Nakon pune četiri godine ponovo je održana gej parada. Većih incidenata ovoga puta nije bilo. Nakon završetka parade, predsednik vlade i beogradski gradonačelnik su slavodobitno izjavili kako je ovo istorijski dan za Beograd i Srbiju jer je tobože pokazano „da se na ovim prostorima prepoznaju evropske vrednosti i poštovanje različitosti“ . Ali da li je zaista tako? Da li je to zaista pobeda demokratske Srbije?
Zar se pobedom ima smatrati činjenica da je nekoliko stotina mirnih manifestanata šetalo potpuno opkoljeno neprobojnim policijskim kordonima? Zar je pobeda to što za razliku od sličnih gej parada u demokratskom svetu pa i nedavno kod naših suseda Hrvata, u Beogradu nije bilo vesele karnevalske atmosfere i priključivanja i ostalih građana koji svojim sugrađanima drugačije seksualne orijentacije daju punu i nedvosmislenu podršku? Beograd je bio prazan, ulice puste kao da je zavladala kuga! Pre će biti da je to Pirova pobeda državnog aparata sile „jer smo sprečili da učesnici Parade ponosa budu fizički napadnuti i linčovani“, a nema nikakve sumnje da je ovog 28. septembra poraženo srpsko društvo. Ono, na žalost, još uvek nije u stanju da istinski razume suštinu protesta LGBT populacije koji se svodi isključivo na zahtev da zbog svoje različitosti ne budu društveno diskriminisani. I ništa više od toga.
Kao društvo i ovoga puta smo pali na ispitu demokratije i tolerancije, kao država verovatno ćemo pragmatično ubrati poneki poen kod Evropske unije. Jer, eto, ispunili smo mrski nam zadatak i molimo da nam se to upiše u evropski raboš!
Z. M.
FOND ZA OPSTANAK REPUBLIKE Ovaj Fond osnovan je na predlog saradnika i prijatelja našeg lista.
Svrha Fonda je pomoć opstanku Republike.
Visinu uplate određuju sami priložnici.
Novac se uplaćuje na tekući račun (videti impresum).
Uredništvo zahvaljuje svim priložnicima.
Likovni prilozi u ovom broju: Fotografije Vere Vujošević sa 55. Oktobarskog salona
Svaštalice
Selo nas je održalo, njiva će nas održati, jer dok za industriju trebaju godine, njiva vraća već posle godinu dana!
Tomislav Nikolić, predsednik Srbije
Dnevnik II, RTS, 17. septembar
MIZERIJE I MISTERIJE OPTIMIZMA Stvari sa našim reformama izazivaju više zebnju nego pozitivna očekivanja. Kuda idu država i društvo, kakve su reforme i šta će one doneti. Neizvesnost u kojoj žive građani se skoro može opipati. Na drugoj strani, vlast optimistički obećava da će za godinu-dve sve biti bolje jer se zna siguran pravac koji je odabrala, a to su reforme i Evropa. Olivija Rusovac
SKUČEN PROSTOR ZA REFORME Iako su zvanične i nezvanične informacije o stanju u državi alarmantne, slika o Srbiji koju prezentuju mediji, ne nosi konotaciju dramatičnosti. Udarne vesti na naslovnim stranama novina i u informativnim emisijama odnosile su se na hapšenje osumnjičenog za izazivanje saobraćajne nesreće u kojoj je u Beogradu stradao jedan mladić. Dragica Stanojlović
ZA KOGA SE ČUVA JUGOREMEDIJA?
Već dva meseca, svakog četvrtka u 9 sati grupa radnika akcionara-poverilaca okuplja se ispred Jugoremedije u kojoj su nekad radili. Sa poslednja dva skupa od premijera Vučića zatražen je odgovor na pitanje šta država namerava da uradi sa svojih 42 odsto vlasničkog udela. Olivija Rusovac
GOSPODARI NAŠIH SUDBINA
Život ljude spaja i odvodi na različite strane, puteljke i stranputice. Posle proteklog vremena čudite se sami sebi i pitate kako tada niste mogli nešto da vidite? Gde su vam bile oči? Moja iskustva sa „neoliberalima“ stara su tek desetak godina i prvi put sam se sa teorijom i oličenjem ove ekonomske prakse susreo na jednom dosta bombastičnom i ambicioznom kursu sa eminentnim predavačima. Nenad Ž. Petrović
IGRALIŠTE BEZ DECE
Kikinđanin koga je udario voz (!?) umro je posle tri meseca uspešnog lečenja u bolnici - od sepse. Koju je pokupio u bolnici. Dvadeset prvi vek još nije stigao do nas. Odbornici Demokratske stranke u Kikindi postali su, bez izuzetka, samostalni odbornici, jer šef odborničkog kluba nije podneo listu članova kluba. Gordana Perunović Fijat
Prevara kojoj ističe rok Zemun je ustreptao u izgradnji novog poručivao je Vojislav Šešelj, predsednik ove beogradske opštine krajem devedesetih godina prošlog veka. Zaista, pošto su dobili na poklon upravu u najvećoj gradskoj opštini 1996. godine, radikali su uspeli za samo par godina da je okrenu naglavačke. Dragan Stojković
CRKVA NE PLAĆA POREZ, A BRINE ZA BUDŽETSKE RASHODE!
