Beograd, godina XXV (2013)
Br. 564-565
01-31. januar 2014.
 
Republika na facebooku
 
   
 

 

TEMELJ

Konačno dobijanje datuma za početak pregovora sa Evropskom unijom (21. januar) označeno je u srpskoj javnosti kao istorijsko. Ne umanjujući značaj tog datuma moramo se ipak zapitati da li će prijemom u EU kroz određeni broj godina, stanje našeg društva automatski biti bolje? Hoćemo li tim činom postati uređeno, demokratsko društvo? Da li politički i socijalni inženjering uopšte može biti temelj na kojem se takvo društvo gradi? Čini se, ipak, da bez otvaranja drugih pitanja poput onoga da li smo sazreli kao narod ili još nismo izašli iz puberteta, nećemo skoro imati takvo društvo.
Moramo se zapravo suočiti sa prostom činjenicom da formativni procesi u Srbiji traju neuobičajeno dugo, čitava dva veka i još su daleko od svog završetka! I dugo će još trajati ako se i dalje samo konstatuju društveni haos i anomija, a ne objašnjavaju, već zamagljuju i mistifikuju njihovi pravi uzroci i načini nastanka.
Stoga je važno da se u tom cilju reafirmišu oni delovi naše baštine koji u svojoj osnovi imaju razvoj i razmicanje granica slobode i ljudskih prava putem istinske ustavne demokratije. To će postupno dovesti do toga da građani na izborima ne samo glasaju već istinski biraju, da ustav nije samo najviši pravni akt države donet bez volje i učešća građana i oličen u besmislenim preambulama, nego temelj na kojem će se graditi odnosi u društvu.

  Z. M.
   

Likovni prilozi u ovom broju:

Na naslovnoj strani:
Milena Pavlović Barilli
Žensko poprsje, 1933.

Povodom izložbe
SNOVI I SANJARENJE
Zagreb/Galerija Klovićevi dvori
10.10.2013. - 10.11.2013.

Svaštalice
Ne želite valjda da vam Albanac bude gradonačelnik? Ako ne želite, izađite zato na drugi krug izbora!

Kompleks Samsona
Poslednjih nekoliko godina Francuska se dokazivala na međunarodnoj sceni na vrlo aktivan način – najpre pod predsednikom Nikolom Sarkozijem a zatim i više pod predsednikom Fransoa Olandom. Sa zapadnim silama je učestvovala u intervenciji u Libiji, u svrgavanju Moamera Gadafija.
Imanuel Volerstin
SVOĐENJE NA KRIMINALCE I NIŠTARIJE
Nova vlast je najavila preporod Srbije, daleko iznad kaljuge u koju je državu uvukla prethodna, koja je zbog korupcije, uništavanja privrede i kriminala građane dovela do bede, a zemlju na ivicu bankrota. Na tom obećavajućem talasu jedne nove budućnosti nova vlast je osvojila mnoge nade.
Olivija Rusovac

MI NISMO KRIMINALCI
Početkom decembra, ove godine, direktor policije Milorad Veljović, izjavio je da se privodi kraju ispitivanja 24 sporne privatizacije, među njima i „Jugoremedije“. On je pri tom rekao da u nekim slučajevima nije bilo kriminalnih radnji. Na koga se to odnosi? Mi radnici Jugoremedije znamo da nismo kriminalci, a to zna i deo javnosti koji već više od 10 godina prati naš „slučaj“.

FABRIKA ŽIVA, A RADNICI?
Danas živimo u opštoj „groznici“ obračuna protiv kriminala na čijim krilima vladajuće partije dobijaju sve veću podršku glasača. Naime, već godinama traje kriminalizacija javnosti kao efikasan način diskvalifikacije svih nepoćudnih, onih kojih nisu pristalice trenutno vladajuće partije. Tako je i grupa radnika - malih akcionara Jugoremedije sa svojim radničkim rukovodstvom postala meta nečuvene hajke, višekratnih upada policije u fabriku, nezakonitog hapšenja tri direktora.
Slavko Golić

UPRAVLJANJE U STEČAJU - RADNICIMA!
Na inicijativu radnika-poverilaca beogradskih preduzeća Trudbenik, Rekord/Vizahem i Srbolek, u utorak 24. decembra ispred Ministarstva pravde održan je protest za prava radnika preduzeća i/ili privrednih društava u stečaju. Radnici zahtevaju da sami upravljaju svojim firmama koje su u stečaju.

