Beograd, godina XXV (2013)
Br. 552-555
01.07 - 31.08.2013.
 
Republika na facebooku
 
   
 

 

Vidovdan

 

Eh, Vidovdan! Kako se samo svi poštapaju njime! Vuk Drašković je 1992. godine dramatično i operetski komično pozivao: braćo, izađimo na protest na svetli dan, Vidovdan, tad će se videti „ko je vjera, a ko je nevjera“. I nazvaše to Vidovdanski protest. Kad je Milošević izručen Haškom tribunalu 2001. godine, jedan politički analitičar, gostujući u jednoj televizijskoj emisiji je uzviknuo: Pa zar na Vidovdan!

U izbornoj kampanji za predsednika Srbije s jeseni 2003. godine, jedan od dvojice predsedničkih kandidata je obećao: „Ako ozbiljno radimo ubeđen sam da ćemo najkasnije na Vidovdan 2014. godine postati članica Evropske unije.“ I on je očito imao u vidu epsku tragiku tog verskog praznika i stogodišnjicu sarajevskog atentata, pa je, dodvoravajući se biračkom telu, politički upotrebio Vidovdan.

Na ovogodišnji Vidovdan EU je odlučila da sa Srbijom otvori pregovore od januara 2014. ali pod uslovom da se implementira sporazum sa Prištinom. Bilo kako mu drago, naši političari će već uz pomoć poslušnih medija, a takvi su u Srbiji danas u većini, umeti da javnosti prepričaju svoju verziju onoga što je u Briselu odlučeno. Vlada Dačić-Vučić je već danima odlučna: kakva god odluka bila, ovaj Vidovdan ima da bude radostan i tačka!

Tako je Vidovdan od mitološke metafore tragike, postao politički upotrebna metafora. Čega? Pa već prema potrebi, tuge ili radosti, svejedno.

  Z. M.

Svaštalice
Srbija ni po koju cenu ne sme da žrtvuje Kosovo i Metohiju, taj centar svoje duhovnosti, zarad nečega što joj Evropa nudi, a što možda nikada neće dobiti. Patrijarh Irinej, 24 sata, 31. mart

Turska: dilema Kurda
U ovom trenutku svetska pažnja je usmerena na trg Taksim u Istanbulu i na narodni ustanak protiv vlade Redžepa Taip Erdogana. Govori se da su anti-autoritarni ustanci koji su zahvatili svet, a u poslednje vreme naročito Bliski istok, sada stigli i u Tursku, koja je dugo bila poznata kao „model” vlade koja je na to otporna.
Imanuel Volerstin
Jenda boja: ružičasto
Kao moto svoje knjige Divlje društvo Vesna Pešić je uzela jednu misao Zorana Đinđića koja odiše radikalnim pesimizmom. Ta jednostavna misao je filozofsko-antropološki uvid u jedno lelujavo stanje u kojem se Srbija nalazi više od dva veka, ne uspevajući da razreši dilemu zvanu ni Srbija ni Evropa, ni rat ni mir, ni kultura ni neprosvećenost, ni država ni anarhija, ni demokratija ni despotizam, ni prošlost, ni budućnost.
Olivija Rusovac

Protest kulturnih radnika Srbije
U subotu 22. juna započeo je mirni protest na Trgu republike. Naša umetnost koja je u velikoj krizi, njeni poslenici i svi kulturni ljudi rešili su da više ne budu zatočenici samoizolacije i dignu glas protiv uništavanja kulture i njenih vrednosti u Srbiji. „Stop uništavanju kulture“ je slogan koji je uz gromko otkucavanje sata na Trgu označio da je strpljenje umetnika, pozorišne, literarne i književne javnosti na kraju.
Vera Vujošević

APSURDI JUGOREMEDIJE
Radnici Jugoremedije, u svojevrsnom apsurdu, predmet su višegodišnjeg progona od strane države sa realnim šansama da se kroz tekući stečaj fabrika dovede do same propasti.
Slavko Golić

