Beograd, godina XXV (2013)
Br. 558-559
01.10 - 31.10.2013.
 
Republika na facebooku
 
   
 

 

Zabrana

Treći put za protekle tri godine, po istom scenariju, vlast je zabranila održavanje jedne mirne šetnje grupe građana u Beogradu. Kao razlog navedena je bezbednost potencijalnih učesnika, policije i svih građana glavnog grada.

Ko se ne bi ustrašio od ovakvog obrazloženja policijske zabrane u XXI veku u zemlji koja tobože hoće evropsku perspektivu, kad ne bi znao da se radi šetnji gej populacije odnosno tzv. paradi ponosa?

Ovako, reč je o marginalnoj, manjinskoj i po balkanskim merilima "ogavnoj" grupaciji, odnosno "crnoj da crnja ne može biti" (Irinej, patrijarh SPC), i najšira demokratska javnost Srbije, uz određeno negodovanje jednog dela nevladinog sektora i slobodnomislećih intelektualaca, preći će mirno preko te zabrane. A ne bi smela. Jer zabrana je načelno gledano negacije slobode. Čovekova sloboda i prava su ograničena jedino istim takvim slobodama i pravima drugih ljudi. Ona su jednako i sastavna komponenta čovekovog bića i kulturna tekovina. A građani Srbije koji sebe osećaju drukčijima ne čine ništa da povrede tuđa prava i slobode. Danas je zabranjena gej parada, sutra bi pod istim obrazloženjem mogao biti zabranjen skup siromašnih i socijalno ugroženih.

Pravo pitanje se zapravo sastoji u ovome: zašto je "ugrožena bezbednost učesnika gej parade, policije i građana Beograda"?

Od odgovora na ovo pitanje zavisiće dalji demokratski razvoj srbijanskog društva

  Z. M.
   

Likovni prilozi u ovom broju: BIBLIOTEKA XX VEK
Na naslovnoj strani: Ivan Mesner, Biblioteka XX vek: Dubravka Stojanović Noga u vratima, 2011. Ivan MESNER (Zemun, 1937.) Akademija primenjenih umetnosti, odsek grafika (1961) u klasi prof. Mihajla Petrova. Likovna oprema biblioteke: Džepna knjiga (BIGS), Biblioteka XX vek, Sabrana dela Ranka Bugarskog (12 knjiga), veliki broj knjiga, monografija, turističkih publikacija. Od 1971. godine Ivan Mesner svojim grafičkim i likovnim rešenjima daje vizuelni identitet izdanjima biblioteke XX vek, koju uređuje Ivan Čolović. Na ovogodišnjem alternativnom 6. Međunarodnom sajmu knjiga Biblioteke XX vek koji će se održati u Centru za kulturnu dekontaminaciju 21. oktobra u 18h, biće predstavljena najnovija izdanja, zaključno sa 216. knjigom koju je ilustrovao Ivan Mesner.

Svaštalice
Znam da u ovoj i ovakvoj Srbiji neću još dugo jer poznajem svoj narod. Zato hoću da završim sve reforme jer približilo mi se...

Američki udar na Siriju na čekanju
Bar poslednjih mesec dana izgleda da svet nije raspravljao ni o čemu drugom osim o tome da li će, kako i kada SAD započeti svoj nekakav kažnjenički vazdušni udar protiv sirijskog režima Bašara-al-Asada.
Imanuel Volerstin
PARADA I ŠARADA
Svi reflektori upereni su ka sadašnoj vlasti, koaliciji Srpske napredne stranke odnosno bivših Šešeljevih radikala i Socijalističke partije Srbije, naslednice Miloševićevih socijalista. Interesovanje za to šta rade novi-bivši je zasluženo, jer je vlast obećala velike promene u privredi, pravosuđu, borbi protiv korupcije, departizaciju.
Olivija Rusovac

DEMOKRATE IZNEVERILE DEMOKRATIJU
Višednevno zasedanje srpskog parlamenta proteklo je uobičajenim ritmom. Većina opozicionih poslanika kritikovala je rad vlade, što je očekivani zadatak političke grupacije, koja ne participira u vlasti. Utrkujući se ko će više zamerki da iznese, zanemarili su da se sadržaji kritika odnose na nepravilnosti koje su postojale i dok su aktuelni opozicionari bili na ključnim državnim pozicijama.
Dragica Stanojlović

