Beograd, godina XXI (2009)
Br. 456-459
1. jul - 31. avgust 2009.
 
 
   
 

 

Muk(a)

 
 
Joseph Mallord William Turner (1775-1851), Slavers throwing overboard the Dead and Dying - Typhon coming on (The Slave Ship), 1840.
Tokom juna donekle je utihnula medijska bura oko samožrtvovanja radnika, mada se i dalje pojavljuju preteći prizori, primerice ljudska tela na železničkim šinama. Nižu se i vesti o raznim radničkim protestima. Pominju se i samoubistva bankrotiranih preduzetnika...
Ne znamo kako reaguju šire grupe radnika i preduzetnika, a još manje društvo u celosti. Ima li znakova solidarnosti i
zajedničke težnje za promenama? Životne muke konkretnih ljudi mahom prati muk šire javnosti.
Vlast obećava izvesne boljitke, a delovi opozicije sve žučnije najavljuju smenu vlasti. Mada smo usred leta, realni tokovi zbivanja prekriveni su maglom.
Realističnih vizija promena i dalje nema.
  N. P.

Svaštalice
Danas su konzervativci pobedili u Evropi, pa zašto mi ne bismo pobedili u Srbiji – Tomislav Nikolić
Sve zavisi od nas političara – Mlađan Dinkić
Nikad nismo bili jači – Ivica Dačić
Kakav bih ja bio čovek kada bih ušao u vladu koja uništava srpsko selo? – Velimir Ilić

Fundamentalni konflikt vrednosti
Dvadeset prvog maja 2009. američki predsednik Barak Obama izložio je glavne stavove svoje administracije o nacionalnoj bezbednosti. Odmah zatim, bivši potpredsednik Ričard Čejni izložio je svoje stavove kojima je, u suštini, doveo u pitanje Obamine stavove o nacionalnoj bezbednosti...
Imanuel Volerstin

Lek kao otrov
Kada se »burazerska« privatizacija (uzajamne nameštaljke »naših ljudi«) nameće kao spasonosni lek, a njenom primenom se gase proizvodni procesi, onda lek ima efekat otrova koji rastvara, do uništenja, zatečene proizvodne pogone, bez ikakve izvesnosti da li će, kada i kako nastati novi...
Nebojša Popov

Oko čega se lome koplja u Americi
Dok je američka finansijska i ekonomska kriza bila na vrhuncu pojavljivali su se napisi u medijima u kojima su pojedini američki i zapadnoevropski levi mudraci razmatrali, a neki i predviđali, da ne kažemo priželjkivali, građanski, klasni rat, ustanak američkog »proletarijata« zbog američke i globalne krize koja najviše pogađa radničke redove...
Cvijeto Job
Šta se sve može nazvati uspehom srpske diplomatije
Intimni odnosi naših političara i pripadnika »visokog društva« reprodukuju nasilje i oholost...
Snežana Čongradin
Putovanje »u mestu« kroz evropsku panoramu Srbije
Menuet srpskog napredovanja ka EU kreće se putem, poput onih u kaubojskim filmovima, koji je oivičen paravanom privida razvijenog i velikog grada, gde je dovoljno skrenuti u prvu sporednu ulicu da bi se upalo u blatnjavi tor prepun svinja...
Matja Stojanović

(Ne)probojnost istine

Istina o borbi radnika i akcionara zrenjaninskog »Šinvoza« probila se do javnosti, čak i van naše zemlje. Time se bavi i emisija Re-akcija, TV B 92, autorke Jelene Veljković, posvećena načinu korišćenja budžetskih sredstava unutar javnih preduzeća (Železnica Srbije)...
Slavko Golić
Kako nastaju afere
Kad država ili neki drugi visokoorganizovan sistem zaostaje u odnosu na promene u okruženju ne može se na njih adaptirati povećanjem učestalosti parcijalnih promena. To, čak, može dovesti do još većeg zaostatka, zbog neizbežne disperzije pojedinačnih aktivnosti. Tad je neophodno posegnuti za strukturnim promenama, ma koliko one bile bolne i rizične...
Dragan Kostić
Sezona odbrane akumulacije Gruža
Opstanak akumulacije jezera Gruža iz kojeg se Kragujevčani snabdevaju vodom opasno je ugrožen. Svi nadležni organi to znaju i ćute!...
Olivera S. Tomić
Poruka za studente u Banjaluci
U vrijeme studentske pobune na Filozofskom fakultetu u Zagrebu hrvatske su novine objavile fotovijest: grafit na zidu beogradskoga Filozofskog fakulteta, na kojem je velikim crvenim slovima, baš kao i 1968, iskazana solidarnost sa zagrebačkim kolegama. Ista je fotografija prenesena u nekoliko različitih listova, uvijek uz mali komentar, ali nigdje, baš nigdje, u njemu nije bilo ni riječi cinizma...
Miljenko Jergović
»Naši«
Među rasturačima javnih nastupa urednika i saradnika »Peščanika« širom Srbije zapažene su i grupe nasilnika koje su se deklarisale kao »naši«. Inače, u jednom delu naše tradicije, kada se kaže »naš čovek« podrazumeva se nešto vredno, čak i uzvišeno. A u kuloarima, recimo, prilikom zapošljavanja ili unapređenja, sintagma »naš čovek« je najefikasnija preporuka...
N. P.
Ozbiljne sumnje u kraj sekularizma
Nejasno je – »prelomljeno« u stvarnosti – i ono što piše u Ustavu, kao i ono što se mnogim zakonima forsira i u situaciji smo da je mnogo toga ustavno ali nije zakonito i obrnuto. Svakodnevne konfliktne situacije su materijal za sebe. Možda to u nedovršenim društvima kakvo je srpsko društvo i nedovršenoj državi kakva je srpska nije neobično – ali je opasno i zahteva osvrt. )...
Mirko Đorđević