Problematika GMO useva uskoro pred narodnim poslanicima
Bilo je naivno verovanje da će pre četiri godine biti donet Zakon o genetski modifikovanim organizmima, koji je u potpunosti zabranio bilo kakav promet i uzgoj ovako izmenjene hrane, označiti i kraj opšte rasprave na svetski trend temu. Zastupnici dva polarozovana mišljenja, protivnika i zagovornika GMO hrane, su pojačavali argumentaciju, bivali sve glasniji, narodni poslanici Skupštine Srbije će pred sobom imati predlog eventualnih izmena regulative, tačnije tolerantnijeg odnosa pre svega u prometu GMO useva.
Živan Lazić

SAOPŠTENJE NEZAVISNOG DRUŠTVA NOVINARA VOJVODINE
Nezavisno društvo novinara Vojvodine zgroženo je svakodnevnim pisanjem pojedinih tabloida, za koje se sada pouzdano može reći da ne zadovoljavaju niti jedan uslov da se nazovu medijima i da se tretiraju kao takvi. Oni predstavljaju biltene raznih nedemontiranih „službi“, preko kojih se najavljuju hapšenja i preko kojih se ljudima sudi bez optužnice i bez suda, mimo institucija.

SAOPŠTENJE POKRETA ZA SLOBODU, 20. jun 2013.
Zahtev za izmenu SSP-a i zabranu rasprodaje poljoprivrednog zemljišta stranim korporacijama Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Srbije i Evropske Unije stupio je na snagu u utorak, 18. juna 2013, pošto ga je ratifikovao parlament Litvanije, jedine države članice EU koja to do sada nije uradila. Najproblematičnija odredba tog Sporazuma predviđa da Srbija četiri godine nakon njegovog stupanja na snagu omogući prodaju svog poljoprivrednog zemljišta stranim korporacijama.

Kriza naciokratske vlasti u BiH kulminira
Socijaldemokratska partija i Zlatko Lagumdžija pokušali su preko Parlamenta da preuzmu prerogative izvršne vlasti, ali je to osujetio Ustavni sud. Pred Vladom FBiH je 400 pitanja, bolje reći problema koje treba riješiti, ali premijer Nermin Nikšić ne zakazuje sjednice sa tim dnevnim redom.
Vehid Jahić

TRG TAKSIM JE PODSETNIK NA MOĆ JAVNOG PROSTORA
Metafora „događaji u regionu” usmerava pažnju na prostor nekada zajedničke države exYU; dramatičnost raspada, obeležila je skoriju istoriju i preoblikovala političku geografiju, a snaga događaja opteretila je i vodeću pardigmu.
Milan Prodanović

EPIZODE IZ ŽIVOTA DRŽAVE I CRKVE
U organizaciji Centra za kulturnu dekontaminaciju – i Fondacije Friedrich Ebert, 6-7. juna je održana prva konferencija pod nazivom Poslednji ručak: izazovi sekularizmu u Srbiji i regionu.
Sanja Krstić i Marin Gligo

CRKVA U NEMAČKOJ IMA SOCIJALNU ULOGU
Poštovane dame i gospodo, dragi prijatelji, želeo bih da vas pozdravim u ime Fondacije Fridrih Ebert i da vam se zahvalim na interesovanju za ovaj skup. Ovo je tema u koju se ne razumem preterano, ali želeo bih da vam dam za početak par informacija o tome kako je organizovana crkva u Nemačkoj, posebno kada se radi o zadacima crkve u društvu, o socijalnim zadacima.

Eugenika, socio-biologija i pitanje izbora
Na području Balkana tokom ranog dvadesetog stoljeća bilo je jako prisutno izjednačavanje nacije i rase a time i koncepcija nacije kao biološke ili organicističke / prirodne tvorevine. Još su ideolozi 'Mlade Bosne' poput Vladimira Gaćinovića, Dimitrija Mitrinovića slijedili ovaj perenijalističko-dati trend razumijevanja nacije koja je kao biće istrgava iz historijskog konteksta tražeći ahistorijsku supstancu njenog obogotvorenja.

ZAŠTO NAM JE ZDRAVSTVO NA NISKIM GRANAMA
Poređenje kvaliteta zdravstvene zaštite na osnovu 42 pokazatelja svrstalo je Srbiju na začelje rang-liste 34 evropske zemlje. Bolje od nas je plasirano nekoliko zemalja sa manjim ulaganjem u zdravstvo. Ta naša ponižavajuća pozicija belodano odražava pogrešnu koncipiranost zdravstvene službe, kao dela sveukupne nefunkcionalnosti ustrojstva same države.

