Godine koje su pojele rekonstrukcije bolnica
Korupcija
u zdravstvu
Devedesetih
godina prošlog veka bolnice širom Srbije
su polako propadale jer se zbog ratova i
socioekonomske krize nije u njih ulagalo.
Stoga se posle petog oktobra 2000. godine,
s dobijanjem značajne pomoći za zdravstvo
Srbije, bilo u opremi ili u lekovima, kao
jedan od prioriteta ispostavila upravo hitna
obnova bolnica u Srbiji. A onda je usledila
korupcija!
Dragana Jovanović
Uvod
Devedesetih godina prošlog veka bolnice
širom Srbije su polako propadale jer se
zbog ratova i socioekonomske krize u njih
nije ulagalo. Stoga se posle petog oktobra
2000. godine, sa dobijanjem značajne pomoći
za zdravstvo Srbije, bilo u opremi ili u
lekovima, kao jedan od prioriteta ispostavila
upravo hitna obnova bolnica u Srbiji. Uz
pomoć Evropske agencije za rekonstrukciju
2003. godine sačinjena je analiza stanja
u bolnicama u Srbiji. Na osnovu te studije
izvodljivosti uzet je kredit od Evropske
investicione banke (EIB) od 50 miliona evra
za rekonstrukciju 20 bolnica, a druga polovina
potrebnih finansijskih sredstava obezbeđena
je iz sredstava NIP-a. Projektom rekonstrukcija
bolnica obuhvaćena su i dva beogradska kliničko-bolnička
centra, KBC Zvezdara i KBC Zemun. Rok završetka
radova bio je šest meseci tj. mart 2007.
Danas, četiri godine kasnije, značajan deo
tih radova tek treba da počne, pri tom finansiran
sredstvima iz budžeta grada Beograda.
Projekat »Hitna
rekonstrukcija 20 + 1 bolnica u Srbiji«
– 50 miliona evra vrednost kredita Evropske
investicione banke (EIB)
U bolnicama u Srbiji urađena je 2003. godine
analiza stanja, uz pomoć Evropske agencije
za rekonstrukciju, odnosno Evropske unije.
Na osnovu te studije izvodljivosti konkurisano
je za kredit Evropske investicione banke
od 50 miliona evra za rekonstrukciju 20
bolnica u Srbiji i Instituta za imunologiju
i virusologiju »Torlak« (pet bolnica u Vojvodini:
OB u Subotici, Somboru, Pančevu, Sremskoj
Mitrovici i Kikindi; četiri zdravstvene
ustanove u Beogradu: KBC Zemun i Zvezdara,
Institut za zdravstvenu zaštitu majke i
deteta »Dr Vukan Čupić« i GAK Narodni front;
tri ustanove u Pomoravlju tretirane su kao
jedna po količini ulaganja: opšte bolnice
u Paraćinu, Ćupriji i Jagodini; i osam zdravstvenih
ustanova u Zaječaru, Užicu, Novom Pazaru,
Kruševcu, Leskovcu, Pirotu, Smederevu, Čačku).
Struktura hitnog ulaganja podrazumevala
je nabavku:
– nemedicinske opreme (kupljena na zajedničkom
tenderu, međunarodni);
– medicinsku opremu (kupljenu na objedinjenim
tenderima, međunarodni);
– radovi na infrastrukturi – građevinski
radovi.
Kredit Evropske banke
U martu 2004. godine u Narodnoj skupštini
Srbije ratifikovan je kredit EIB od 50 miliona
evra i tako otpočeo Projekat »Hitna rekonstrukcija
20 + 1 bolnica u Srbiji« finansiran kreditom
Evropske investicione banke. Drugi deo potrebnih
finansijskih sredstava tj. još 50 miliona
evra, država se obavezala da obezbedi.
