Beograd, godina XXV (2013)
Br. 542-543
1 - 28. februar 2013.
 
Republika na facebooku
 
   
 

 

Modernost

 
Milan Konjović, Ruke, crtež 1920.
Jedan od ključnih odgovora na pitanje kuda ide Srbija, što će inače biti tema u nekoliko narednih brojeva Republike, leži i u spoznaji potrebe za modernizacijom. Antimoderna retorika srpskih nacionalista i „slajvanofila“ koji koriste izlizane formule već skoro dve decenije dominantog diskursa koji utemeljuje
„posebnost“ srpske nacije i srpske države, pokušava da uspori i sasvim onemogući evropski smer Srbije odnosno njezin put ka modernosti. Istina modernost je ambivalentna pojava u kojoj se na paradoksalan način spajaju emancipacija individue, političke slobode i demokratija sa otuđenjem (Marks), krizom i anomijom (Dirkem) i „instrumentalizovanim razumom“ (Veber). Ipak, civilizacije su „osuđene“ na modernost ne samo usled ekonomsko-tehnološkog razvoja, već i usled procesa ljudskog samo-razvoja koji je nepovratan i koji će u bližoj ili daljoj budućnosti , bez ikakve sumnje, iznaći načina da amortizuje pa i sasvim eliminiše negativne strane modernosti. Srbija, htela-ne htela, pre ili kasnije, moraće da se odrekne svog imperijalnog diskursa tobožnje balkanske sile i borbenog pravoslavlja i usvoji sistem istinskih modernizacijskih vrednosti.

  Z. M.

Svaštalice
Srbiji nedostaje kralj, on bi bio ujedinitelj naroda – Patrijarh Irinej
Ako se Albancima ne sviđa, onda neka idu – Nebojša Čović
Demokrate me nisu puštale da trčim koliko sam mogao, jer sam brži od ostalih Mlađan Dinkić

Strukturalna kriza: šta je srednjoročno nepredvidivo
postoje tri fenomena koja se ne mogu procenjivati u procesu sistemske tranzicije. Njihovi koreni su u istorijskom razvoju modernog svetskog sistema, a takvi su da mogu da „eksplodiraju”, u nekom smislu, u sledećih dvadeset do četrdeset godina, na ekstremno destruktivan način, sa vrlo neizvesnim posledicama po svetsku političku borbu...
Imanuel Volerstin
Drama srpske tranzicije svedena na krimi-rubrike
Temi „Bitni problemi srpske tranzicije na primeru Jugoremedije i sličnih preduzeća” biće posvećena konferencija za novinare koju 6. februara u podne organizuje Republika i na kojoj će govoriti sociolog dr Nebojša Popov, advokati i radnici Jugoremedije. Da li stečaj Jugoremedije vodi ka njenoj likvidaciji ili rešavanju problema?...
Olivija Rusovac
Građansko ćutanje - manifestno stanje duha
Vlasti su građanima Srbije u novoj godini ponudile još jedan neradni dan i platformu o Kosovu.Oni koji još uvek negde i nešto rade, nisu valjano ni počeli sa profesionalnim aktivnostima kad su ih zvaničnici obradovali još jednim prazničnim danom. Potrebno je da se ponovo odmore od dočeka, sada i ozvaničenog besmislenog obeležavanja prvog januara po julijanskom kalendaru. Istrajavajući u populističkom dodvaravanju, vladajuća koalicija veruje da će poklon učinjen građanima poboljšati njihov rejting. A građani ćute...
Dragica Stanojlović
Kosovo nije bajka
Samo za poslednjih nekoliko godina ponuđeno je mnogo rešenja za Kosovo uz brojna "rešenja" - a rešenja nema ni na vidiku...
Mirko Đorđević

Jedini kandidat
Mediji, sve manje, kritički gledaju na određene društvene pojave. Takvim pristupom ozbiljnim društvenim temama mediji doprinose degenerisanju društvenih procesa i zbog toga moraju da snose svoj deo odgovornosti...
Radonja Dubljević

