Beograd, godina XXV (2013)
Br. 550-551
01.06 - 30.06.2013.
 
Republika na facebooku
 
   
 

 

"Prestolonaslednik"

 
Svedoci smo da već niz godina naši mediji uporno titulišu Aleksandra Karađorđevića sa „Nj. K.V. Aleksandar Drugi, prestolonaslednik“. Sin poslednjeg jugoslovenskog kralja Petra II, zaista je bio naslednik jugoslovenskog prestola i to počev od svog rođenja jula 1945. pa do 29. novembra 1945. kada je monarhija u Jugoslaviji i zvanično ukinuta odlukom Skupštine, a na osnovu rezultata izbora od 11. novembra iste godine, kada su građani ogromnom većinom glasali za republiku. Vrhunac euforičnog medijskog ulagivanja Aleksandru Karađorđe-viću, dostignut je nedavno prilikom prenošenja posmrtnih ostataka njegovog oca Petra II, njegove majke Aleksandre i bake Marije u crkvu na Oplencu.

Aleksandar Karađorđević ne može biti prestolonaslednik iz najmanje dva razloga: prvo, država u kojoj je njegov otac bio kralj više ne postoji, a i dok je postojala imala je republički oblik vladavine, i drugo, Srbija po važećem ustavu nije kraljevina već republika. Dakle ako ne postoji presto, ne može postojati ni naslednik prestola. Pravno i faktički tačna titula bi glasila: „bivši jugoslovenski prestolonaslednik“, a svakako istinitija: „pretendent na (eventualni) srpski presto“, što Aleksandar zapravo i jeste. Vreme će pokazati kolike su mu šanse. Mi čvrsto verujemo: minimalne!

  Z. M.

Svaštalice
Srbija ni po koju cenu ne sme da žrtvuje Kosovo i Metohiju, taj centar svoje duhovnosti, zarad nečega što joj Evropa nudi, a što možda nikada neće dobiti. Patrijarh Irinej, 24 sata, 31. mart

Čije interese servisira BRIKS?
Godine 2001., Džim O Nil, tada predsednik uprave aktiva Goldmana Saksa, napisao je članak za svoje pretplatnike pod nazivom: „Svetu je potrebna bolja ekonomija BRIK-a”. O Nil je izmislio akronim za opisivanje tzv. narastajućih ekonomija Brazila, Rusije, Indije i Kine, i preporučio ih je investitorima kao ekonomsku “budućnost” svetske ekonomije.
Imanuel Volerstin
Dva lica jedne vlade
Može li jedna košmarna politika da dovede do racionalnog finala? Vicepremijer Aleksandar Vučić ima neki bizaran problem sa spavanjem. U autorskom tekstu za Danas napisao je da je prespavao pad Berlinskog zida i još dvadeset i više godina posle tog planetarnog događaja 20-og veka.
Olivija Rusovac

Da nam živi, živi rad
Pljačkaška privatizacija uništila je velika privredna preduzeća koja su nekada bila uporišta radničke političke moći. Industrijski radnici danas čine neznatnu manjinu nedovoljno sposobnu za samostalno političko delovanje.
Vera Vujošević

Jugoremedija: Apel javnosti
Prošle su dve godine nakon inicijative EU, koju je prihvatila Vlada u Beogradu, da se preispita 24 kritična primera problematične privatizacije, među kojima je i Jugoremedija. Još nema konkretnih rezultata.

Zašto ćuti kulturna javnost?
Koalicija nevladinih organizacija „Građanska Vojvodina“ izražava veliku zabrinutost zbog činjenice da kulturna javnost Novog Sada, Vojvodine i Srbije nije reagovala na političku zloupotrebu Sterijinog pozorja, koju je sprovelo novo rukovodstvo Pozorja uz pomoć Emira Kusturice.