Na sajtu RM zdravlja stajalo je 11. 09. 2007.
između ostalog i sledeće: ciljevi projekta
su bili:
• rekonstrukcija 20 bolnica od regionalnog
značaja
– unapređenje opšteg stanja objekata
i njihove infrastrukture;
– zamena stare i dotrajale, i nabavka
nove medicinske opreme;
• obnova i unapređenje proizvodnog pogona
Instituta za imunologiju i virusologiju
»Torlak« za oralnu polio vakcinu. |
Kredit u iznosu od 50 miliona evra ima rok
otplate od 20 godina. Formirana je i jedinica
za implementaciju projekta u okviru Ministarstva
zdravlja kojoj će tehničku podršku pružati
konsultantska kuća Karl Bro angažovana za
projekat unapređenja kapaciteta Ministarstva
zdravlja od strane Evropske agencije za rekonstrukciju.Kako
je tada bilo navedeno, projekat je bio ambiciozan
i trebalo je da obuhvati:
• građevinske radove – velike popravke
i zamene delova postojećih građevinskih
objekata (krovovi, vrata, prozori, unutrašnji
radovi, kanalizacija, protivpožarna
zaštita...);
• infrastrukturu (nabavka, popravka
i zamena osnovnih delova infrastrukture
u skladu sa standardima za zaštitu životne
sredine, tj. telekomunikacije, elektroinstalacije,
vodovod, grejanje, toplovod, gasovod,
klimatizacija, sistem medicinskih gasova,
uklanjanje medicinskog otpada...);
• poboljšanje opštih uslova za boravak
pacijenata (u okviru tog komfora i bezbednosti
za pacijente, i sanitarne čvorove);
• unapređenje standarda bolničkih usluga
(nabavka opreme i posebne operacione
sale, odeljenja za urgentni prijem,
odeljenja za intenzivnu negu i dr.);
• medicinsku opremu, i
• velike popravke i/ili kupovinu rezervnih
delova radi omogućavanja da osnovna
oprema bude vraćena u upotrebu (npr.
rendgen cevi). |
Ovo je navedeno radi uvida u ono što je trebalo
da bude rezultat ovog velikog projekta, za
koji će građani Srbije otplaćivati kredit
još petnaestak godina.
Dakle, kako je već navedeno, drugi deo potrebnih
finansijskih sredstava tj. još 50 miliona
evra, obavezala se da obezbedi država, i to
je učinjeno sredstvima iz čuvenog NIP-a (Nacionalni
investicioni plan). Naime, formiranjem Nacionalnog
investicionog plana u oblasti zdravstvene
zaštite i Koordinacionog tela za sprovođenje
NIP-a (Odluka Vlade RS 05 br. 021-4747/2007-1)
stvoreni su uslovi da se na objektima KBC
Zemun i KBC Zvezdara dodatno izvedu svi radovi
predviđeni studijom izvodljivosti, a za koje
više nije bilo sredstava iz kredita EIB te
je na osnovu toga potpisan Protokol o završetku
radova iz kredita EIB između Ministarstva
zdravlja RS i Koordinacionog tela NIP-a od
31. 08. 2006. godine (pod br. 401-00-1820/06-07).
Početkom 2006. ministar finansija Mlađan Dinkić
u čijoj je nadležnosti bio tek osnovan NIP,
opredeljuje za 2006/2007. godinu 1.674,8 miliona
evra za predviđene investicije, od toga 1.385
miliona evra finansirano iz privatizacionih
prihoda i budžetskog suficita, a ostatak realizovan
iz kredita i donacija međunarodnih finansijskih
organizacija. Na toj tabeli iz dokumenta Ministarstva
finansija o NIP-u 2006/2007, odmah iza saobraćajne
infrastrukture (436 miliona evra, tj. 26%)
i Podsticanja privrednog razvoja (385 miliona
evra, tj. 23%), zdravstvo je na trećem mestu
po veličini sume za investicije sa 331 milionom
evra, tj. 20%. Iz tih sredstava se opredeljuje
i nedostajućih 50 miliona evra za Projekat
»Hitna rekonstrukcija 20 + 1 bolnica u Srbiji«.
Jačanje kapaciteta Ministarstva
zdravlja da sprovodi zdravstvenu reformu
uključujući i pripremu za implementaciju
kredita EIB za rekonstrukciju bolnica
Da se vratimo na famoznu Projektnu implementacionu
jedinicu koja je formirana od strane Ministarstva
zdravlja kao investitora i kojoj je poverena
koordinacija poslova iz delokruga ugovora
o kreditu za hitnu rekonstrukciju zdravstvenih
ustanova u Srbiji, u svim tehničkim i administrativnim
pitanjima. Tu se treba osvrnuti i na projekte
koje je finansirala svojim donacijama Evropska
unija.