SRBIJA UMORNA OD SEBE
S kim sve nisu poredili Gospodara Vučića nije lako nabrojati, jer je lista otvorena. Svi se klanjaju svi kade, a pisci su u nastupu inspiracije u samoj dolini pesničke milosti. Udvorištvo nam je u krvi ali je ovo je prešlo svaku meru. Onaj stih pokojnog Zogovića rekao bi najviše i slobodno bi mogao da glasi
Mirko Đorđević

DEVETA SEDNICA
Nije to prvi put da gradonačelnik Beograda bude smenjen. U novo doba setimo se smene Zorana Đinđića sa ove funkcije 30. septembra 1997. godine. Ta smena je usledila kao razrešenje jedne trule koalicije sa SPO, a posle višemesečnih zajedničkih demonstracija na ulicama Beograda povodom krađe na lokalnim izborima u kasnu jesen 1996. godine.
Dragan Stojković

KOME PODIĆI ANTIRATNI SPOMENIK?
Podaci o stanju zdravlja u Srbiji obično se biraju i prikazuju na način da se podupre određeni stav, a ne da se da objektivna slika. Najčešće se manipuliše umrlima čiji broj tokom godine sada već prelazi 14 na 1000 stanovnika.
Ljubiša Vujošević

TEŠKO NASLEĐE SRBIJE
Srbija, novog veka, je relativno mlada država, u istorijskom i političkom smislu. I taj, vek i po Srbije, što samostalne, što u okviru druge državne celine, protekao je u oblicima vlasti koje su obeležile monarhističke ili komunističke, i jedno i drugo takozvane „narodne“ diktature.
Nenad Spasojević

OPOZICIJA BI IMALA ZA ŠTA DA SE BORI
Srbija, novog veka, je relativno mlada država, u istorijskom i političkom smislu. I taj, vek i po Srbije, što samostalne, što u okviru druge državne celine, protekao je u oblicima vlasti koje su obeležile monarhističke ili komunističke, i jedno i drugo takozvane „narodne“ diktature.
Branka Dimitrijević

KOSOVO – PUT KA RADIKALNOJ ISTORIJSKOJ PROMENI
Poslednja šesta panel diskusija pod nazivom Srbija, Kosovo, Evropska unija – da li se Čvor razreŠio? u okviru projekta "Kuda ide Srbija" uz finansijsku potporu Fondacije za otvoreno društvo Beograd, održana je 25. septembra u Velikoj sali NUNS-a u Beogradu. Panelista je bio dr Dušan Janjić, politički analitičar i vrsni znalac prilika na Kosovu, a moderator Zlatoje Martinov, glavni urednik Republike. U diskusiji i postavljanju pitanja učestvovali su članovi redakcije i prisutni gosti.

T’GA ZA JUG
Jug Srbije je područje puno paradoksa – istorijskih, ekonomskih, političkih, etničkih i drugih. Istorijski paradoks leži, pored ostalog, u činjenici da je na tim prostorima u prošlosti bivstvovalo, sa svim obeležjima i karakteristikama koje je nudilo i imalo, onovremeno središte jedne moćne države na periferiji Vizantije. Danas je to daleka i siromašna, u svakom pogledu – od ekonomske do intelelektualne, periferija nesrećne i nesređene srpske države.
Nebojša Milosavljević

Na sporednom koloseku
Krajem prošle godine Železnice Srbije su ukinule direktne polaske za Zagreb i Sarajevo, dnevnu povezanost sa Cirihom, evropskom prestonicom pruga, sa pet svele na jedinu vezu; vozovi čiji je start u Beogradu a vodili su do Bukurešta, Budimpešte i Istanbula su prestali saobraćati. U isto vreme, svet je obišla vest da je teretna kompozicija iz Pekinga do češkog grada Pardubice stigla za rekordnih 16 dana, dok su Italija i Francuska odlučili da Torino i Lion povežu brzim vozom, u šta će se uložiti 26 milijardi evra i izgraditi tehnički i ekološki zahtevan tunel ispod Alpa.
Živan Lazić

Šta ostaje iza „Salforda“
Viši sud u Beogradu je holandskim firmama „Danjub fud“ i „Klatens“ zabranio da prodaju imovinu u Srbiji -  „Imlek“, „Bambi“, „Subotičku mlekaru“, „Knjaz Miloš„, dva manja distributivna preduzeća i „Sekopak“, društvo za ambalažni otpad. Iz ovdašnje filijale "Dunav grupe" tvrde da je Apelacioni sud ukinuo zabranu i vratio slučaj Višem sudu, ali zabrana je upisana u papire Centralnog registra za hartije od vrednosti. Firmama upravlja Salford, fond registrovan na Devičanskim ostrvima.
Živan Lazić