STRAH JE DRUGO IME KOJE DAJEMO NAŠOJ BESPOMOĆNOSTI
Jedan od najproduktivnijih i najpoznatijih savremenih sociologa/filozofa dao je u svom trilogijskom opusu  do sada najobuhvatniju i najdublju dijagnozu karaktera „postmodernog“ sveta i njegovog načina života: od medjusobnih ljudskih komunikacija u svakodnevnom životu, do shvatanja intimnih odnosa i o permanentnoj proizvodnji straha usled brzine promena i neizvesnosti u pogledu trasiranog puta i njegove  budućnosti.


Ponovo izmisliti politiku: Hesel – Moren
Stefan Hesel i Edgar Moren: dvojica pobunjenika, dva temperamenta, dve vodeće figure angažmana. Nekadašnji diplomata i sociolog sreli su se 19. jula 2011. u „Teatru ideja“, ciklusu intelektualnih susreta festivala u Avinjonu.

‘Lažne’ biografije primitivnog pozorišta
Bilo bi sasvim očekivano i prikladno da se nakon završenog festivala Sterijino pozorje u Novom Sadu osvrnem na predstave koje su ušle u takmičarski program prema selekciji Igora Bojovića, ali zbog svega onoga što je ovogodišnje Pozorje pratilo izvan scene neophodno je krenuti drugačijim putem.
Nenad Obradović

Iz zemlje nemanjića
Koliko smo mi maštovit narod govori i naša epika, pa mi smo hajduke i uskoke proglasili za narodne heroje, a krađe i prekrađe ovaca biserima narodnog pesništva.
Predrag Čudić

Pojmovi i pojave
Pomoć je specifičan izraz čovjekovog odnosa prema drugim ljudima. Karakteriše ga etički sadržaj i naglašen humanistički aspekt. Opšte je prihvaćeno mišljenje da je osnovni moralni imperativ pomoći ljudima u nevolji.
Nikola Racković

PRILAGOĐAVANJE ILI LUKAVSTVO DUHA PALANKE
Novinarka iz Valjeva mi je, koji čas pre ovog predavanja, postavila jedno očekivano pitanje: “U kakvom je odnosu Valjevo sa duhom palanke”, i tu je odmah važno reći sledeće: Konstantinović je razjasnio mnogo toga u vezi sa duhom palanke, a to gde je on stigao, trebalo bi da produžimo.
Zlatko Paković

ODLAZAK PRIJATELJA (Vukašin Stambolić 1927-2013)
Nedavno je do nas stigla tužna vest: preminuo je Vule Stambolić, drag čovek i saradnik i veliki prijatelj Republike. Do pre godinu- dve vrlo često je dolazio u redakciju na čašicu razgovora. Tada bi smo u razgovoru sa njim raspredali najzanimljivije teme iz davne ali i nedavne prošlosti o čemu je Vule  umeo da zanimljivo priča. O svojoj porodici, o bratu Ivanu, o sebi, svom detinjstvu, studentskim danima, učešću u Narodnooslobodilačkoj borbi...


VENCEREMOS!
Lazar UdoviČki je rođen 1915. godine u Budimpešti. Studirao je na Poljoprivrednom fakutetu u Pragu, a svoju bogatu političku biografiju započeo je članstvom u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1935. Borio se u Španskom građanskom ratu, bio je pripadnik francuskog pokreta otpora, logoraš, pa sekretar vlade Srbije (1946-1950), savetnik u Ministarstvu spoljnih poslova FNRJ, dugogodišnji ambasador u zemljama Latinske Amerike, sekretar za međunarodne odnose u Predsedništvu SFRJ, sekretar u Savetu federacije do 1984.godine, kada odlazi u penziju.
Ljubiša Stavrić