NEDOVRŠENE ISPOVESTI BORISA TADIĆA
Memoari i ispovesti bivših šefova države su važne knjige - važne i piscu i naslednicima -åã iz njih saznajemo i ono o čemu nisu govorili dok su bili na vlasti. Beogradski „Nedeljnik” - 12. 12. 20l3. - dobro čini nudeći nam ispovesti B. Tadića šefa države i lidera DS koji je nakon izbora ostao bez obe funkcije i zaćutao a sada objavljuje da ćemo ga gledati tek „u nekom drugom filmu“.
Mirko Đorđević

POGLED U DALEKU BUDUĆNOST
Završna serija lokalnih izbora u opštinama Kula, Kostolac i Voždovac ima prvenstveno značaj statističkog istraživanja na veoma reprezentativnom uzorku, a rezultat ukazuje da je sada, pogotovo posle dobijanja datuma početka pristupnih pregovora sa EU, idealan trenutak za raspisivanje vanrednih izbora, čime bi vladajuća stranka dobila puni legitimitet da ostvari ono što je naumila.
Dragan Stojković

RAĐANJE NOVOG KULTA
Kao na filmskom platnu promiču pred građanima Srbije informacije, obaveštenja, optužbe i demanti iz kabineta ministara, ministarskih sekretara, sekretarica, predsednika vlade i predsednika republike. Svi sadržaji su rašomonski, imaju više značenja, u zavisnosti od toga kome su informacije namenjene, i ko ih prenosi. Oni koji optužuju imaju, navodno, neoborive dokaze o malvezacijama, korupciji i zloupotrebi onih koje optužuju.
Dragica Stanojlović

PALE SU MASKE
Još od 28. novembra, kada je objavljeno da je Srbija rangirana na poslednje od 35 mesta liste evropskih zemalja upoređivanih po funkcionisanju zdravstvenog sistema, među rukovodiocima naše zdravstvene službe do pucanja su rasli napetost i nervoza. Pune tri sedmice ministarka zdravlja i njeni saradnici ulagali su ogromne napore ne samo da omalovaže rezultate za nas tako nepovoljnog istraživanja, već i da paušalno ospore njihovu tačnost.
Zoran Radovanović

ZATOČENICI SAVESTI
Iracionalne sile istorije ne mogu proizvesti bolji i razumniji svet. Stvari se mogu poboljšati, uzviknuo je Poper, jedino upotrebom razuma. Ali u večnoj borbi slobode, koja se nemiri i pomera granice i porertka, koji ne želi promene, već status quo, poredak ima na raspolaganju različita sredstva i brojne mogućnosti da se preduprede stanja slobode. Poredak je u tu svrhu, najčešće, koristio sredstva progona.
Radonja Dubljević

KUPOVINA VREMENA
Zakon o budžetu kao kao pravni akt i proračun prihoda, te plan njegove raspodele, nosiocima izvršne vlasti dodeljuje, bilo direktno, bilo pratećom regulativom, određena prava u vezi sa upotrebom javnih sredstava.
Živan Lazić

OBLACI NAD 24 PRIVATIZACIJE
Više od dve hiljade radnika KMG Trudbenik i Trudbenik gradnje šest godina žive u nemaštini i zebnji. Svi su izgubili preduzeće i plate, a 75 porodica mogu uz to da ostanu na ulici ako se ne skine hipoteka sa zgrada koje su svojevremeno podigle ranije generacije radnika Trudbenika. Ukupno oko šest hiljada muškaraca, žena i dece nevidljivi su za društvo.
Olivija Rusovac

IMA LI LEVICE U SRBIJI?
Ako bismo računali pojedinačne izjave o ličnim uverenjima i grupne izjave o političkom usmerenju, reklo bi se da u Srbiji ima podosta levice. To je, dabome, samo utisak. Ukoliko nas, pak, zanima udeo levice u konkretnim zbivanjima, trebalo bi da znamo znatno više od pukog prebrojavanja.
Nebojša Popov

Trougao socijalističke politike
Jedno od najvećih pitanja za levicu u Srbiji danas glasi: zašto u uslovima velikog pada životnog standarda najširih slojeva i stanja koje se graniči sa socijalnom katastrofom izostaje bilo koji oblik masovnijeg javnog izražavanja nezadovoljstva? To pitanje se posebno nameće s obzirom na činjenicu da je upravo slična socijalna situacija u regionu izazvala različite vrste previranja, javnog otpora i zahteva za promenom.
Vuk Vuković
Aleksandar Stojanović

