|
|
|
 |
 |
| |
|
|
|
|
|
Zid(ovi)
|
|
 |
 |
|
Bojan Otašević, Div,
2008.
|
|
 |
|
Mnogo toga smo čuli i videli prigodom
obeležavanja godišnjice pada Berlinskog zida.
Isticanjem simbolike kraja hladnog rata, ostalo
je nerazgovetno šta je sve uticalo na antagonizam
nekadašnjih saveznika u ratu protiv fašizma, koji
je povremeno sezao i do pretnje atomskim ratom.
I ostaje otvoreno pitanje da li su ti antagonizmi
zaista prevladani.
Uočeno je, istim povodom, da su istorijski procesi
krenuli suprotnim smerovima, integracije na Zapadu,
a sukoba i razaranja na Istoku, izrazito dramatično
u
|
|
Jugoslaviji.
I da se tu ukazuju neki novi zidovi, spoljni
i unutarnji.
Odgonetanje sudbine raznih zidova teško da
se može postići bilo kakvim prigodama, a još
manje poigravanjima državom i društvom.
 |
| |
N.
P. |
|
 |
|
 |
|
Svaštalice
Mi smo izvorište evropske
kulture – Božidar Mitrović
Čisti smo kao Sunce
– Aleksandar Vučić
Rat se nije mogao izbeći, to je očigledno...
– Momir Bulatović
Dajte, da u Srbiji zavlada moral – Zoran
Krasić
|
 |
 |
 |
Obama,
Buš i latinoamerički pučevi
Nešto čudno se dešava u Latinskoj Americi. Latinoameričke
desne snage uspevaju bolje i više za vreme američkog
predsednika Baraka Obame nego što su uspevale
za vreme osam godina predsednikovanja Dž. V. Buša...
Imanuel Volerstin
|
 |
 |
 |
|
Pad,
raspad i ujedinjenje
Ove jeseni i zime, nekadašnje članice Varšavskog
ugovora svode račune svoje dvadesetogodišnje tranzicije
iz realnog socijalizma sovjetskog tipa ka evrokapitalizmu.
Usput, sećaju se one euforije iz zime 1989, pada
Berlinskog zida, simbola nemačke i evropske hladnoratovske
podele. Ređaju se jubileji i svečanosti...
Nastasja Radović
Predsednik
kakvog Evropa zaslužuje
Poželevši da svoju novostvorenu mladu ličnost
prikaže u najboljem svetlu, Evropa je obukla prekrojeno,
ali ipak poznato, staro odelo...
Matja Stojanović
|
|
|
 |
 |
 |
|
Nagrada
za zločin
Danas
Biljana Plavšić, iza koje ostaju krvavi tragovi,
s pompom i velikom pažnjom medija obilazi mjesta
svojih zločina...
Jusuf Trbić
Podrška
protestu studenata Beogradskog univerziteta
Saopštenje
za javnost Pokreta za slobodu i Koordinacionog
odbora radničkih protesta...
Pokret
za slobodu / Koordinacioni odbor radničkih protesta
Stid me
Posetioci
tribine u Građanskoj čitaonici mogli su 11. novembra
2009. da se upoznaju sa knjigom Zapisi iz
vremena zla i s njenim autorom Lazarom Manojlovićem...
Slavko Golić
Zašto
je smenjena Branka Prpa
Istoričarka
Branka Prpa više nije na čelu Istorijskog arhiva
Beograda. Na njeno mesto odlukom Skupštine grada
Beograda postavljen je politikolog Dragan Gačić,
kadar SPS-a. Ipak, to nije politička trgovina...
Olivija Rusovac
Poslednja
jesen patrijarha Pavla
Rano je govoriti o liku i delu patrijarha Pavla,
pa ipak – nad odrom njegovim jednom zapisu ima
mesta. Zarad znaka jednog koji svi ne vide: on
nije za svoje večno boravište izabrao kriptu u
Sabornoj crkvi u Beogradu, ni mermernu grobnicu
u Hramu sv. Save već groblje manastirsko u Rakovici.
Ni državni zvaničnici ni sabraća arhijereji to
nisu očekivali...
Mirko Đorđević
Saopštenje
Pokreta za slobodu povodom držanja u pritvoru
članova ASI
Zahtevamo da se grupa od šestoro mladih ljudi
koja je optužena za »međunarodni terorizam« zbog
toga što je na Grčku ambasadu bacila »Molotovljeve
koktele« pusti na slobodu...