U seme se ne sumnja
Ponos jednog naroda je njegovo seme biljaka koje gaji i seme od kojeg je izdvoji seme za seme (genetic resource). Ako Srbija ne sačuva ove izvore i ostvarenu selekciju u semenarstvu, ugroziće biljnu proizvodnju i hranu za ljude i životinje...
Luka Radoja

Zdrava ishrana stanovništva

Nedavno najavljen konkurs za uređenje beogradskih pijaca izaziva pritajenu strepnju.
Navika na česte podvale neodoljivo nam nameće pomisao »eto, hoće da nam ukinu i pijacu« i da nas nateraju u šoping molove, u skupoće tajkunskih monopola, iza brda nam se valja nova prevara, ponovo urota protiv nas građana«...
Milan Prodanović
Ishrana beogradskog stanovništva
U mirnim periodima u Beograd su sa svih strana dovožene najraznovrsnije namirnice. »Kroz varoš su pored karavana kamila sa tovarima kafe, salepa, leblebija, paprika, duvana i začina ozgo od fišeklije ulazili Užičani kiridžije u pelengirima, sa svojim sitnim konjićima natovarenim kačicama sa kajmakom, smokom, pastrmom, slaninom i kozjim lubinama...«...
Srebrenka Knežević
Nova agrarna reforma u Srbiji je danas neophodna
Reforma je danas kod nas često korišćena reč u javnom diskursu, ali niko ne pominje reformu koja je Srbiji najpotrebnija. U uslovima duboke ekonomske krize iz koje se Srbija može izvući samo oživljavanjem proizvodnih sektora realne privrede raste relativni značaj poljoprivrede kao privredne grane koja je i inače za Srbiju posebno značajna...
Milovan M. Mitrović
Šta je društvima neophodno da opstanu i budu uspešna
Savremena nauka nema pouzdane odgovore na ovo pitanje s tim što u okviru novih teorija ona nudi skup ideja koje mogu pomoći razumnim upravljačima da sa značajnom pouzdanošću osiguraju svojim zajednicama opstanak i razvoj...
Ivan Ahel

Zašto je Srbija jedina zemlja u Evropi u kojoj lokalne zajednice ne raspolažu svojom imovinom
Bez imovine, lokalna zajednica svedena je na praznu ljušturu zbog čega građani ne mogu da ostvaruju svoja prava, a onemogućen je i razvoj civilnog društva koje je temelj moderne epohe...
Pripremila Olivija Rusovac

Teatralizacija istorije: nekoliko refleksija o dramama Zorice Jevremović
Vreme je, dakle, za radikalnu pozorišnu praksu, uspostavljenu na ključnim dramskim scenama kolektivnog pamćenja, što bi vodilo značajnoj kulturološkoj promeni romantično-herojskih obrazaca srpske kulture...
Milena Dragićević Šešić