Sudar nebeske i zemaljske srbije
Miting koji su organizovali Srbi sa severa Kosova u Beogradu na Trgu Repulike tačno u 12:44, uz asistenciju DSS , „Dveri” i predstavnika SPC, pretvorio se u nešto sigurno više od očekivanog političkog mitinga. Na skupu su predstavnici Srba sa severa Kosova izneli svoje protivljenje parafiranom sporazumu u Briselu.
Mirko Đorđević

Nema jedinstva na silu
Kad „ugledni svetski stručnjak za brendiranje Sajmon Alkont“ izjavi da Srbija među državama bivšim monarhijama ima najviše izgleda da se vrati ovom državnom uređenju, i kada tu vest objavi domaća agencija za istraživanje javnog mnjenja „SAS Intelligence“, koja je 9. maja promovisala rezultate prvog istraživanja javnog mnjenja o ovom pitanju, i sve to u vremenu koje neposredno prethodi ponovnom sahranjivanju članova porodice Karađorđević, na Oplencu, onda je očigledno da projekat restauracije monarhije u Srbiji ulazi u novu fazu.
Dragan Stojković

Kako nadoknaditi propušteno i redefinisati teoriju urbanizma za sve zajednice gradova?
Dvadeset četvrtog aprila u Kulturnom centru u Nišu održan je u okviru projekta "Kuda ide Srbija" panel na temu "Zapostavljanje kulture - faktor razaranja društvenog tkiva. Kako promeniti patrijarhalni kulturni model". O toj temi su raspravljali prof. dr Đokica Jovanović i publicista, pisac i dramaturg Zlatko Paković. Moderator panela je bio Zlatoje Martinov, glavni i odgovorni urednik Republike.
Sonja Prodanović

Promišljanja o urbanom razvoju
I ovogodišnji 45-ti kongres urbanista SCUPAD (Salzburg Congress of Urban Planning and Development) održan je od 9-tog do 12-tog maja 2013 u velelepnom Šlosu - dvorcu, inače spomeniku kulture na jezeru ispod ogranaka Alpa, još uvek pod snegom.
Milan Prodanović

Rad i kapital: partneri ili sukobljene strane
Radnici u kapitalizmu su prešli put od bezočne eksploatacije u vreme prve industrijalizacije do humanog tretmana u državi blagostanja kada je mašina postala dodatak radniku, a ne obrnuto. Stepen iskorišćavanja tuđeg rada za sticanje  prihoda,  istovremeno se pokazao i  kao stepen političke obespravljenosti.

Osvrt na jednu knjigu: etika, politika, pravo
U novijoj filozofiji potreba za preispitivanjem stavova koji su ranije važili kao neprikosnoveni, sve češće dobija legitimitet kao post-filozofija, nasuprot metafizici - što Đani Vatimo predstavlja kao "razbijanje svakog krajnjeg osnova" (str.5), označavajući suprotstavljanje metafizičkim pojmovima koji ne podležu preispitivanju.
Zagorka Golubović

Noć srpske kulture
Uvažene kolege I. Marojević i N. Prokić, u iskrenoj želji da se nepodnošljivo stanje u našoj kulturu poboljša, predlažu, sa puno razloga, da za početak, kao prvi korak u jednom radikalnom zahvatu koji bi izlečio teško bolesnog pacijenta - srpsku kulturu - bude ukinuto Ministarstvo za kulturu.
Predrag Čudić

Nesporazumi
Stotine hiljada ljudi je i ovog 1. maja marširalo i demonstriralo po gradovima evropskih država. Značajni protesti zbog položaja radničke klase zabeleženi su u Nemačkoj, Austriji, Francuskoj, Španiji, Italiji, Poljskoj, Rusiji, Grčkoj, Turskoj, na Kipru... U Aziji je desetine hiljada osoba - u Bangladešu, Filipinima, Hongkongu… - javno iskazalo negodovanje zbog radnih uslova, takođe u duhu protesta koji su 1. 5. 1886. godine u Čikagu zauvek zavarili značenje ovog datuma (i ne daleko od duha eseja „Zašto socijalisti ne veruju u zabavu“ Džordža Orvela).
Igor Marojević
Banalnost dobra
Kada je reč o dobročinstvima, pojedinac je obično sklon pasivnosti. Njegovo se držanje prepušta dvema slučajnostima – nasumičnim izvorima obaveštenja o unesrećenima (naime, da li će informacije uopšte stići do njega, i u kakvoj selekciji) i trenutnom (ne)raspoloženju da unesrećenima pritekne u pomoć.
Ivan Kovač

I POSLE TITOIZMA – TITOIZAM
Iz godine u godinu recepcija godina provedenih u periodu Socijalističke federativne republike Jugoslavije svodi se isključivo na ime Josipa Broza Tita. U prigodnim datumima njegove smrti i Dana mladosti štampani i elektronski mediji izveštavaju o poseti Kući cveća pridajući značaj izjavama posetilaca iz svih krajeva biše zajedničke države.