Nemoral teizma
Poglavar Srpske pravoslavne crkve, Irinej, prilikom nedavne posete Sarajevu primetio je, u duhu dobrosusedskih odnosa, da su jedino verujući ljudi sposobni za moral i valjano delanje. Bratimeći hrišćanske i muslimanske bogomoljce, patrijarh je, međutim, iz zagrljaja sasvim nekorektno isključio ateiste...
Ivan Kovač
Štednja ili opamećivanje - dileme kreativnog grada
U vizijama je kreativnost, inovacija i oslonac na talenat trebalo da odigraju značajnu ulogu: razvijane su teorije o kreativnoj klasi i o kreativnom gradu, ali i o klasterima ”pametne proizvodnje” i sl.. u nizu ideja koje su ispunjavale razmišljanja urbanih istraživača...
Milan Prodanović
Šta se valja iza kralja
Sahranjivanje pokojnika, odnos prema posmrtnim ostacima i njihov značaj za generacije živih pripadnika plemena je opšte mesto antropoloških istraživanja i arheoloških iskopavanja. Najnovije preseljenje zemnih ostataka Petra Karađorđevića iz Libertvila u SAD do Beograda, na putu za konačno smeštanje u porodičnu grobnicu na Oplencu, sadrži u sebi razne nivoe značajnosti o kojima treba govoriti...
Dragan Stojković
Marifetluci ili dilentatizam planiranja
Uspavane građane, ne samo one pred TV ekranima već i one druge koji predugo nisu ni za radnim stolom, strugom ili plugom na trenutke prenu vesti da napokon znamo kuda idemo. Posle zatišja praznovanja, zasuti smo vestima o „prijateljskim” kapitalnim investicijama ili o prodajama temeljnih javnih dobara; o početku radova na Južnom toku...
Sonja Prodanović
Da li znamo šta se događa u EU?
Ali ako bi smo uporedili ono što kao država činimo nameće se pitanje da li u objektivnim okolnostima sve naše ambicije i potrebe mogu da budu zadovoljene samo time što ćemo naše upravljanje prilagoditi evropskom upravljanju kakvo je utvrđeno još u Mastrihtu 1991. godine. Da li je to zaista danas dovoljno?...
Simeon Pobulić

Vrijeme je da odeš, Milorade!
Američki kauboj u liku diplomate Ričarda Holbruka upravo je primjenio metod američkog pisca Artura Bloka, u Dejtonskom sporazumu i stvorio od lijepe zemlje Bosne i Hercegovine nemoguću državu. Istina, Holbruk je pred smrt izjavio da mu je RS bila najveća greška u karijeri. Pokajao se kauboj, ali za nas kasno...
Lazar Manojlović
Demistifikacija identiteta i odgovornost
Iako je politika samostalnosti i suverenosti Bosne i Hercegovine izvanjski pobedila, njezine unutarnje politike nastavljaju ratne ideologije kojima je cilj da se u neko buduće vreme, u nekim pogodnim širim konstelacijama, ova država razgradi po teritorijalno-nacionalnom ključu...
Ivan Šarčević
Stečaj Jugoremedije: šta rade i kako žive njeni radnici
U predvečerje novogodišnjeg i božićnog slavlja, 27.12.2012., u palati Privrednog suda u Zrenjaninu, uz učešće i interventne čete zrenjaninske policije sa isukanim pendrecima, slično onoj sceni kada su radnice i radnike batinali u sopstvenoj fabrici 2004., otvoren je stečaj nad Jugoremedijom...
Slavko Golić
Borba za zemlju
Brojni protesti opozicije i vojvođanskih udruženja poljoprivrednika protiv prodaje i(li) zakupa 14.500 hektara kompaniji Al Dahra iz Ujedinjenih arapskih emirata više ukazuju na žestinu borbe za poljoprivredno zemljište i na stranputicu ovdašnje tranzicije nego što su utemeljeni ekonomskim argumentima ...
Ž. L.
Nesaglasja i posledice
Proces osiromašenja srbijanskog društva je neupitan već dugi niz godina. Utisak je da se politički i društveni procesi u velikoj meri ogoljavaju pa bi bilo logično da se kao takvi, u realnom životu i lakše prepoznaju. Ipak, čini se da baš i nije tako. Višedecenijsko siromaštvo, borba za golu egzistenciju inflacija, ratovi, poremećen (uništen!) pređašnji sistem vrednosti i mnogo drugih faktora, stvorili su nesigurnog, izmučenog, umornog, nezainteresovanog građanina (ili podanika?), koji, kao takav, nije sposoban da prepozna gore naznačene procese jer smatra da ne može na njih da utiče ili bilo šta promeni...
Nataša Prelević
Može li Srbija postati moderna i demokratska zemlja. Putevi i prepreke
Panel diskusija: Može li Srbija postati moderna i demokratska zemlja. Putevi i prepreke.
Zagorka Golubović: Dominira krajnje neizvestan trend uz veću mogućnost da se nastavi involucija. Vesna Pešić: Utisak je da je nova vlast shvatila evropsku agendu i zato je treba podržati ...
pripremila: Olivija Rusovac
Moralni čuvar i druge farse
Samo da ispratimo Edikt, pa Veliku vojnu, pa... ako šta preostane, pitaće se, a ko bi drugi, nego – narod...
Slavica Vučković
Razgradnja modernističke estetike
Delo Olivere Janković nije samo prva obimnija studija na srpskom(hrvatskom) jeziku o beogradskom periodu svetske zvezde performansa, već i prikaz umetničke scene 70-tih i štivo o pomeranjima estetskih kategorija...