Pokret za slobodu
K.
kao Kačarević
Slučajem Slavoljuba K. srpske vlasti mogle su
da manipulišu po nikakvoj ceni, ali kada je on
dobio svoje puno prezime, kada je postao personalizovan
do te mere da su se neki ljudi identifikovali
s njim, počinjao je više da ih košta nego što
im donosi...
Željko Cvijanović
|
 |
 |
 |
|
Smisao
borbe za fabriku i radnička prava
Na početku procesa privatizacije radnici privatizovanih
preduzeća u Srbiji uglavnom nisu znali kako da
se suoče sa nastalim problemima i spreče ih. Iako
su brojni ekonomisti i političari privatizaciju
predstavljali kao način za ostvarenje ekonomskog
napretka, ona je ipak u velikom broju primera
samo dovela do uništenja proizvodnje, do stečaja
i masovnog gubitka radnih mesta...
M. S.
Korupcija
kao način preživljavanja
Ukoliko narod ne radi na očuvanju svoje demokratije,
ukoliko mu nedostaje građanska vrlina i odgovorna
vlada, tada demokratija svakako pada kao plen
korumpiranih grabljivaca...
Radovan Milićević
Sve
konkretniji oblici solidarnosti
Više nego bilo šta drugo, kolubarski je oktobar
najavljivao obnovu moralne i kreativne snage našeg
radnog naroda, snage koja je ne jednom gradila
ovu zemlju iz pepela...
Ivan Zlatić
Uprava
»Šinvoza« obmanjuje javnost
Već treću godinu državne institucije uporno ignorišu
zahteve radnika i malih akcionara da se utvrde
činjenice o namerno izazvanom stečaju »Šinvoza«,
da se kazne krivci, da se obeštete prevareni i
da fabrika ponovo proradi...
Za Pokret Ravnopravnost
Mita Lisica
Grad
Beograd – Gradonačelnik Dragan Đilas
Poštovani gospodine Đilas, Iz sredstava javnog
informisanja smo saznali da je preduzeće »Šinvoz«
iz Zrenjanina konkurisalo na tenderu za popravku
elektromotornih vozova, koji je raspisao grad
Beograd...
Za Pokret Ravnopravnost
Mita Lisica
Imaju
li radnici pravo na demokratiju
Što pre se ugledne institucije, mediji i pojedinci
oslobode podržavanja i reprodukovanja ropskih
ideologija koje se predstavljaju u obliku zdravorazumskih,
neupitnih istina, pre će se razvejati idejna i
egzistencijalna konfuzija koja svakodnevno pritiska
i uništava život i slobodu...
Milenko Srećković
Mudrost
kao lek protiv bolova
Da bi se prošlo kroz četiri stranice teksta, u
prošlom broju Republike, koji je potpisan
imenom Ivan Ahel, potrebna je količina energije
nesrazmerno velika dobijenom utisku da je autor
hrabar i sasvim nesvakidašnji polemičar...
Slavoljub Kačarević
|
 |
 |
 |
|
Tumačenja
istorije, sistem vrednosti i kulturni obrazac
Demokratska društva u pluralizmu i kritičkom
mišljenju vide izvor svoje snage, dok se nedemokratska
društva prepoznaju po »strahu od slobode«...
Dubravka Stojanović
|
 |
 |
 |
|
Američka
Love Story
Kada je srce na mestu
i sve ostalo nam pristojno funkcioniše, ne razmišljamo
o zdravlju, ono se podrazumeva. Ipak, po rečima
filozofa, ono što se podrazumeva još uvek se ne
razumeva i oni oprezniji vode računa ne samo o
zdravlju dok ga još imaju, već i o zdravstvenom
osiguranju dok im još nije potrebno. Mada ljubav
može imati veze sa zdravljem, nema direktne veze
sa zdravstvenim osiguranjem...
Tatjana Jovanović
Kolumnisti?
Čitajući bezmalo punu
deceniju štampane medije primećujem da nam pored
ustajalog đubreta koji se forsira po redovnim
rubrikama, još veće đubre donosi većina kolumnista
ili novinari mišljenja, kako oni vole sebe da
zovu...
Đorđe Štefan
Fukujamine sablasti
Ne zadugo, tek da
dočekaju skromni dvodecenijski jubilej rušenja
Berlinskog zida, simbolički shvaćenog kao "poslednjeg
kamena na kamenu" komunističke pošasti, "radosna
vest" evanđeoski intoniranog trijumfa liberalne
demokratije i tržišne ekonomije koje je Frensis
Fukujama objavio u svom "antimarksističkom
jevanđelju" Kraj istorije i poslednji čovek
- doživela je kolosalni kolaps (deja vu) svetskom
finansijskom krizom solidnih razmera...