O JEDNOM SHVATANJU NOVINARSTVA
Ako bi po nečem nedavno preminuli direktor RTS, bivši novinar i eks-ministar u miloševićevskoj vladi Aleksandar Tijanić mogao ostati upamćen među širokom čitalačkom publikom, to bi, bez sumnje, moglo biti po onoj famoznoj izjavi izrečenoj nekih mesec dana pre Đinđićevog ubistva: “Ako Đinđić preživi, Srbija neće“.
Zoran Janić

DIJALOG KAO FORMA RAZUMEVANJA
Temeljitije postavljanje pitanja o dijalogu, njegovoj ideji i mogućnosti, početno upućuje na onaj njegov oblik koji se pojavio u antičkom svetu kao zasebna literarna forma primenjivana u teorijskim, posebno filozofskim istraživanjima. Dijalog se odnosio na  brižljivo organizovano izlaganje suprotstavljenih filozofskih pozicija ili intelektualnih stavova.
Sanja Stepanović

NOVI PROPIS – STARA PRAKSA?
Od prekih smena, koje je koalicioni Deda Mraz poslednjeg dana 2012. ubacio pod  jelke kulturnim ustanovama na republičkom budžetu, prošla je godina, a da se još ne vidi šta se kvalitativno time utemeljilo. Mahom je taj zahvat ličio na „osvetu loših đaka“, na najzad dočekan povratak retrogradnog kursa, tradicionalizma koji, zapravo, protivreči od iste te, eks radikalske i eks SPS garniture proklamovanom sadašnjem, evropskom.
Slavica Vučković

NOVO(SADSKO) GUŠENJE UMETNIČKIH SLOBODA
Potreba da se odbrani princip slobode izražavanja vlastitog duha, ukoliko taj izraz ne vređa osećanja drugih, temeljno je načelo prosvećenih ljudi. Ispoljiti sopstvenu ideju i pretvoriti je u formu umetničkog dela već u startu nije nimalo lagan zadatak. Još je teži ukoliko dotični princip slobode izražavanja krše kadrovi zaduženi za kulturu u sredini u kojoj bi ideje poetičkog “apdejtovanja” i nesputanog umetničkog izražavanja, posebno s obzirom na njenu multinacionalnu strukturu, morale da čine punopravni deo identiteta bez obzira na to ko je kao parče političkog kolača dobio upravljanje lokalnom kulturom.
Tijana Ira Marojević

Nakrivljena Gora
Iako Bajić Radoš nije nikakav Tarkovski, ne smeta mi poetika razvučenosti „Ravne gore“, koja već predstavlja rediteljev autorski potpis, i uz to upravo ono što mu se najčešće prigovara: praznine. Te praznine kojima autor obavija (retka i slabo sadržajna) zbivanja možda jesu, kao predah, didaktičke stanke za varenje pređenog gradiva, slično besomučnim muzičkim intermecima u već trajno-žarećim-i-palećim turskim serijama koji omogućavaju duševnim kućanicama da se na miru katarzički pročiste.
Ivan Kovač

ČAST
Ovim pojmom obično označavamo skup moralnih vrlina. Čast je ono što ljude izdvaja od ostalih živih bića i po čemu se međusobno razlikuju. To je tačka do koje dosežu najviši čovjekovi dometi; mjera čovjekovih dostignuća i uspjeha.
Nikola Racković

KAKO ME JE SRĐA BRANIO
Nema više Srđe Popovića među nama. Viđao sam ga retko, ali slušao i čitao često. Njegovi komentari naše društveno-političke situacije uvek su mi bili reperna tačka, orijentir i najsažetija dijagnoza naših hroničnih bolesti. Poslednje što je rekao, a što mi se duboko urezalo u pamćenje, bilo je: Srbija je opljačkana i ponižena zemlja!  Njegovim odlaskom naše siromaštvo je kudikamo veće.
Predrag Čudić

Suzbijanje Vojvodine
Nekako u senci priče o dobijanju datuma za pregovore sa Evropskom Unijom i vanrednim izborima održanima u trima opštinama, protekla je odluka Ustavnog Suda Republike Srbije kojom se približno dve trećine odredbi Statuta Vojvodine označavaju neustavnima.
Igor Marojević

Priče o hrabrim ljudima u neljudskim danima (2)
U novembru 2013. godine Fond za humanitarno pravo je obilježio 21 godinu postojanja i rada, osnovan pod motom da "svaka vlada preuzima odgovornost za djela i nedjela svojih prethodnika, a svaka nacija za djela i nedjela iz svoje prošlosti".

