ZA KOGA SE ČUVA JUGOREMEDIJA?
I ova vlast kažnjava radnike-akcionare jer im onemogućava pravo na rad i vlasništvo
Nasilje nad istinom
Zdravko Deurić je uhapšen 2012. godine jer kao direktor Jugormedije nije državi platio porez preduzeća u visini od 2,5 miliona dinara. Porez nije utajen, jer je bio proknjižen u knjigama. Prilikom policijskog upada u preduzeće odneto je 600 dokumenata, a jedini propust bio je onaj u vezi sa porezom. Prilikom hapšenja oduzeta mu je imovina /tri mala stana od ukupno 68 kvadratnih metara/. Stanovi su kupljeni 2001. godine novcem od prodaje nasleđene roditeljske imovine i nemaju nikakve veze sa Deurićevim radom u Jugoremediji. Deuriću do danas stanovi nisu vraćeni, koristi ih država i uzima najam za njih. Avgusta 2014. ponovo je podignuta optužnica protiv Deurića, a skoro cela se bazira na činjenici da nije isplaćen porez Jugoremedije. Sudija Zoran Paripović koji je u zrenjaninskom sudu osudio Deurića, letos je unapređen tako što je postao sudija Apelacionog suda u Novom Sadu. Upravo on je opet određen da sudi Deuriću. Advokati su tražili njegovo izuzeće, ali predsednik Apelacionog suda još nije doneo odluku. Sudija Paripović i njegovo dvoje kolega, prema oceni advokata, nisu ušli u meritum optužnice Tužilaštva u Zrenjaninu koje Deuriću nije omogućilo da bude saslušan u delu optužnice koja se odnosila na neplaćeni porez. Blagovremeno je uložena žalba na ovakav postupak, ali odgovora nema. Time se nastavlja pritisak na Zdravka Deurića koji je predvodio radnički otpor kada je Jugoremedija prvi put privatizovana i posle privatizacije upropaštena.
Za sada se ne vidi kako će ovaj čovek koji je sa svojim saradnicima uspevao da tokom 10 godina Jugoremediju održava uspešnom, probiti gusto isprepletenu mrežu koju čini sprega političkih moćnika, suda i policije koja i sada dolazi u Jugoremediju da bi i dalje držala potpaljeni plamen sumnji da tamo „nešto nije u redu“.
O.R.
Već dva meseca, svakog četvrtka u 9 sati grupa radnika akcionara-poverilaca okuplja se ispred Jugoremedije u kojoj su nekad radili. Sa poslednja dva skupa od premijera Vučića zatražen je odgovor na pitanje šta država namerava da uradi sa svojih 42 odsto vlasničkog udela. Do danas nikakav odgovor nije stigao, radnici žele da rade, a država je nezainteresovana. Fabrika ne radi već pet meseci. Sadašnji zakupac Milan Selaković, inače vlasnik Union medica u Novom Sadu nezakonito je na svoju firmu prebacio 72 licence koje su registrovane na Jugoremediju. Ko je omogućio da se izvede ta nezakonita radnja? Ono što se sada događa sa Jugoremedijom u mnogome podseća na scenario kojim se služila prethodna vlast. Samo su pitanja nova. Da li su u nove događaje umešani partijski interesi SNS-a? Da li je direktor Agencije za lekove, Saša Jaćević, koga je na to mesto postavio SNS posle smene prethodne direktorke, znao šta se dešava? Kako protumačiti apsurd da dok vlast stalno govori o tome kako treba proizvoditi, Jugoremedija ne radi pet meseci? I kakav je interes zakupca Milana Selakovića da fabrika stoji?
Podsetimo se nekih podataka. Pre godinu dana, 2013, biznismen Dušan David Mladen, tačnije njegova firma Blue Rose Fond procenila je vrednost Jugoremedije na svega 22 miliona evra. Taj podatak ukazivao je da je kapital fabrike „pojeden“, da su dotadašnji upravljači – mali akcionari – nebrižljivo poslovali i fabrika je morala u stečaj. U skladu sa procenom koju je dao, Mladen je Privrednom sudu u Zrenjaninu podneo plan reorganizacije koji je u stvari bio štetan po male akcionare jer bi tako izgubili akcije i udeo od 48 odsto u Jugoremediji. Dušan David Mladen se u Jugoremediji pojavio aprila 2012. godine kao biznismen /iz Amerike/ koji želi da otkupi državni paket akcija i da uloži novac u proizvodnju. Uprava fabrike na čijem su čelu bili Zdravko Deurić, Milana Zlokas i drugi, bila je zainteresovana za takav aranžman. Ali već u avgustu Deurić, Zlokasova i još dva člana uprave bivaju uhapšeni. Dok su ovi bili u zatvoru, Dušan David Mladen preuzima direktorsku funkciju koja mu omogućava da se Hipo banci kao najvećem povericu predstavi kao proizvođač lekova i podnosilac plana reorganizacije. Hipo banka je već bila u pregovorima sa rukovodstvom radnika kako da naplaćuje svoje potraživanje od oko osam i po miliona evra na ime kredita koji je Jugoremedja podigla da bi uvela GMP standard neophodan za nastavak proizvodnje lekova. Centrala banke koja se nalazi u Beču bila je zainteresovana da Jugoremedija ne ode u stečaj. Ali su pregovori sa tom bankom prekinuti hapšenjem Deurića i ostalih. Posle tog hapšenja pojavljuje se zakupac Milan Selaković i on 2013. od Davida Mladena otkupljuje njegovu agenciju Blue Rose Fond koja je obavila nepovoljnu procenu Jugoremedije i preuzima plan reorganizacije. Tako je pripremljen teren da Selaković uđe u fabriku. Istraživanja novinara ukazuju na vezu između Selakovića i Ivice Tončeva, bivšeg savetnika Ivice Dačića za bezbednost. Radnici su se žalili i Privredni sud u Zrenjaninu nalaže novu procenu fabrike. Angažuje Agenciju grada Beograda koja vrednost Jugoremedije procenjuje na 68 miliona evra. U međuvremenu Hipo ban-ka prodaje svoje potraživanje prema Jugoremediji ćerki-firmi Heta Real Estate, a njeni rukovodioci iz-javljuju da ni oni ne žele da Jugoremedija bankrotira i da imaju poverenje u proizvodnu paletu njenih lekova. Takođe su izrazili želju da podrže male akcionare i nov plan reorganizacije koji bi izradili akcionari kako bi se našao izlaz iz stečaja, a oni zadržali svoj udeo.
 |
| 55. Oktobarski salon/ Luka Knežević Strika: Slike - reči |
Do sada je zakupac Milan Selaković na proizvodnji lekova u Jugoremediji zaradio tri miliona evra, dok je za zakup utrošio 550 hiljada evra. Ne prihvata novu procenu Jugoremedije, ne sarađuje sa radnicima – akcionarima i nije im isplatio ni dinar. Oni od premijera Vučića očekuju odgovor za koga se čuva Jugoremedija, firma sa 4000 akcionara i 460 radnika koji su sada praktično na ulici.
***
Najnovija vest je da je Heta Real Estate odbila da prihvati veću vrednost Jugoremedije. Radnici - poverioci Jugoremedije se sa tim ne slažu. Ali, i HRL je poverilac pa je utoliko čudnije što se zalaže za manju vrednost. HRL učestvuje u kupovini farmaceutskih firmi („Srbolek”, „Habitfarm”) pa postoji sumnja da pomenuta banka priprema teren da po niskoj ceni kupi deo farmaceutske industrije Srbije.
O. Rusovac
Povežite se