Nedavna izjava patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja da Paradu ponosa treba zabraniti jer vređa moral i kvari čednu srpsku omladinu, njegovo izjednačavanje homoseksualizma sa pedofilijom, (brani čovek svoje pedofilske vladike!) kao i poziv LGBT populaciji da šeta ali „o svom trošku”, a ne o trošku kako se izrazio „ove jadne i napaćene Srbije“, ne samo da je skandalozna u svojoj mržnji prema (drugačijem) bližnjemu svome i jako odudara od izvorne hrišćanske ljubavi, nego je i sasvim netačna. Mališa Velikić
Pravda stigla za Vladimira Markovića
Ako u našem korumpiranom pravosuđu (o čemu svedoči i broj namerno zastarelih predmeta kao u slučaju vladike Pahomija na primer!) i od izvršne vlasti velikim delom zavisnom (preduzimanje mera tek na Vučićev mig), ipak ima nečeg pozitivnog, onda je to nedavna presuda Apelacionog suda kojom se u potpunosti pravosnažno i bezuslovno rehabilituje novinar Vladimir Marković. Zlatoje Martinov
HEDŽ FONDOVI BLIZU SRBIJE
Nedavno je Apelacioni sud u Beogradu oslobodio odgovornosti za navodno neplaćanje poreza Miroslava Živanova, vlasnika i tvorca poslovnog sistema „Agroživ“, dok je u krivičnom procesu pred Privrednim sudom u Zrenjaninu optužba za navodno nezakonito menjanje visine vlasničkog udela u zavisnim preduzećima znatno ublažena. Živan Lazić
ViŠe od oČekivanog, opasnost od monopola
Prepucavanja u vezi sa privatizacijom večnog gubitaša JAT- a je u pravom, dakle, ružnom svetlu predstavila srpsku političku scenu; nije sporno da stranke imaju različita, čak suprotstavljena, viđenja, međutim smeta ako se u javnim istupima manipuliše, izostaje argumentacija, stvari sagledavaju jednostrano i iznose samo selektirani podaci. Živan Lazić
Aroma seoske krčme
Vrhovi vladajućih mafiokratskih oligarhija iz sve tri naroda, poput alkoholičara u seoskoj krčmi, bez ikakvog stida građanima „u lice“ bacaju gomile laži i manipulatorskih floskula. Poput „nakresanih“ alkoholičara iz zabitog bircusa, oligarhije tvrde građanima da će im „biti bolje“, ako glasaju baš za njih. Vehid Jahić
Šta je sreća - Iz zemlje nemanjića
Moja šestogodišnja unuka, čekajući svoju omiljenu seriju Srećni ljudi, koja nije, uzgred budu rečeno, preporučljiva za decu ispod 12 godina, mada je, po mom skromnom mišljenju, jedino njima i primerena, jer svima drugima, kao i sve naše serije od Servisne stanice do Otpisanih i posle Otpisanih, nisu ništa drugo nego povreda, s predumišljajem, čovekovog zdravog razuma, a o estetskim osećanjima da i ne govorimo. Predrag Čudić
Istina i laž patriotizma
Prethodne su nam decenije – isprva dramatičnim, krvavim prekrajanjem granica i preimenovanjem država, a zatim i opštom anomijom i osiromašenjem – omogućile, ako ništa drugo, da sagledamo istinu patriotizma. Ne čini se, međutim, da tu povlašćenu saznajnu poziciju iole koristimo. Ivan Kovač
55. Oktobarski salon Sećanje koje objašnjava budućnost
Ova sentenca-naslov mogla bi, ukratko, da bude logo ovogodišnjeg 55. Oktobarskog salona koji je otvoren 19. septembra i trajaće do 2. novembra. Salon je smešten u zgradi nekadašnje Vojne akademije u Resavskoj 40a, koja je dodeljena Muzeju grada Beograda. Pod naslovom „Stvari koje nestaju“ kustoski par iz Austrije, Nikolas Šafhauzen i Vanesa Džoan Miler iz prestižne bečke Kunsthale koncipirali su ovogodišnji Salon. Vera Vujošević
Pojmovi i pojave ELITA
Riječi su raskršća u koja se sa raznih strana uliva mnoštvo značenja. To se jasno vidi iz sadržaja pojma elita. Riječ potiče iz latinskog jezika i znači ono što je najbolje, najprobranije. Nikola Racković
Slovo o moralu
Pošto se odnosi među ljudima grade prema nekoj unapred zadatoj uniformnosti, ne postoji potreba da se različitosti podvedu pod pravila o poštovanju jednog „različitog“ za drugog „različitog“. Na moral se poziva samo onda kada ovaj treba da posebnim tumačenjem podrži ostvarenje nekog kontroverznog cilja. Simeon Pobulić
JEZIDIJE