Tatjana Tagirov

Beskrajna širina stanovnika sveta
Nisam nikad mislio da ću pisati ovaj tekst o Primožu, čoveku i prijatelju, umetniku i društvenom aktivisti, od koga boljeg nikad nisam upoznao. Bio je, od prvih predstava u Krsmancu, kao student druge godine režije 1972. odličan i poseban reditelj – moderan i autentičan, istraživač i prijatelj glumca, sa velikim poštovanjem pisca.

Goran Cvetković

Konstantin za borca
Ovogodišnja prestižna nagrada „Konstantin Obradović“, Beogradskog centra za ljudska prava, dodeljena je velikom borcu za unapređenje kulture ljudskih prava Žarku Koraću, jednoglasnom odlukom žirija (V. Pešić, G. Matković, V. Petrović). Bio je profesor psihologije na beogradskom Filozofskom fakultetu, potpredsednik Građanskog saveza Srbije, jedan od osnivača DEPOSA, potpredsednik u vladi Zorana Đinđića i potpredsednik Veća republika u Skupštini SR Jugoslavije. Osnivač je Socijaldemokratske unije i njen predsednik. Danas je poslanik u Narodnoj skupštini Srbije.

Vera Vujošević

DO ISTINE KROZ LIČNU PATNJU
Svetozar Livada, filozof i istoričar po pozivu, a demograf i sociolog sela po nagonu, i u ovoj knjizi na potresan način svedoči o zločinima stoleća u ovom balkanskom zverinjaku. Njemu je, kao sociologu sela, svako selo zavičaj, a njegov zavičaj je uništen, od strane mrzitelja života, te greške prirode, tih modernih varvara.

Đuro Šušnjić

DEDOŠE SE MEGDANDŽIJE NAŠE
Za razliku od  nas skorašnjih šetača, demonstranata,  preko  Terazija (turcizam) i dalje, a nedavno i  Turaka po Gezi (tur. šetnja) parku u Istanbulu, ukrajinski demonstranti kao da su na pravom mestu. Njihova borba za evropske vrednosti upravo je započela i odvija se na glavnom kijevskom trgu  - Majdanu.

Olga Zirojević

CAR KONSTANTIN U NOVOM  ISTORIJSKOM OGLEDALU
U godini jubileja Milanskog edikta cara Konstantina koji se slavi i ozbi1jnim analizama ali i panegiricima crkvenim, ima mnogo knjiga na tu temu. Pisac ovog osvrta ne želi da kaže da je uvek nezadovoljan romansiranim monografijama velikih ljudi, ima ih odličnih i vrednih i o Napoleonu i o Karlu Velikom i drugima, ali zamah stvaralačke imaginacije često zamagli istorijsku istinu.

Mirko Đorđević


Vesko Ivanović: VAPAJI IZ RUPE - Voljena
Od politikantske javne odurne svađe, hvataju nas očaj i beznađe. Samo jato preletača u tome se snađe. Ispljuvati rivale vama je najslađe. Iz medija bazde laži i krađe, dok nama tonu lađe. Raja smo bez posla i para, meru je prevršila politika bez dara. Pohlepa nas vaša za vlašću smara. Sit gladnoga nemilice vara. Srbija je zaražena bara.

Jugoslavija je bila velika tema
Skoro sam zaboravio kada je izašao prethodni broj Republike. Ne bih da kritikujem naše vođstvo, ne zato što mi to ne bi prošlo, nego što je najmanje krivo za lagano gašenje jednog, istina malog ali značajnog, svetla u našem mrklom tunelu. Ćuška ide moćnom svetu, pogotovo našem kontinentu koji nam je (mislim na celokupno društvo) priticao većma kad je to njemu trebalo. Moguće da veruju da i mi treba da se “utopimo”, u sveopšte sivilo, ili duboki i široki Dunav, svejedno.

Dragan Banjac

 
Danas
 
 
 
 
 

 

 
 
Counters
Copyright © 1996-2013