstavlja i da kuca na vrata iza kojih postoji neko ko njega ne poznaje, ne zato što neko ne želi, već iz prostog razloga jer nije imao mogućnosti da nešto o njemu sazna...
Dušan Sakić
Bruno i Benn ili Srodnost s onu stranu smrti
Usporedimo li ovlaš sudbine dvojice velikih europskih književnika prve polovice 20. stoljeća, njemačkog pjesnika Gottfrieda Benna (1886-1956) i poljskog prozaika židovskog podrijetla, Bruna Schulza (1892-1942), one će nam se na prvi pogled učiniti potpuno disparatne i ni na koji način međusobno sumjerljive. Međutim, zagrebemo li malo ispod površine takozvanih historijskih "činjenica" - za koje je Miroslav Krleža jednom ustvrdio da su "glupe" - naići ćemo na nekoliko dodirnih točaka u kojima se ova dva umjetnika međusobno prepoznaju, pa čak na neki način i zrcale...
Damir Šodan
Neartikulisana, nedelatna i nepovezana
Političari i mediji nedavno su građane zabavljali decimalnim brojkama, dozvoljenim nivoom aflatoksina u mleku. U središtu zabave bio je resorni ministar Goran Knežević, bivši zrenjaninski demokrata i gradonačelnik koji je nakon apsa prišao šešeljevcima i lepo se udao. Tog nečeg nevaljalog ali dozvoljenog u mleku (0,5 umesto 0,05 mikrograma...) ministar  je narodu sveo na stočnu meru...
Irena Javorski
Granice američke moći
Danas je svet suočen sa dubokom promenom u odnosu snaga vodećih država. Poredak koji se uspostavio završetkom Drugog svetskog rata i značajno korigovan raspadom Sovjetskog saveza menja se i na ekonomsko i vojnom planu. Glavni razlozi: relativno opadanje dominantne američke moći a porast moći Kine...
Simeon Pobulić
O fenomenologiji žrtve
O žrtvi svi znaju i ona je svima na raspolaganju. Politici posebno. Žrtva je iznimno pogodna za dnevnopolitičku upotrebu i kao takva veoma rado zlo/rabljena....
Atif Kujundžić
Dekonstrukcija jedne postjugoslovenske proze
Književna dela su nekada mogla da isprovociraju čitavu lavinu društvenih reakcija, o delu se pomno raspravljalo u štampi, autori su neretko završavali na sudu, a reč je imala težinu i shvatala se toliko ozbiljno da je dovodila do političkih potresa (i danas se na radiju vrti jedna reklama koja kaže: „Knjiga koja je izazvala politički skandal...“
Andrea Popov Miletić
Hod po mukama i konetari
Tepavac ne sudi istoriji ni ljudima - to je posao istoričara. On svedoči svoj deo istine. I to čini odan istini ali prvenstvo daje nadi koja je večna saputnica....
Mirko Đorđević
... zaslužili smo da nas rodi ista mati...
Ležim na podu. Odvezali su mi i noge i ruke. Čekaju nekog.
Ulazi čovek srednjeg doba sa tašnom u ruci i naočarima na nosu. Pozdravlja se ljubazno sa Francetićem, razgovaraju nešto o meni. Ko je sad to! Inspektor, mučitelj, spasitelj? Pridošli otvara torbu i vadi iz nje - lekarske slušalice! Klekne. Topla ruka lekara dodiruje me po grudima, stomaku, butinama. Tako nežan i topao dodir, pored lekara, ima samo još mati......
Mirko Tepavac
Hans Küng: Moguć je drugi oblik papinstva
Povlačenje pape Benedikta XVI i ustoličenje novog pape Franje I obnovilo je rasprave na teme promena u rimokatoličkoj crkvi koje su najavljene davnim Drugim koncilom 1962. godine. Intervju koji je 2007. godine listu „Conturen“ dao nemački teolog Hans Küng, povodom tadašnjih očekivanja od novog pape, sa tada postavljenim pitanjima i odgovorima, aktuelan je i danas...
Intervju koji je Adalbert Reif objavio u časopisu Conturen
Ono glavno dolazi iz glave, ne iz ramena, ne iz lakta ili ma kojeg zgloba
Beogradski umetnik Stjepan Mimica vraća se na scenu posle dugogodišnje pauze samostalnom izložbom „digitalnih slika” koje su inspirisane buvljom pijacom i predstavljaju osvrt na opštu degradaciju vrednosti, slaveći ujedno snagu duha i slobode...
Izabrala Olga Zirojević
Gravitacija po Kneževiću
Političari i mediji nedavno su građane zabavljali decimalnim brojkama, dozvoljenim nivoom aflatoksina u mleku. U središtu zabave bio je resorni ministar Goran Knežević, bivši zrenjaninski demokrata i gradonačelnik koji je nakon apsa prišao šešeljevcima i lepo se udao. Tog nečeg nevaljalog ali dozvoljenog u mleku (0,5 umesto 0,05 mikrograma...) ministar je narodu sveo na stočnu meru...
Dragan Banjac
Danas
 
 
 
 
 

 

 
 
 
Copyright © 1996-2013