POBUNITE SE! IMATE PRAVO NA POBUNU!
U Europi, posebice Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Njemačkoj, poznati neovisni intelektualac, diplomat, pisac i prije svega veteran pokreta otpora iz četrdesetih, antifašist, Stefan hesel kod nas je malo poznato ime. No, nedavni hrvatski prijevod njegove knjižice PUBUNITE SE koja je u nakladi od preko 4 milijuna primjeraka, zapalila plamen pobune u zapadnoj Europi i u Sjedinjenim državama, dade naslutiti kako se radi o intelektualcu relevantnom i za nas, u mjeri u kojoj smo i sami bili dio antifašističkog pokreta te iste Europe, čijoj se političko-ekonomskoj uniji pridružujemo ove godine.

Šura Dumanić

JAVNO I POMALO TAJNO
Da li su džentlmeni samo bacili karte na talon, ili su se ipak malo pristojno i pomakljali iza kabinetskih vrata, ko je bio izazivač, a ko izazvani? Dva na jednog, troboj, iz kog je pijanist Ivan Tasovac, donedavni izuzetno uspešni direktor Beogradske filharmonije, izašao kao premija iznenađenja na srpskoj kadrovskoj tomboli. Ishod tog meča je evidentni komplot, a obznana da je dotični odsad ministar kulture i informisanja i ima da se sluša – bespogovorna. Pa, kom uspeh, kom povlačenje...

Slavica Vučković

NJEGOŠ – DVA VIJEKA KASNIJE
U ovoj godini se navršavaju dva vijeka od rođenja Petra II Petrovića Njegoša (1813–2013), pjesnika, filozofa, vladike, vladara. U vezi s tim iskrsavaju pitanja: da li se danas prepoznajemo u Njegoševom djelu? Da li Njegoš govori o nama? Da li se ono što mi danas govorimo o Njegošu poklapa sa onim što to djelo kazuje o nama? Da li su pitanja sadržana u Njegoševom djelu i naša pitanja? I kako odgovoriti na njih?

Nikola Racković

U SENCI BITEFA
Osnovne informacije govore: učestvovalo je 120 mladih srednjoškolskog uzrasta iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Poljske - izveli su osam predstava uvek pred punom salom. U zajedničkim teatarskim radionicama sa maskama, lutkama, u plesu i dramskoj minijaturi samo za tri dana napravili su zajedničku predstavu koja može postati pedagoški obrazac za rad sa mladima.

Dragan Stojković

Srećan rođendan, Njegoše
Kao i svaka ne(samo)kritička kultura, i ova naša, zajedno sa lokalnim javnim govorom, apriorno štiti razne zaslužne i „zaslužne” ličnosti. Ima tu i umetnika kojima su opštepripisani talenat, pa i pamet, koje nisu imali, pa čak i ubica koje smo sebi nametnuli kao sinonime moralnosti i hrabrosti.

Igor Marojević

KAKO "PEČAT" REVIDIRA NOVIJU ISTORIJU
List „Pečat“ u broju 273 od ove godine, pita se „Zašto „Jutarnjem listu“ na neviđeno smeta snimanje filma pod nazivom „Ravna Gora“? To pitanje međutim, gubi na težini ako se pođe od pretpostavke da je kritičarima iz „Jutarnjeg lista“ poznat istorijat narodnooslobodilačkog antifašističkog pokreta u bivšoj Jugoslaviji, jer ne samo oni, već svako ko je iole upoznat sa tom istorijiom, može se upitati, bez obzira što film nije gotov i što scenario nije pročitan, zar je „Ravna Gora“ vrhunila u borbi protiv nemačkog okupatora pa da treba sa njom početi filmsko ovekovečivanje narodnooslobodilačke borbe.
Milenko Marković

DŽON  LOK I SEKULARIZACIJA
Reagujući na netrpeljivost anglikanske (državne) crkve spram drugih hrišćanskih crkava i sekti tokom razdoblja restauracije u Engleskoj, Džon Lok je sastavio Pismo o toleranciji. U toj, danas klasičnoj, apologiji verske tolerancije autor se pozivao, između ostalog, i na princip sekularizacije. Odvojenost crkve i države smatrao je institucionalnim uslovom, uopšte najznačajnijim, za ostvarivanje tolerancije u pitanjima vere.
Ivan Kovač

NEMA VIŠE DOMINANTNE SILE
Ekonomski napredak na Istoku prati smanjenje siromaštva, rast urbanih sredina, sve veći uvoz energenata i povećanje ekoloških pretnji. Istočna i Jugoistočna Azija, pored Brazila, udvostručila je svoj udeo u svetskom bruto domaćem proizvodu i povećala dohodak po glavi stanovnika skoro dva i po puta više nego ostali deo sveta.