Živan Lazić
Krležijana rediviva /ili mrka kapa/
Na jednom simpozijumu beogradske edukativne televizije (Pedagoška kolonija u Vrnjačkoj banji), Voja Čolanović spretno se poslužio Šopenhauerovom dosetkom „da banje i simpozijumi tek naknadno pokazuju svoje blagotvorno dejstvo”. Bilo je više nego opravdano nadati se da će taj postsimpozijski efekat proraditi kada su u pitanju događanja kakva su bila posvećena uspomeni i značaju dela Miroslava Krleže...
Jelašin Sinovec
Išli smo na Izlet u istunu
Pozorište je vrsta traganja za istinom, ali i vrsta iznošenja istine u svet. U uslovima sveopšte krize, čovek se okreće kulturi kao utočištu. Na tom putu pozorište je nezaobilazna stanica i odmorište, mesto za prikupljanje nove snage i novih ideja. Pozorišni izlet u istinu je uzbudljiv i dramatičan...
Ljubiša Vujošević
Stanisavljevićevi Caprichosi
Ako me sećanje ne vara, na jednoj od Gojinih grafika iz kolekcije nazvane Capricohosi stoji ovakav potpis: Ovo se više ne može gledati. Miodrag Stanisavljević je upravo napisao tridesetak pesama o onom o čemu se ne može pisati. Napisao je pesme o užasima rata na našim prostorima. To je, dakle, pesnički odgovor zahtevu trenutka, odgovor jedinstven u srpskoj poeziji jer je glas vapijućeg u pustinji, glas koji se suprostavlja horu što peva himnu ratu i nasilju...
Predrag Čudić
Među-prostor (U-Mesto)
O Milišićevim pesničkim slikama i ritmovima, možda, jednom, u nekom drugačijem svetu. I on, i nekolicina nas još preostalih, pripadamo književnosti koja će možda, jednog dana, postojati. Danas, kad celom zemljom vlada velika Zalagaonica Duša, svi smo mi obične utvare. ...
Bojan Savić Ostojić
General Trifunović - živa žrtva Miloševićeve ratne politike
U Beogradu je Trifunović umesto na novu dužnost stigao pred Vojni sud. Optužen je za krivično delo „podrivanje odbrambene moći zemlje“. Govorili su mu: ti i tvoji vojnici nama ne trebate živi. Što se nisi ubio? Nama ste bili potrebni kao mrtvi heroji...
Olivija Rusovac
Sve je to bilo naivno i dirljivo
Avdo je Titu otvoreno rekao: Ako ovako nastavimo, proklinjaće te generacije koje dolaze! Tito ga je saslušao, i rekao: Moraćemo češće da se viđamo, i sarađujemo! Avdo je poverovao da će doći do nekavih pomaka i promena. Onda je bosansko rukovodstvo sazvalo Centralni komitet i Avdo je bukvalno srušen. To znači, da su protiv tebe čitava partija i društvo! Nisi u zatvoru, ali efekt je sličan – izbačen si iz društva, strada porodica. Žigosan si....
Ljubiša Stavrić
Budućnost
Devedesete su za Srbiju razdoblje raznih diskontinuiteta koji su doveli do toga da ovde mnogo šta bude sasvim drugačije nego u razvijenijim sredinama...
Igor Marojević
Kako pisati ustav?
Možemo li mi da napišemo jedan ustavni model, koji bi pokazao da smo u stanju ne samo da ukazujemo na slabosti postojećeg stanja, već i da formulišemo ustavnu demokratiju kao pozitivnu vrednosno-institucionalnu alternativu onome što se doima kao loša beskonačnost...
Nenad Dimitrijević
Kultura jača od retradicionalizacije
Knjiga Đokice Jovanovića, Prilagođavanje, sa podnaslovom Srbija i moderna: od strepnje do sumnje, nastala je kao plod dugogodišnjeg istraživačkog i teorijskog rada autora, reprezentujući sve visoke kvalitete postignutog ishoda: jasan teorijski stav, širinu istraživanog polja, analitičnost u prezentaciji posmatranih fenomena, sintetičnost zaključaka, izvanredan stil. Osnovni predmet istraživanja je odnos Srbije i moderne, kako danas, tako i posmatran u istorijskom kontekstu poslednja dva veka...
Olivera Milosavljević

Filozofi varvari: razmišljanja o prirodi rata od Heraklita do Hajzenberga
Naziv svoje studije FILOZOFI VARVARI: Razmišljanja o prirodi rata od Heraklita do Hajzenberga (London, Hurst&Co. 2010), nedavno prevedene i objavljene u Zavodu za udžbenike u Beogradu (2012), Kristofer Koker (Christopher Coker), ugledni britanski stručnjak za pitanja spoljne politike i rata, profesor međunarodnih odnosa na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka, pozajmljuje od Žan-Žak Rusoa (1712-1778), velikog mislioca epohe prosvetiteljstva i rodonačelnika romantičarskog pokreta....
Ivana Kronja
Maestrova (srednjo)evropska putanja
Uz likovne priloge u ovom broju....
Gojko Mišković
Studenti i ostali – ostajte tamo
Studenti, vratite se i borite, glasio je nedavni naslov u Večernjim novostima. U podnaslovu novina, koja je se dugo reklamirala sa sloganom “to mogu samo Novosti”, prenosi pismo pisca i bivšeg presednika SRJ Dobrice Ćosića (D.Ć.) studentima van zemlje...
Dragan Banjac
Danas
 
 
 
 
 

 

 
 
 
Copyright © 1996-2013