Beograd, godina XXIV (2012)
Br. 522-523
1. 30. april 2012.
 
Republika na facebooku
 
   
 

 

Rehabilitacija

 
Milan Jakšić, Anđeo, akril na kartonu, 2011.
Svedoci smo sve ozbiljnijih pokušaja da se osuđeni ratni zločinac i saradnik okupatora Draža Mihailović sudski rehabilituje. Jedan istoričar mlađe generacije je slavodobitno pred kamerama državne televizije negirao izdajničku ulogu Mihailovića u Drugom svetskom ratu, njegov stariji kolega, inače na čelu nekakve državne komisije, izjavio je na sudu kako, prema njegovim istraživanjima, „nije utvrđena Mihailovićeva saradnja sa nemačkim nacifašistima”, treći je, pak,
mesecima istraživao mesto na kom je potajno sahranjen „đeneral Draža” ta „nevina komunistička žrtva”...
Te i slične priče danas poput zlih duhova lebde iznad istorijske nauke težeći da je sasvim uvuku u svoje demonske mreže, baš kao što su pomenuti obscuri viri upotrebili svoje naučničke snage da prizovu prošlost, a zatvore oči pred budućnošću. Da umesto demokratije i slobode zazovu neke druge vrednosti.
Uvek, dakle, ista taktika koja ima za cilj da se zločini negiraju, da se istorija krivotvori, građani zbune i njihova pažnja usmeri na formu i proceduru, a da suština (počinjeni zločini) ostane skrivena.
Draža Mihailović nije osuđen zato što je bio ideološki neprijatelj, već zato što je odgovoran za mnogobrojne četničke zločine i sadejstvo sa fašističkim vojnim snagama protiv antifašističkog narodnooslobodilačkog pokreta. Stoga eventualnu sudsku rehabilitaciju ovog nacifašističkog saradnika treba shvatiti kao šamar ne samo antifašističkom otporu srpskog naroda, već i svemu slobodarskom što je Evropa iznedrila. A ukoliko do nje zaista dođe pod ovim ili onim objašnjenjem, prisustvovaćemo još jednom u nizu rituala egzaltirane samodestrukcije.

  Z. M.

Svaštalice
Kandidovaću se na izborima onda kada Kralj raspiše izbore! – Matija Bećković
Demokratska stranka mora da dobije ove izbore. Ja vam to nalažem! – Boris Tadić
Pamtim kad sam bio mali čuvala me jedna žena sa Zlatibora koja se razumela u pletenje, zato još od detinjstva znam za čuvene zlatiborske vunene džempere i čarape – Boris Tadić

Izrael između mašte i stvarnosti
Izraelski Premijer Benjamin Netanijahu posetio je SAD početkom marta 2012. Došao je da kaže, još jednom, da nuklearni Iran predstavlja egzistencijalnu pretnju Izraelu, i da Izrael zadržava pravo da preduzme pravovremenu akciju da se tome suprotstavi.
Imanuel Volerstin
Bitka za vladanje haosom
Imamo karikaturu od ustava u kome je jedino preambula o Kosovu važna, a sve ostalo što državu cini sigurnom za njene gradane, manje znacajno. Imaginarno vlasništvo nad Kosovom bacilo je u senku stvarnu imovinu i ona je lako postala plen partijskih vrhova i njima bliskih tajkuna.
Olivija Rusovac
Očekivanje već viđenog
Raspored glavnih predizbornih političkih aduta ali i neuverljivost političkih aktera koji građanima ne daju prave mogućnosti izbora, učiniće ove izbore formalno ispravnim ali demokratski manjkavim.
Nastasja Radović
Prećutkivanje kao način komunikacije
Pred anomičnim sistemom i devastiranim institucijama novoizabrani narodni predstavnici su čvrsto zatvorili oči i zakoračili ka onima protiv kojih su se borili. Nije sprovedena lustracija, nisu otvoreni dosijei...
Dragica Stanojlović
Bolji život samo u ekspozeu premijera
Šta (ni)je uradila Vlada Srbije u svom mandatu (2008-2012).
Jelena S. Mihajlovska
Carska pobeda na izborima
Izvesno je da će Putinova pobeda biti vetar u leđa malim partijama u Srbiji poput DSS i drugih kojima rejting opada i koje same posustaju uoči đurđevdanskih izbora u Srbiji. Tu su i brojne organizacije - Dveri ili Obraz - te Naši naši i ruski Naši koji će izaći na izbore na Đurđevdan.
Mirko Đorđević