|
Projekti
EU loše implementirani
|
|
Značajan broj projekata
za koje je EU dala
milione evra, a čiji
su kreatori i izvođači
bili lokalni saradnici
i koji su trebali
da približe srpsko
zdravstvo evropskim
standardima, bio je
loše implementiran
ili su pak očekivani
rezultati projekata
izostali. Tim povodom
je 2. decembra 2010.
u Beogradu održan
Okrugli sto na temu:
projekti u zdravstvu
finansirani od EU
– kako konačno postići
ciljeve, u organizaciji
NGO Doktori protiv
korupcije uz učešće
udruženja korisnika
zdravstvenih usluga
Klub Zdravlje, narodnih
poslanika iz Odbora
za zdravlje Narodne
skupštine, brojnih
zdravstvenih radnika,
predstavnika sindikata
iz javnog sektora
i udruženja privatnog
sektora, kao i medija.
Razlog održavanja
navedenog okruglog
stola je zabrinutost
stručnih krugova i
široke javnosti zbog
galopirajuće korupcije
u zdravstvu uprkos
činjenici da je EU
donirala oko 150 miliona
evra u projekte koji
su trebali da reformišu
srpsko zdravstvo.
Analizirani su efekti
projekata u zdravstvu
finansiranih od Evropske
unije na bazi dokumenata
o aktuelnoj situaciji,
dokumentacije prikupljene
iz brojnih projekata,
kao i na izveštaju
»Ocena međunarodne
pomoći zdravstvenom
sektoru Srbije«, Ecorys,
april 2010. dobijenog
ljubaznošću administracije
Evropske komisije.
Zaključeno je da je
značajan broj projekata
za koje je EU dala
milione evra a čiji
su kreatori i izvođači
bili Ministarstvo
zdravlja i lokalni
saradnici, loše koncipiran
i/ili implementiran,
ili su pak rezultati
projekata izostali,
čak i katastrofalni.
Pri tom su projekti
u velikom broju slučajeva
od domaćih izvođača
lažno prikazani uspešnim.
Zdravstveni funkcioneri
su najavili dolazak
ali nisu učestvovali
na diskusiji na okruglom
stolu. Nažalost, umesto
otvaranja stručnog
dijaloga kojim bi
se utvrdile pretpostavke
otklanjanja uzroka
sistemske korupcije
u zdravstvu, usledila
je agresivna reakcija
sada bivšeg republičkog
ministra zdravlja
u medijima i na konferenciji
povodom jednog od
projekata, gde se
NGO Doktori protiv
korupcije naziva neprijateljskom,
protivvladinom organizacijom,
omalovažavaju i vređaju
članovi, uz istovremeno
odbijanje navoda iz
ekspertskog izveštaja
Ecorys grupe. |
|
|
|
|
U svetlu ove teme, hitne rekonstrukcije bolnica,
zanimljiva su dva projekta:
Projekat 11. Procena stanja zdravstvenih službi
u Srbiji (realizovan 2002). Istraživanje je
sprovedeno kao baza za okvir master plana
nabavki u reformi zdravstva – mapping podataka
o zdravstvenom sistemu. Značaj
ovog projekta okarakterisan je kao ogromanjer
se njime dobijaju neophodni podaci za planiranje
i dr., ali uz uslov da se održava »dinamičnim«
načinjen vebsajt koji je predstavljao i jedan
od ciljeva ovog projekta. Finalni izveštaj
je navodio da su očekivani rezultati postignuti,
kao i da je formiran nadasve koristan vebsajt...
Međutim, analiza je pokazala da nije tako,
vebsajt nije održavan, niti je korišćena ova
baza podataka za planiranje ciljeva u zdravstvu
na bilo kom nivou u Srbiji, ali je zato Svetska
banka, kao i neki drugi eksterni eksperti,
prepoznala moć ovog projekta i aplikacije
sistema, pa to potom i koristila.
Komentar stručnjaka Ecorys grupe je da je
ovaj vredan projekat poveren učesnicima i
domaćinu – Ministarstvu zdravlja, a da je
to pak rezultovalo neizbežno u odbijanje održavanja
ciljeva projekta. Možda se zato treba upitati:
da li je zdravstvena vlast uopšte smatrala
da nam
je potrebna analiza
činjenica da bi se odredili prioriteti,
ili pak da transparentnost u određivanju
prioriteta nabavki može da predstavlja
smetnju?