Moje robije
Zapadna štampa je počela da piše: Jugoslavija se približeva Zapadu, hapse se prosovjetski elementi. Po logici stvari, očekivalo se da će biti uhapšen i neko iz suprotnog tabora. Sećam se, Đilas, Barović i ja šetali smo Tašmajdanom i složili se da ću to verovatno biti ja. Đilas je bio tek pušten iz zatvora, Barović je advokat, uhapsiće mene... Uhapšen sam nedelju dana kasnije, 7.oktobra 1974.
Ljubiša Stavrić

Ženski pokret (1)
Održavanjem skupa „Drug-ca“ u Studentskom kulturnom centru 1978. prvi put nakon Drugog svetskog rata u javnost su prodrle feminističke ideje. Primljene su sa odijumom, podozrenjem i sumnjičenjima da su plod zapadnog pomodarstva. Organizatorke i učesnice skupa ili nisu znale da feminizam ima znatno dužu istoriju na prostoru Srbije i Jugoslavije ili su, iako su za postojanje snažnog feministički orijentisanog ženskog pokreta između dva svetska rata znale, o tome ćutale.
Nadežda Radović

Ljepote su životni intenziteti
O ljepoti može se govoriti s lijeva i s desna, odozgo i odozdo, o ljepoti mogu se pisati knjige, kao što se pišu već stoljećima, a da se u glavnom unatoč pokoljenja i ogromnih knjižnica nije reklo savršeno ništa više, nego što o sebi govori ljepota sama.
Izabrao Dragan Stojković

Aca Singer, svedok u vremenu zla
Ova vredna knjiga o antisemitizmu zaslužuje neku vrstu uvoda, a mi ćemo se ograničiti samo na neke napomene, umesto uvoda. U akademskom smislu poznate su istorije antisemitizma kao mrlje na licu moderne civilizacije koja se naziva hrišćanskom.
Mirko Đorđević

KRSTO HEGEDUŠIĆ
Od početka Krsto Hegedušić slika jedan te isti motiv: svoje Hlebine, sebe i sve nas na ovoj našoj hlebinskoj zemlji. Između dva rata njegove tužaljke bile su slikane u maniri najšireg raspona, između Brueghela i lijevo politički naglašene tendencije, između sjevernih primitivaca i dadaizma huelsenbeckovskog tipa.

SUTJESKA GORANKE MATIĆ
U fotografskoj instalaciji Goranke Matić, Tiho teče Sutjeska, dovode se u neposrednu vezu dve vrste fotografske slike. S jedne strane su fotografske reprodukcije detalja zidnih slika Krste Hegedušića koje se nalaze u Memorijalnom centru na Tjentištu izgrađenom u vreme razvijenog titoizma da bi se obeležili borba i stradanje pripad nika partizanskog pokreta tokom čuvene pete neprijateljske ofanzive iz 1943. S druge strane su fotografisani pejzaži neposredne okoline, odnosno Nacionalnog par ka „Sutjeska“.

PREDSEDNIŠTVO GURNUTO U BLATO
Jedva sto dana otkako je osvojio teško izvojevan a lako osvojen drugi mandat kao prvi američki tamnoputi predsednik, Barak Obama se našao zaglavljen u močvari, puzeći među aligatorima, okružen klevetnicima sa obe strane, levice i desnice, očajnički tragajući za načinom da ispravi pravac državnog broda.
Vesko Ivanović: VAPAJI IZ RUPE
Jedva sto dana otkako je osvojio teško izvojevan a lako osvojen drugi mandat kao prvi američki tamnoputi predsednik, Barak Obama se našao zaglavljen u močvari, puzeći među aligatorima, okružen klevetnicima sa obe strane, levice i desnice, očajnički tragajući za načinom da ispravi pravac državnog broda.
Feđa, Emir i prava bandijera
Sva je prilika da ćemo se još naslušati o “istorijskom sporazumu” srpske i (albanske) kosovske strane, parafiranog u Briselu 19. aprila. Osim srpske, albanske i engleske verzije pojavilo se dosta “prerađenih” inačica. Stoga evo jedne, objavljene u zagrebačkom Jutarnjem listu koju je neko ovde “preveo” na domaći izgovor.
Danas
 
 
 
 
 

 

 
 
Counters
Copyright © 1996-2013