Razapinjanje Isusa
Bitna značajka naših desničarskih pokreta, od političkih partija do raznih nacionalnih udruženja građana je da svoje temelje i pokroviteljstvo traže u religiji, u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, u nacionalnom svecu Svetom Savi, Nikolaju Velimiroviću, a zatim i u Bogorodici. Kad zatreba na barikadama će se pojavljivati i lik samog Isusa Hrista.
Dragan Stojković
Članstvo u EU ne isključuje saradnju sa Rusijom
Verovatno da Rusija ne bila oduševljena pristupom Srbije NATO-u, ali ne u meri koja bi se shvatila kao prekid saradnje ili prepreka dobrim odnosima. To pitanje kada dođe na dnevni red valja posmatrati u sklopu globalnih kretanja.
Simeon Pobulić
Srpski Ždanov
Osnovna odlika ždanovizma je dogmatski stav i mjere zabrane i progona u oblasti kulture, umjetnosti, nauke zbog očuvanja čistog duha građana. Taj i takav Ždanov nanio je nemjerljive štete u Sovjetskom savezu kao gospodar života i smrti umnih.
Lazar Manojlović
Farme ili latifundije
Uspeh šezdeset udruženih novobečejskih paora da nadlicitiraju najveće srpske tajkune i kupe 1.700 hektara plodnih oranica može se shvatiti i kao signal da srpskoj poljoprivredi odgovara evropska farmerska struktura.
Živan Lazić
Čuvaj se pedofila
Kad se ljudska prava pretvore u svoju suprotnost.
Ivan Kovač
Identitet(i), (kritička) kultura sećanja i svakodnevni život – neka razmatranja
Pojam identiteta (lični, kolektivni, etnički, nacionalni...) i pojam (kritičke) kulture sećanja mogu se analizovati kao «grozdovi ideja» i/ili skupine pojmova koji poseduju zajedničke konstitutivne elemente.
Da li je pojam svakodnevnog života jedan od zajedničkih konstitutivnih elemenata pojmova identitet i (kritička) kultura sećanja?.
Sandra Radenović
Gombrovičeva »međuljudska crkva«
Šta se dešava u tom čoveku pri prvom susretu sa Drugim? “Postaje neograničen, neočekivan za samog sebe, pomnožen u svim svojim mogućnostima sa tom spoljnom, svežom a ipak identičnom silom koja mu se približava, kao da sam sebi prilazi izvana“. U centru filozofskih razmišljanja poljskog pisca Vitolda Gombrovića leži upravo taj problem “Drugog”.
Zoran Janić

Savremena srpska književnost 19. veka
Predstava koja o piscima preovlađuje kod ovdašnjeg sveta nije baš odmakla od devetnaestovekovnih opažanja. Prema većinskom mišljenju, literata je svojeglav čovek, u najboljem slučaju boem. Kako god: posredi je autor zavisan isključivo od inspiracije, a to je još jedna arhaična predstava o procesu književnog stvaranja.
Igor Marojević
Banalnost egzistencije
Tehnološka racionalnost, već u sadržaju svoga pojma, nosi negaciju svega onoga što nije podložno formalizovanju, u šta spadaju nagonsko i čulno; iracionalnost se sveti na sve moguće načine.Rešenje je radikalna promena svega postojećeg, promena društva.
Miodrag Milanović
Ko preživi, pričaće
Visoke pretenzije i šićarski kapaciteti vode srpsku kulturu među služinčad, a ne na evropski „presto“ 2020. Godišnji izveštaj Ministarstva: „Uradili smo što se moglo na zatečenom“, Nacionalni savet za kulturu: „Sve se svodi na pokušaje“. Neće, valjda, opet... komisije za idejno delovanje?