Drugi projekat je »Jačanje kapaciteta
Ministarstva zdravlja da sprovodi
zdravstvenu reformu uključujući i
pripremu za implementaciju kredita
EIB od 50 miliona evra za rekonstrukciju
20 + 1 bolnice u Srbiji, kao i kredita
EIB od 200 miliona evra za rekonstrukciju
četiri KC u Srbiji...« Utrošeno
je 2002/3. dva i po miliona evra i
2002. pola miliona, dakle ukupno tri
miliona evra na formiranje Projektne
implementacione jedinice tzv. PIU
Ministarstva zdravlja i njeno osposobljavanje
za pripremu tenderske dokumentacije
i sprovođenje različitih potrebnih
radnji, koordinacije projektima rekonstrukcija
i adaptacija, nadzor izvođenja radova
rekonstrukcija
|
|
|
Nikola Džafo, Pazi,
umetnost ne ujeda,
galerija O3one
|
|
itd... Šta je proisteklo iz ovakve pripreme?
Danas smo svedoci stanja rekonstrukcija npr.
u beogradskim KBC-ima, koje traju godinama
sa enormno potrošenim sredstvima i NIP-a i
grada (ne samo EIB). »... Investitor (RM zdravlja)
tj. drugim rečima ‘osposobljena’ Projektna
implementaciona jedinica nije dala dobre projektne
zadatke... radovima nije prethodila neophodna
promena dokumentacije – stoga nije postojala
dobijena građevinska dozvola pa samim tim
ni upotrebna dozvola. A naloge za radove davala
je protivzakonito, suprotno Zakonu
o izgradnji (prim. autorke) upravo navedena
Projektna implementaciona jedinica tzv. PIU
Ministarstva zdravlja bez prethodno obezbeđenih
sredstava za izvođenje istih...« (izvor Izveštaj
Saobraćajnog instituta CIP, januar 2009, zavodni
broj II-03 50/94).
Izbor izvođača radova
i početak rekonstrukcije dva KBC-a, KBC
Zvezdara i KBC Zemun
Dakle, po ratifikaciji kredita EIB u martu
2004. godine otpočeo je Projekat hitne rekonstrukcije
20 + 1 bolnice u Srbiji izradom tehničke
dokumentacije i raspisivanjem tendera za
izvođača radova. Ministarstvo zdravlja RS
nakon sprovedenog otvorenog postupka javne
nabavke za izvođenje radova na rekonstrukciji
objekata KBC Zvezdara i KBC Zemun izabralo
je za izvođenje građevinskih radova ekonomski
najpovoljnijeg ponuđača i zaključilo ugovore.
Tada je na raspisanom tenderu poslove izvođenja
radova u KBC Zemun i KBC Zvezdara dobilo
GP »Ratko Mitrović« d.o.o.
Sklopljen je ugovor za rekonstrukciju KBC
Zvezdara br. 420-01-23/2006-07 dana 3. jula
2006, a skoro godinu dana kasnije i Aneks
1 ovog ugovora br. 420-01-23/2006-07/1 (tehnički
aneks ugovora, koji predstavlja preraspodelu
sredstava sa šeme 2,5 i 6 na šemu 1). Praktično,
navedeni osnovni ugovor za rekonstrukciju
KBC Zvezdara II faza sklopljen je na iznos
od 3.978.982 evra (sa PDV-om). Aneksom br.
1 ugovora između RM zdravlja i d.o.o. »Ratko
Mitrović« usvojene su pak 22 ponude za izmene
i dopune radova iz osnovnog ugovora na iznos
od 840.304,43 evra sa PDV-om. Vrednost dodatnih
ponuda je kompenzovana odustajanjem RM zdravlja
kao investitora od šeme br. 2 u kompletnom
iznosu od 355.008,3 evra, a delimično od
šema br. 5 i br. 6, odnosno za br. 5 u iznosu
od 83.684,5 evra i za br. 6 u iznosu od
273.429,6 evra.