Jelašin Sinovec
Šira i pekmez
Zašto zajedno? Pa
zato što se pod pekmezom prvobitno podrazumevala
ukuvana šira, odnosno grožđani sok (mošt). I ne
samo pekmez, od šire su se spravljale i druge
pomalo zaboravljene starinske poslastice i napici:
recelj, ćufter, muselez, hardalija, ramazanija,
šerbe...
Olga Zirojević
|
 |
 |
 |
|
Lovac, lovci,
lov i ulov
Knjiga Velimira Ćurguza
Kazimira Hajka kao analiza medijskih
napada na vladu Zorana Đinđića i povod za razmišljanja
o ulogama i odgovornostima...
Tanja B. Lončar
Okretanje ka
budućnosti
Preselimo se načas
u novi centar sveta, SAD, i setimo se lozinke,
sa kojom je na nedavnim izborima pobedio aktuelni
predsednik Barak Obama i koja se bezbroj puta
ponavljala u njegovoj propagandi, u njegovim izjavama,
a i u političkom kiču na štandovima: Nada...
Iz: Mitja
Velikonja, »POVRATAK OTPISANIH. Emancipatorski
potencijal jugonostalgije«, u zborniku Zid
je mrtav, živeli zidovi!
|
| |
 |
 |
|
Jugoslavija,
šta to beše?
O Jugoslaviji su
postojala, i postoje, različita gledišta. Tokom
njenog razaranja, krajem prošlog veka, o njoj
se sve više govori u tamnim tonovima, sve do potpune
negacije, čak i satanizacije. Nasuprot takve,
povremeno se javljaju idealizovane slike, s naglašenom
nostalgijom...
Ur.
Franjo Rački
i jugoslovenska misao
Jugoslovenski pokret
s kojim su nerazdvojno vezana velika imena Štrosmajera
i Račkoga, imao je kao i ilirski koji mu je prethodio,
vrlo složenu ideologiju. Ideja kulturne zajednice
Slovena mešala se s idejom političke uzajamnosti
Jugoslovena i s idejom nacionalnog jedinstva Hrvata
i Srba...
Iz: Slobodan
Jovanović Iz naše istorije i književnosti
Socijalizam
i druga Jugoslavija
Druga Jugoslavija
je sasvim odigrala svoju historijsku ulogu i njen
poredak je, ostavši bez uloge, zapao u stagnaciju.
Stagnacija je kronična kriza zato što se lagano,
ali sigurno produbljuje jaz između društveno-historijskih
potreba (pojmova, programa, rezolucija, proklamacija)
i svakidašnjice života proizvođačkog stanovništva...
Andrija Krešić
Zašto je Jugoslavija
dvaput propadala
Pri ulasku u posljednju
deceniju dvadesetog stoljeća u istočnoj Evropi
su se dogodile nagle promjene od svjetsko-historijskog
značaja. Tip društva sa firmom komunističkog socijalizma
propao je ovdje sam od sebe. S njegovom propašću
je ukinuta i ograničenost suvereniteta nacionalne
države...
Andrija Krešić
|
 |
 |
 |
|
Na
pomolu peta edicija Republike
Zadruga »Res publica«
tradicionalno održava svoje godišnje skupštine
krajem novembra. Na njima se ocenjuju rezultati
postignuti u prethodnoj godini, kritikuju propusti,
a pohvaljuju uspesi i utvrđuju smernice za dalji
rad. Tako je i ove godine, 20. novembra, u Beogradu,
održana Deveta godišnja skupština Zadruge...
Ljubiša Vujošević
|
 |
 |
 |
|
Šerif
s Mećavnika vs »kralja« Aleksandra
Istorija se menja iz dana u dan,
reče istoričarka Dubravka Stojanović (»Peščanik«,23.
oktobar) i vajka se da ne stiže sve ni da zapiše.
Ona navodi da su se istorijom poslednjih nedelja
»bavili, na nju uticali i pisali je sudija u Nišu
koji je rehabilitovao Dragišu Cvetkovića, tužilac
Slobodan Radovanović, koji je napravio najnoviju
komisiju koja se čak zove ‘Komisija za otkopavanje’,
sada će da otkopavaju masovne grobnice komunističkog
terora«. Na tas istorije stala je i poseta ruskog
predsednika Dmitrija Medvedeva...
Dragan Banjac
|
 |
|
|
|
 |
|
 |
|
|
|
|
| |
| |
|
|