Beograd, godina XXIV (2012)
Br. 526-527
1. 30. jun 2012.
 
Republika na facebooku
 
   
 

 

Poraz

 
Poraz Borisa Tadića na predsedničkim izborima izazvao je višestruke reakcije u srpskoj javnosti: od iznenađenja analitičara (i naročito jedne marketinško – „strateške“ agencije) koji su mu predviđali „sigurnu pobedu“, pa do razočaranja
najvećeg broja medija koji to svoje navijačko pisanje uopšte nisu skrivali. Štaviše, već sutradan nakon poraza, bivšeg predsednika promovisali su u „budućeg premijera“. Na stranu ova sramna partijsko-interesna pristrasnost medija, koja je i tokom predizborne kampanje i nakon samih izbora jako ličila na „Slobine medije“ devedesetih (protiv čega smo se načelno, je l'te, borili!), ali malo ko se u medijima istinski zapitao zbog čega je ishod predsedničkih izbora takav.
Osam godina smo slušali hvalospeve najveće srpske stranke koju je oličavao upravo Tadić, isprazne hvalospeve o sopstvenim idejama i zaslugama, a da su pri tom potpuno zanemareni interesi najvećeg broja građana Srbije. Korupcija, beda, nezaposlenost, puste fabričke hale i neobrađene njive, divlja privatizacija - bile su teme samo uoči izbora.
Građanima se nema šta prebaciti: osiromašeni i zabrinuti za goli opstanak, prestali su da veruju u sposobnost vlasti da realizuje ključne društvene ciljeve. Oni svakako nisu glasali za Nikolića, već protiv jedne arogantne vlasti koja se sve više udaljavala od stvarnosti i počela sebe da smatra, nepromenljivom, jediniospasavajućom. Baš kao nekad Slobina! Prelomili su, dakle, preko Tadića koji je oličavao tu neodgovornu vlast, i rekli: Dosta!
S pravom!

  Z. M.

Svaštalice
Intelektualci su me žestoko kritikovali pa i pljuvali i imali su znatnog udela u mom porazu na predsedničkim izborima – Boris Tadić
Odmah da vam kažem: dosta mi je kohabitacije za ceo život. Sigurno je jedno: neću biti premijer! – Boris Tadić
Biću premijer! – Boris Tadić

Evropski izbori: da li se centar drži?
Izbori u zapadnim parlamentarnim sistemima uvek su oko centra. Standardna situacija je takva da se u njoj prepoznaju dve dominantne partije - jedna unekoliko desno i druga unekoliko levo od centra. Postoje razlike između politika ovih partija, koje one vode kada su na vlasti, ali, takođe, postoje i ogromne sličnosti.
Imanuel Volerstin
„Državotvorci” i gubitnici
Medu Srbima je raširena predstava o sopstvenoj naciji kao državotvornoj. Ta predstava nije samo deo folklora, nego i važna komponenta politickog života. Na toj mitskoj državotvornosti koja je neka vrsta ekvivalenta mitu o Kosovskom boju gradile su se i uništavale karijere, vodili ratovi.
Olivija Rusovac
Politika, laži i video spotovi
Kako pokazuju rezultati predsedničkih izbora, pod velikom apstinencijom biračkog tela, na njima je možda mogao pobediti i neki „Havel“, samo što ga još uvek nismo našli.
Nastasja Radović
„Zla kob“ ili nezrelost političkog i građanskog mentaliteta
Zašto mislim da se 20. maja desio možda najdublji pad u dosadašnjoj takozvanoj demokratskoj tranziciji Srbije posle 2000. godine? Zato što se Srbija (oko 40% glasača) odlučila „za promene“, ne razmišljajući o tome da one mogu imati dva smera: ići ka boljem ili ka gorem; pravdajući se da su od „dva zla“ birali manje zlo.
Zagorka Golubović

Beli listići - glas protesta protiv arogancije vlasti
U Medija centru je održan forum grupe intelektualaca na kome je istaknuto da je napad na intelektualce ne samo nedopustiv nego je i izraz arogancije i sve autoritarnijeg ponašanja dosadašnje vlasti odnosno ’jednog čoveka i njegove stranke’..
Ur.
Mediji u regionu bivše Jugoslavije – stanje, perspektive i mogućnosti saradnje
U redakciji „Republike” održan je 8. maja razgovor o položaju medija u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Kosovu.
Ur.
O našoj levici još jednom?
Deo odgovora na ovo pitanje leži u činjenici da boljševizam/ staljinizam i njegovi derivati u Evropi, te i u Jugoslaviji, počivaju na jakoj patrijarhalnoj i konzervativnoj kulturnoj osnovi. Boljševička ideologija (kao i svaka druga ideologija) počivala je na sebi srodnoj (homolognoj) kulturi. Zato na istočnoevropskom području, tamo gde je bila preovlađujuća patrijarhalno-pravoslavna kultura, nije bio moguć socijaldemokratski socijalizam, već je bio moguć narodnjačko-pravoslavni boljševizam. Kada se ovo vidi onda nije neobična „transformacija“ ortodoksnih komunista u ortodoksne nacionaliste. Transformacija se nije ni desila. Oni koji su obitavali u okrilju patrijarhalno-konzervativne kulture u njoj su i ostali.
Đokica Jovanović
Jugoremedija – novo poglavlje
Ministarstvo unutrašnjih poslova obavestilo preduzeće da nema nikakve veze sa upadom policije u to preduzeće. Jugoremedija traži da nova vlast hitno počne da rešava slučaj 24 sumnjive privatizacije.
Olivija Rusovac