Počelo je odavno. Tako će još 2007. godine, posle krvoprolića u okolini Mosula, Mirza Dinaji, raniji savetnik iračkog predsednika Džalala Talabanija, izjaviti: „kao Jevreji u Trećem rajhu tako i jezidije u Iraku treba da budu uništene". Olga Zirojević
„OTKUD TU MOŽEMO DA NAĐEMO NEKAKVU LEVICU?“
Pitanje u naslovu sam preuzela sa stranica Republike br. 564-565 i 566-567 i dopunila kurzivom. Pitanje je postavila Vesna Pešić u zadnjespomenutom broju Republike. A u prvospomenutom broju je Nebojša Popov objavio ogled „Ima li levice u Srbiji“, čiji je nastavak, u broju 566-567, pod pojačanim naslovom „Ima li uopšte levice u Srbiji“, tekst izlaganjâa na tribini u beogradskom Media centru 10. 1. 2014. Mira Bogdanović
ISTINA O ČETNIČKOJ IZDAJI (2)
Tokom meseca septembra 1944.godine, u zapadnoj Srbiji, 1.proleterski i 12.udarni korpus NOVJ vodili su teške, krvave i iscrpljujuće borbe protiv udruženih snaga Nemaca. kvislinga i četnika čiju je glavninu predstavljala 4.grupa jurišnih korpusa. Dragoslav Dimitrijević Beli
SAD idu ka slomu
Predsednik Barak Obama rekao je Americi, a posebno Kongresu, da moraju učiniti nešto veoma značajno na Bliskom istoku da bi se zaustavila katastrofa. Analize pretpostavljenog problema su krajnje sumorne, ali su se patriotski bubnjevi svojski latili posla i, zasad, im se svako priključuje. Hladnija glava bi mogla da kaže da svi u očajanju zbog situacije ne znaju šta da čine, pa tako postupaju u panici. Za novonastali problem SAD snose glavnu odgovornost. Imanuel Volerstin
Demokratija u 21. veku
Reforme iz 1980-tih koje su Ronald Regan i Margaret Tačer objasnili kao stimulatore rasta iz kojih će svi imati koristi pratilo je usporavanje rasta i povećavanje globalne nestabilnosti, a ono što je rast doneo koristilo je uglavnom onima na vrhu tj. bogatima. Džozef Stiglic
NAVIJANJE KAO OGLEDALO DRUŠTVA Neveliko, ali nadasve sadržajno štivo pod nazivom Posmatranje, navijanje i „duh iz boce“, jeste najnovija knjige jednog od najznačajnijih domaćih sociologa sporta, Radovana Marjanovića. U okviru osamnaest tematskih celina autor jasno i koncizno razmatra rastuće nasilje za vreme i posle sportskih priredbi koje intrigira ne samo brojne istraživače ovog fenomena, već i celokupnu javnost. Sandra Radenović
INTERKULTURALIZAM NA DELU Prvi tom godišnjeg srpsko-mađarskog zbornika radova iz zavičajne istorije, pod naslovom Srbobran-Szenttamas: Iz naše zajedničke prošlosti, objavljen je na srpskom jeziku, tekuće godine, u izdanju novosadskog Prometeja. Osnivači i urednici ove, u vojvođanskom multietničkom kulturnom prostoru, jedinstvene periodične publikacije, su sugrađani Milan Đorđević, profesor filozofije, i Hargita Horvat Futo, docent na Odseku za hungarologiju novosadskog Filozofskog fakulteta. Milan Đorđević
SVI SRBI U JEDNOJ NEVOLJI
Kuda dalje – danas je valjda isto toliko presudno koliko je juče bilo – kuda krenuti! Za maksimalističke ciljeve za koje potpireno javno raspoloženje, ima sve manje realnih izgleda, a za ono što je realno u izgledu, još nema dovoljno raspoloženja. Instrumentalizovana medijska dreka stvorila je atmosferu koja sada opasno sužava manevarski prostor zvaničnoj politici. Mirko Tepavac
Vesko Ivanović : Vapaji iz rupe Naprednjačko-radikalska moja ekipa, ne skida se sa pobedničkog tripa.
Odlepila je zbog genijalnog mene, jer samo marketing šibam u narodne vene.
Stvorena je udvorička klima, i više me u medijima ima, od prethodnog lepotana,
barem sam pet puta na tv-u svakog dana. Sluđeni gledaoci me sanjaju noću.
Siđimo s neba, gore niko ne živi
Skorašnji napad na Nemca Denisa Honiga u centru Beograda izgleda da nikoga nije iznenadio, ali po nas je gore što se može reći da čin dvadesetdvogodišnjeg patrijote kao da nikoga nije iznenadio. I što je najgore izosta(će)la je lekovita reakcija, jer nekoliko izjava ovih što ih zovemo zvaničnici mogu se stopiti u jednu – da se to ne sme dešavati “u našem Beogradu”. Dragan Banjac
Povežite se