ŽENSKI POKRET (II)
Iako se teorija i aktivizam doživljavaju kao dva međusobno suprotstavljena pola i vezuju za različite sfere delovanja, reč je o dva prožimajuća pojma. Niti ima relevantnog aktivizma za promenu društvenih odnosa ili nekih njihovih segmenata bez teorijski obrazložene vizije očekivane promene, niti se društvene teorije mogu smatrati relevantnim ako nema muškaraca i žena spremnih da se angažuju za realizaciju njihovih ciljeva.
Nadežda Radović

TITO I KRLEŽA – ZAPIS S POVODOM
O ovom dijalogu mnogo toga u istoriji je poznato i provereno na verodostojnim izvorima. Jedna je tema bila opsesivna - je li moguće izgraditi južnoslovensku civilizaciju odnosno sačuvati državu nastalu nakon poslednjeg svetskog rata. Nema više sagovornika, a nema više ni države koja se raspala u ratnim sukobima devedesetih godina.
Mirko Đorđević

Uz knjigu Mirka Tepavca
Memoarska knjiga Mirka Tepavca (Moj drugi svetski rat, autobiografski zapisi, Zagreb, 2012),prikazana u prošlom broju Republike, značajna je zbog najmanje dva razloga: prvo, ona na razini osobnih sjećanja rekonstruira i vjerodostojno prikazuje jedno vrijeme, koje je bilo obilježeno epohalnim sukobom fašizma (u svim njegovim varijantama) sa snom o boljem svijetu, na kojemu se zasnivao antifašizam.

Lino Veljak

Knjiga o propasti velikosrpske hegemonije 1912-2012.
Poznati bosanskohercegovački novinar i publicista Ekrem Avdić, novinar Oslobođenja, Sarajevo i Večernjeg lista, Zagreb,  i još poznatiji javni i politički radnik, vrstan advokat i savjetnik kosovskog premijera, a nekada još poznatiji Titov prvi omladinac, Azem Vlasi, prihvatili su se, u pravom trenutku, nadasve preozbiljnog zadatka, a zahvalnog za istoriju i nauku Srbije i Kosova, i napisali knjigu za čitanje i pamćenje Stogodišnji put slobode.

Dulce et decorum...
Ima knjiga za koje je M. Krleža izrekao kategoričnu presudu: Otrov! Ovo ne čitati! Uz obavezno utisnutu mrtvačku glavu kao na bočicama s otrovom. Takav je slučaj pojava nebulozno-patriotskog štiva sa simptomatično povećanom nacionalnom/nacionalističkom vrućicom autora Zorana Avramovića „Rodoljupci i rodomrsci“ koje je objavljeno u ljušićevski osveženom izdavaštvu “Službenog glasnika” 2013.

Izložba Mladi 2013. NišArt fondacija
Osma izložba mladih 2013 ozbiljna je kao i vreme u kom nam omladina živi zajedno sa nama. Čovek je tema većine slika odabranih za ovogodišnju izložbu. I to čovek zabrinut, zagledan sa slika u nas, bez poziva u pomoć, ali primetno rezigniran.
Pismo Dimitrija Tucovića
Jedva sto dana otkako je osvojio teško izvojevan a lako osvojen drugi mandat kao prvi američki tamnoputi predsednik, Barak Obama se našao zaglavljen u močvari, puzeći među aligatorima, okružen klevetnicima sa obe strane, levice i desnice, očajnički tragajući za načinom da ispravi pravac državnog broda.
Vesko Ivanović: VAPAJI IZ RUPE
U snu o Srbiji do Tokija, bejah jači od Čaka Norisa i Rokija! Tako i tome slično, naložen poprilično, presovih 20 leta, a sad me proglasiše za građanina Evropskog sveta?!
Reče Ivica u Bečićima i osta živ
Don Andrea Galo (84), divni sveštenik, 22. maja preminuo je u Đenovi. Širom sveta postao je poznat zbog pevanja partizanske pesme "Bella Ciao" u crkvi Santa Messa. Mašući crvenom maramom i uz horsku pratnju vernika, Don Galo je ovim gestom zauvek ostao zarctan u mnogim srcima, izvestile su pučanstvo e-novine Petra Velikog Lukovića pod naslovom Otišao propovednik jednakosti i slobode.
 
Danas
 
 
 
 
 

 

 
 
Counters
Copyright © 1996-2013