Novi oblik diskriminacije akcionara
Jugoremedija još uvek ne može da iskoristi mogućnost da Statutom isključi obavezu overavanja punomoćja, kako je to zakonodavac predvideo, jer tek treba da pristupi usvajanju pomenutog akta, čije se usvajanje vrši na sednici skuštine akcionara.
„Jugoremedija“ AD Zrenjanin
U zločin je umešan i onaj koji spava
U atmosferu otaljavanja vlasti do izbora, poslednjih par meseci, umešalo se osvešćivanje – neveliko, pojedinačno, ali, moguće kao trajnije. Hoće li biti daha, zavisi, koliko od istrajnosti inicijatora, toliko i od konstitucije (i istinske volje za promenom) budućeg društva.
Slavica Vučković
Vrtovi
Najjednostavnije kazano, vrtovi su lijepo uređena zemljišta sa biljkama. Različiti su po veličini i namjeni. Ima ih u svim djelovima svijeta. Moglo bi se reći da je svaki čovjek po prirodi baštovan u mjeri u kojoj je i pjesnik. Sastavni su dio kulture i života svakog naroda. Kod Japanca, Kineza, Engleza, Francuza, Njemaca, Španaca i drugih naroda, s razlogom, razvijaju osjećanje ponosa.
Nikola Racković
Telegrami podrške
Ova manifestacija ima zapravo pravu funkciju da pojedice učvrsti na u njihovim foteljama i na njihovim pozicijama, i da na njima ostanu doživotno.
Željko Lj. Krstić

Utišani glasovi
O feminističkoj pozorišnoj i performerskoj praksi nezavisne scene u Novom Sadu od 1989. do 1999. godine
Bojan Krivokapić
Štednja ili razvoj pitanje je sad
Kako smanjiti budžetske deficite i spasiti evro postavilo se u Evropskoj uniji kao pitanje koje treba hitno rešiti da se ne bi doveo u pitanje opstanak organizacije a posebno ekonomski status perifernih članica.
Simeon Pobulić
Nenasilnim otporom Palestinaca smirio bi se ekstremizam
Jedan od tragičnih aspekata ovoga sukoba jest “permanentni opsadni mentalitet“ izraelskih masa, kultura straha i kontrole poticana od izraelskih političkih elita, kao i od palestinskih ekstremista, koja služi kao stalno opravdanje za desetljeća neprijateljstva, uzajamne netrpeljivosti, okupacije i segregacije.
Mladen Jakopović
Na tragu istraživačkog iskustva Zagorke Golubović
Nije nimalo jednostavno skicirati životni i profesionalni portret profesorke Zagorke Golubović budući da ona iza sebe ima obimno i sadržajno bogato delo, da dugo i aktivno živi i da su se za njenog života menjali društveni sistemi, države i dešavale druge dramatične pojave i procesi. Ipak, ispisaću nekoliko crtica njenog portreta ukazujući na Zagorku Golubović kao ličnost, kao antropologa i kao intelektualca. Pišem ove fragmente i zbog toga što sam spadao u grupu onih studenata kojima je ona bila jedan od omiljenih profesora.
Sreten Vujović
Kritičko mišljenje Zagorke Golubović
Često se vrednovanje onoga najznačajnijega što se pojavljuje u području duha i kulture zbiva post festum. To važi i za najkulturnije velike narode, a u manjim i od sindroma kronične provincijalnosti (od „duha palanke“) bolujućim narodima i zemljama nerijetko zadobiva i pomalo zastrašujuće razmjere. Priznanja se obično stječu prekasno, a nerijetko važne opuse i bitne ličnosti zna prekriti zaborav. Imajući to u vidu, ne možemo a da ne izrazimo zadovoljstvo što je takva sudbina mimoišla lik i djelo Zagorke Golubović.
Lino Veljak
Glas nevinih žrtava
Povodom početka suđenja Ratku Mladiću, glavnom inspiratoru i izvršiocu genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, objavljujemo izjave žena i majki Srebrenice izrečene u drugom delu međunarodne konferencije „Srebrenica - van osnovane sumnje” održane u Sava centru 2005. godine povodom desetogodišnice velikog zločina.
Vera Vujošević
Uz Likovne priloge u ovom broju
Kultura kao njegovanje svjetlosti, prosvjetljenja, poslije perioda mraka i užasa predstavlja jedan od dobrih puteva prema Budućnosti. Ipak, institucije kulture koje su proglašene da su od značaja za državu Bosnu i Hercegovinu, za razliku od onih niže rangiranih, značajnih samo za Federaciju, Kanton ili Grad, 17 godina od završetka rata, nemaju riješen status niti obezbjeđeno finansiranje osnovne djelatnosti.
Dragan Stojković
Počinje snimanje „nekog novog filma“
Bejahu kod nas izbori ovog maja. „Ja kao predsednik...“ u prvom krugu glavnog takmaca nadvisi za 0,26%, a ovaj ga u „kvalifikacijama“ nadjača za 2,16 odsto! Svi su predviđali da Boris Tadić pobeđuje, čak sam i radni naslov rubrici fiksirao (Nikoliću, batali, čoveče), ali Srbija je izabrala sebi najsličnijeg
Dragan Banjac
Danas
 
 
 
 
 

 

 
 
 
Copyright © 1996-2012