Istog dana, 3. 07. 2006, za obavljanje radova
na rekonstrukciji KBC Zemun sklopljen je
ugovor sa istim izvođačem br. 420-01-22/2006-07
na iznos od ukupno 2.965.365,42 evra sa
PDV-om od čega se iz NIP-a finansiraju neparne
šeme (1, 3, 5 i 7) u iznosu od ukupno 1.295.638,45
evra, a iz EIB parne šeme (2, 4 i 6) u iznosu
od 1.415.022,85 evra. Međutim, sklopljen
je godinu dana kasnije i Aneks 1 ovog ugovora
br. 420-01-23/2006-07/1 (tehnički aneks
takođe, koji predstavlja preraspodelu sredstava
sa šeme 1 na šeme 2 i 3). Rok završetka
radova u oba slučaja bio je šest meseci.
Novac je kasnije sa svakom završenom privremenom
situacijom, kako je to i predviđeno po zakonu
o izgradnji, prebacivan od strane investitora,
tj. RM zdravlja na račun izvođača d.o.o.
»Ratko Mitrović«.
Izvođenje radova je počelo sa zakašnjenjem
27. 09. 2006. tako da je određeno da rok
završetka bude 16. 03. 2007. Vratićemo sa
kasnije na razloge zakašnjenja i tok samog
izvođenja početnih, a i kasnijih radova.
Prelazak osnivačkih
prava nad zdravstvenim ustanovama na grad
Beograd i problemi nastavka rekonstrukcija
KBC Zvezdara i KBC Zemun
Na osnovu Odluke o preuzimanju osnivačkih
prava od 29. 11. 2006. nad KBC Zvezdara
br. 5-497/06-C i nad KBC Zemun br. 6-498/06-C,
osnivačka prava nad ovim dvema ustanovama
prelaze sa Republičkog ministarstva zdravlja
na grad Beograd. Tada dolazi do problema
nastavka kontrole realizacije projekta,
tj. nadzora rezultata radova i njihovog
daljeg finansiranja jer je ugovor sa Evropskom
investicionom bankom sklopilo RM zdravlja
kao investitor sa svojom Projektnom implementacionom
jedinicom koja koordinira i nadzire izvođenje
projekta rekonstrukcija bolnica, a nije
više i osnivač tih bolnica, odnosno ta dva
kliničko-bolnička centra (KBC).
Mesecima Ministarstvo zdravlja »pokušava«
da pronađe način kako da se nastave radovi.
Kako je autorka oko godinu dana bila predsednik
UO KBC Zemun počev od 30. maja 2007, kada
je već bilo oko devet meseci izvođenja radova,
pa do leta, odnosno zvanično do početka
oktobra 2008), postavljana su pitanja direktoru
KBC Zemun na sastancima UO KBC Zemun upravo
dokle se došlo sa radovima, kada i kako
će se nastaviti rekonstrukcija. Na to on
nije imao odgovore, odnosno čekalo se rešenje
Ministarstva zdravlja jer je sve bilo u
rukama ovog svemoćnog ministarstva; jedino
što je direktor navodio, to je da se često
sastaje sa predstavnicima nadzora radova
na gradilištu KBC Zemun i da se svi trude
da se što pre uspostavi rad kompletnog KBC-a
Zemun jer su neke vitalne službe radile
mesecima sa čak samo 20% do 30% kapaciteta
zbog rekonstruktivnih radova, te su zato
trpeli pacijenti tj. građani. Stoga je bilo
jako važno da se što pre završi započeti
projekat koji je već kasnio mesecima. Direktor
je takođe tvrdio da nema uvida u osnovni
ugovor te da je na sastanku u Sekretarijatu
za zdravstvo rečeno da nemaju nikakvu dokumentaciju
jer je sve u Ministarstvu zdravlja, tako
da se ne može prikazati ugovor sa izvođačem
kao i da ga je nemoguće raskinuti jer to
može samo Ministarstvo zdravlja koje je
i zaključilo ugovor. To isto je navodila
i tadašnja gradska sekretarka za zdravstvo
Snežana Stevanović na zajedničkom sastanku
održanom na inicijativu autorke tim povodom
u jesen 2007. u Sekretarijatu. Dakle više
meseci se čeka da RM zdravlja iznađe modalitet
kako dalje da se nastave radovi u sklopu
rekonstrukcije; pri tom se ne završavaju
radovi po osnovnom ugovoru, a otvaraju se
novi radovi, nova gradilišta bez prethodno
obezbeđenih sredstava za to, što je sve
u suprotnosti sa članom 24, stav 1 Zakona
o javnim nabavkama, koji kaže da se ne sme
raspisati ni tender, a kamoli da započnu
radovi bez prethodno obezbeđenih sredstava.