Mali ateistički organon
Kada su se staroslovenske mase pokrenule, i njihova neka plemena probila kroz tmušu i tminu iz svojih močvarnih staništa i pustolina i obrela na krajnjim granicama juga pred nepreglednom morskom pučinom, sunčanom i toplom, morala su pasti ničice i zahvaliti za taj dar i ugođaj svojim paganskim idolima i zaštitnicima, kumirima Perunu, Vesni, Striboru, Svevidu... ne sluteći da kao varvari upadaju u košmar(e) već uveliko oronulih civilizacija...
Jelašin Sinovec
Pravoslavlje u svetu – strategija i otpori
Ono što se dogodilo u gradiću Šambeziju kod Ženeve nije – i prva »čitanja« saopštenja to potvrđuju – samo evropski već uistinu svetski događaj. Skup u organizaciji vaseljenske patrijaršije iz Carigrada jeste priprema za svepravoslavni sabor, koji se čeka vekovima i koji neki već nazivaju »osmi«. Ovaj skup je odlagan punih deset godina jer između vaseljenske patrijaršije i crkvene Moskve, koja ne krije da joj laska ime »treći Rim«, postoji spor...
M. Đ.
Prodavci danajskih darova
i dan-danas se kaže da neko »prodaje Bruklinski most« kada je na delu očigledna prevara. Vešt ubeđivač prodaće i najbizarniju ideju, kao i njenu »materiju« (nekretninu, planove, snove, istoriju), onima čija je želja jača od razložnosti. Bilo u politici, finansijama, umetnosti, ličnim odnosima. Ipak, za žrtvu je potreban minimalan uslov – da poseduje nešto što je prevarantu potrebno...
Tatjana Jovanović
Čitajući Pavla Levija u Sarajevu
Knjiga Pavla Levija Raspad Jugoslavije na filmu svoju je izvanrednost demonstrirala već svojim originalnim izdanjem, Disintegration in Frames: Aesthetics and Ideology in the Yugoslav and Post-Yugoslav Cinema (Stanford University Press, 2007). U svom izvornom kontekstu angloameričke akademije, ova studija o uzajamnom prožimanju ideologije i estetike u jugoslavenskom filmu označila je da je stadij primitivne akumulacije znanja o jugoslavenskom filmu nepovratno prošao...
Nebojša Jovanović
Rad Koalicije za REKOM
Peti regionalni forum o tranzicionoj pravdi u postjugoslovenskim zemljama pokazao je da problemi sa kojima su suočene novonastale države naslednice SFRJ ipak traže iskorak iz realnosti u kojoj živimo na ovim prostorima da bi se sagledala sva strahota i stvarni smisao počinjenih zločina za vreme trajanja ratova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu...
Tanja B. Lončar
Pokušaj revizije antifašističke borbe
Ova okupljanja, a za mene ovo je posljednje na kojemu sudjelujem kao predsjednik Republike, uvijek su bila više od pukog odavanja počasti. Ona su bila svojevrsni satovi povijesti – ne zato što bi se bilo kome od govornika, pa ni meni, sviđalo da držimo lekcije, nego naprosto zato, što su nas događaji na to prisiljavali...
Govor predsednika Hrvatske Stjepana Mesića na svečanosti u Jasenovcu 26. 04. 2009.

Brutalnost nekajanja
Kada je u leto 2005. godine televizija B 92 objavila video-snimak kako se pripadnici formacije Škorpioni obesno iživljavaju nad šestoricom ni krivih ni dužnih bošnjačkih civila od kojih su trojica bili maloletni, da bi ih na kraju uz ciničan smeh i najgore uvrede streljali pa još sve to i ovekovečili kamerom, uspavana srpska javnost je prvi put spoznala svu strahotu zločina u bosanskom ratu koje su učinili njihovi sunarodnici...
Zlatoje Martinov

Udžerica, čatrlja, ćumez
Sve tri su tuđice i prevode se i jedna drugom, pa se, tako, udžericom naziva mala kuća od lošeg materijala, čatrlja, straćara;čatrlja je, opet, neugledna sirotinjska kućica, kućerak, udžerica,a ćumez je mala, neugledna kuća, udžerica...
Olga Zirojević
Dinamika svakidašnjeg života
Nalazimo se tek na početku hiperpotrošačkog društva, jer za sada ništa nije u stanju da zaustavi pa čak ni uspori ubrzano napredovanje komercijalizacije iskustva i načina života.
Ipak, pre ili kasnije, naići će trenutak njegovog prevazilaženja koji će izumeti nove načine proizvodnje, razmene ali i vrednovanja potrošnje i promišljanja sreće...
Iz: Žil Lipovecki, Paradoksalna sreća, Ogled o hiperpotrošačkom društvu

Novinar, u granicama
Vaša pažnja je kao zakasnelo priznanje ljubavi – nekome, čije odmakle godine ne dopuštaju da obećava i nešto više od golih emocija. Ali tu smo gde jesmo. Laskavo je. I ja, za mene neočekivano priznanje prihvatam počastvovan i sa odgovornošću. Želeo bih, ali nisam u prilici da nešto i obećavam...
Reč Petra Popovića, novinara Politike, prilikom prijema Specijalne povelje koju mu je dodelio UNS

In memoriam: Dragoš Ivanović
Preostaje nam da se oprostimo od našeg Dragoša, da prebiramo po sećanju na poštovanog, omiljenog i voljenog čoveka. Pred nama je upečatljiv lik snažnog duha u krhkom telu, tople duše i čvrstih ideja i uverenja, retkog obrazovanja i osvedočene mudrosti, uljudnog ophođenja i principijelnog stava, temeljitih uvida u nevolje ljudi i zemlje u kojoj živimo, ali i nade u realne mogućnosti izbavljenja...
N. P.

Vrlo osobit slučaj?
Ovaj »moj«, takoreći, »državnik« je vrlo osobit slučaj, »javlja mi se«, zbunjuje me složenošću nešto što sam video na malom ekranu. Bio je u jeku vlasti, tada. Televizijski snimak prikazao ga je kraj prozora državničkog kabineta. Kroz staklo se videlo drvo, krošnja. Gotovo tronuto-zadovoljnog izraza izjavio je da on često gleda u krošnju, u jato sova, one zauzvrat takođe bulje u njega, redovno i uredno. Dodao je da komunicira sa njima...
Dragutin Orlović

Danas
Informatika
Danas
 
 
 
Copyright © 1996-2009
 
English