Slavica Vučković
Genealogija planetarne gluposti
Konačno, ali ne i definitivno (u smislu "noch niht fertig"), ljudska glupost dobila je svoju opipljivu kvantifikaciju, time što je samo u jednoj godini dekade dvadeset i prvog veka procenjena sa hiljadu i po milijardi (1.500 mlr.) dolara utrošenih na naoružanje.
Gde je nukleus tolikoj takvoj kao i drugom mnoštvu ljudske gluposti?.
Jelašin Sinovec
Šta su ženske studije?
Dvadesetogodišnjica Centra za ženske studije iz Beograda.
Vera Vujošević

N-ti građanin
Šta je zamenilo vlastitu egzistenciju? Šta je zamenilo govor? Šta je zamenilo slobodu? Šta je zamenilo čoveka? Ima li bilo kakvog odgovora na ta pitanja građanin Srbije, osim onog najjednostavnijeg, i Kosovo i Evropa, i Tadić i Nikolić.
Dušan Sakić
Zašto je važno misliti o studentskim protestima tridesetih godina XX veka
U organizaciji Kontekst kolektiva, 21. januara 2012. godine u prostorijama Mesne zajednice Studentski grad, održana je diskusija pod nazivom „Zašto je važno misliti o studentskim protestima 30-ih godina XX veka“. Diskusiju je pratila izložba arhivske građe i članaka objavljivanih tokom tridesetih godina 20. veka u listu “Politika” o studentskim protestima, izvodi iz studentskog lista “Student” iz perioda sedamdesetih godina 20. veka, kao i različiti tekstovi objavljivani putem medija, te zvanični stavovi državnih i univerzitetskih vlasti povodom poslednjih studentski protesta i blokada fakulteta 2011. godine..
Jelena Martinović, Nebojša Vukelić
Tako je govorila Verica Barać
“Govori da bih te video” Radio Beograda 2,  2002. godine; reemitovano 22. marta 2012.
Priredio Dragoslav Simić
Dolanc na Korčuli
Filozof, moskovski đak, osnivač Praksisa i Korčulanske letnje škole, autor knjige „Kritika kulta ličnosti“, upravnik nekadašnjeg opozicionog legla Instituta za radnički pokret, osnivač slobodnog univerziteta, siva eminencija disidentskog pokreta.
Ljubiša Stavrić

Zašto su sudovi blagi prema ratnim zločin(c)ima?
Hapšenja i suđenja ostarelim osumljičenim ratnim zločincima za zločine počinjene pre više decenija često u javnosti izazivaju ravnodušnost ili nelagodu, zbog fenomena iracionalnog sažaljenja koje mnogi osećaju prema veoma starim i onemoćalim osobama. Ili možda zbog toga što to sažaljenje dobro dođe kao izgovor da se izbegne suočavanje sa neprijatnom prošlošću.
Ivana Cvetanović
Prvo zamaži blatom, a onda prati novac
Ovde u starim dobrim Sjedinjenim Američkim Državama do kolena smo se zaglibili u festivalu blata koje se održava svake četiri godine, poznatom još pod nazivom Trka za Vrh, ili predsednička kandidatura.
Džoan Mekvini Mitrić
Ideologizovani konstrukt stvarnosti
Sanja Lazarević Radak, NA GRANICAMA ORIJENTA.
Zlatoje Martinov
Svedok srpske strane rata
Dobrica Ćosić - Bosanski rat.
Mirko Đorđević
Narod u izbornoj komediji
Vaspitavane jedino za ličnu borbu, naše političke stranke se služe samo spletkama, klevetama i potajnim rovenjima i ogovaranjima. Tako jučerašnji Obrenovićevci danas dobijaju orden Karađorđeve Zvezde i postaju savetnici Kralja Petra i njegova sina.  Jednom rečju, naše stranke su obične beznačelne i nemoralne koterije i gomile, nesposobne za pozitivne radove.
„Republika“, br. 19, 13. april 1908
Milan Jakšić ili Radosno stvaranje sveta
Uz Likovne priloge u ovom broju.
Biserka Rajčić
Petokraka i na šubari
Ako zločinac bude pomilovan očekujem da BiH i Hrvatska prekinu diplomatske odnose sa Srbijom. I ceo svet! Ali - zalud ću čekati
Dragan Banjac
Danas
 
 
 
 
 

 

 
 
 
Copyright © 1996-2012