Simeon Pobulić

NEOLIBERALNI MODEL JE ISTROŠEN
Mere štednje, koje se praktikuju širom Evrope i koje obične ljude, najmanje odgovorne za finansijsku krizu, često koštaju i života, su pogrešno nazvane. „Mere štednje“ ukazuju na privremenost: „mere“ nabacuju da su one ograničenog vremenskog roka jer sve “mere" se nekad moraju završiti, dok "štednja" ukazuje da će se jednom, nakon što uštedimo, početi i trošiti.

Stefan Aleksić

Nevolje sa 'vojnom' demokratijom
J.S. Mill (1806–1873) je u svom propitivanju despotskih režima postavljao pitanja: ''Kakva se vrsta ljudskih bića može razviti u takvu režimu? Kakav razvoj mogu u takvu režimu dosegnuti njihovo mišljenje i njihove aktivne sposobnosti?'' (Mill, 1989:31)

Adnan Tatar

Raskoli – alibi za promašaje!
Unutar i između bosansko-hercegovačkih elita, posljednjih mjeseci, vlada prilična konfuzija. U strankama se javljaju pučevi, a između stranaka „pucaju“ koalicioni dogovori, ili se prijeti raskidima istih. Nekad se bure stišaju, ali neke i traju.

Vehid Jahić

EVA NAHIR- JEDNA ŽIVOTNA DRAMA (II)
Bojkotovana radi 12 sati, nema pravo ni s kim da razgovara, niti ko ima pravo s njim da razgovara. Svako ima pravo da je pljune, da je bije... Nema pravo da spava na slamarici. Ja sam kao bojkotovana morala da spavam pored kible... Imaš stalnog pratioca, jednu aktivistkinju; ako imaš sreće, ona je dobra. Bila sam pod bojkotom tri meseca. – Govori! Veze i vezice tvog muža sa NKVD?!

Ljubiša Stavrić

Ženski pokret IV - BORBA ZA PRAVO GLASA
Ono što se danas podrazumeva, što je notorna činjenica svakog demokratskog društva je pravo glasa za sve punoletne žene i muškarce kojima to pravo iz nekih posebnih razloga nije oduzeto, što se vrlo retko ili nikako ne događa. To danas podrazumevajuće pravo je rezultat vrlo dugotrajne, iscrpljujuće borbe velikog broja žena i nekih muškaraca.

Nadežda Radović

IZGUBLJENI SVIJET
Prošlost o kojoj govori Brodski je prošlost čiji smo mi bili dio i koja je postala dio nas. Vrijeme, godinama, navlači sve deblju koprenu preko događaja i detalji blijede u sjećanju ali ta vrsta prošlosti koja je isprepletena s našim iskustvom definitivno je drugačija od prošlosti koju znamo samo iz knjiga.

Zoran Pusić

PORAZ I OBRAZ
Jedan prefinjeni srpski nacionalista nedavno je uzdahnuo: „Ne samo da smo doživeli poraz, nego smo se i osramotili.“ Ovaj prividni izliv iskrenosti pun je podmuklih značenja. Iza njega se krije stara pesma o „loše vođenom ratu“, ratu koji nije dobijen dok si rekao britva.

Miodrag Stanisavljević
Vesko Ivanović: VAPAJI IZ RUPE
Narod me hvali i slavi, u našoj propaloj državi, Iako mi radi o glavi!? Zato šljakam kao u "Kolubari", kad mašina 25 sati dnevno nagari.
Adolf i Pablo, ljubav i mržnja
Policija je nedavno uhapsila izvesnog Pavla Ćosića, saradnika srpskog profašističkog propagandnog fanzina Pečat, jer je na Facebook-u napisao da će platiti ako neko ubije Aleksandra Vučića, prvog potpredsednika Vlade Srbije. Ekstremista je sročio da će platiti 10.000 evra onome ko ubije Vučića i još toliko dati mu kada obavi posao.

Dragan Banjac
 
Danas
 
 
 
 
 

 

 
 
Counters
Copyright © 1996-2013