Na insistiranje autorke kao predsednika
UO da o tome i Nadzorni odbor podnese izveštaj,
ovaj je to i učinio tek aprila 2008. u smislu
da su sva poslovanja ustanove vršena u okviru
zakonskih odredbi, odnosno da je sve u redu!
Čak su autorku i telefonskim putem iz NO
preko važnih ličnosti sa kredibilitetom
nakon toga ubeđivali da zaista nema razloga
za toliku sumnjičavost i da sve funkcioniše
kako treba. Ovo postoji u sačuvanoj dokumentaciji
neprepravljanih zapisnika sa sastanaka UO
KBC Zemun koji su i potpisani od strane
autorke kao predsednika UO, a nalaze se
u posedu više lica iz UO. Ova napomena je
značajna s obzirom na to da su se kasnije,
dva meseca nakon zahteva autorke kao sekretara
za zdravstvo krajem oktobra 2008. za smenu
direktora pet beogradskih zdravstvenih ustanova,
pojavili bitno drugačiji nepotpisani zapisnici
sa sastanaka UO u dokumentaciji samog KBC
Zemun kada je Komisija gradonačelnika tokom
decembra 2008. i januara 2009. po nalogu
gradonačelnika išla u nadzor i pregled dokumentacije
KBC Zemun – očito je došlo do zamene prvobitnih
drugim.
Protokol o završetku
radova na rekonstrukciji dva KBC-a i Izveštaj
Nadzornog organa o stanju (preseku) radova
Da se vratimo na aktuelnu situaciju nakon
prenosa osnivačkih prava na grad Beograd nad
dva KBC-a koja su u stanju rekonstrukcije.
Tek početkom avgusta 2007. Ministarstvo zdravlja
»nalazi rešenje« i upućuje Gradskoj upravi
grada Beograda – Sekretarijatu za zdravstvo
prve dopise (br. 100/08-07 i 101/08-07) u
kojima predlaže da grad Beograd, kao osnivač
KBC Zvezdara i KBC Zemun, preuzme obavezu
finansiranja završetka građevinskih radova
na rekonstrukciji navedenih zdravstvenih ustanova.
Posmatraču sa strane ostaje nejasno šta je
bilo uopšte sporno da se ranije donesu ove
odluke i zašto se sve odlagalo mesecima. Takođe
je opravdano pitanje objašnjenja vrlo malog
obima urađenih radova u tom vremenskom periodu
za koje su pak pare potrošene.
Potom sledi i niz narednih dopisa u septembru
(112/08-07), oktobru (142/10-07) i decembru
(152/1-12-07 i 152/12-07) 2007. godine u kojima
se preciznije definiše proces prenošenja prava
i obaveza vezano za projekat rekonstrukcija
ova dva KBC-a na grad Beograd. Načinjen je
Protokol o završetku radova iz kredita Evropske
investicione banke na rekonstrukciji Kliničko-bolničkog
centra Zvezdara i Kliničko-bolničkog centra
Zemun, koji je krajem decembra 2007. godine
potpisan između Ministarstva zdravlja (Tomice
Milosavljevića kao ministra) (broj 351-01-74/2007-07)
i grada Beograda (broj G-351-3729/07). Član
2 ovog protokola predviđa da se sredstvima
budžeta grada Beograda za 2007. i 2008. godinu
finansiraju izvedeni i neizvedeni, naknadni
i nepredviđeni radovi na rekonstrukciji Kliničko-bolničkog
centra Zvezdara, odnosno Kliničko-bolničkog
centra Zemun. Po čl. 3 ovog protokola, Ministarstvo
zdravlja RS se obavezuje da gradu Beogradu
dostavi svu potrebnu dokumentaciju koja se
odnosi na radove na rekonstrukciji KBC Zvezdara
i KBC Zemun, i to: Studiju izvodljivosti,
ugovor potpisan između Vlade SCG i Evropske
investicione banke, izveštaj Tenderske komisije,
ugovore potpisane sa izvođačem radova, finansijski
presek do tada izvedenih radova i privremene
situacije overene od strane izvođača i nadzornog
organa, a takođe i da predstavnicima grada
Beograda organizuje obilazak objekata navedena
dva KBC-a u cilju upoznavanja sa predmetom
rekonstrukcije prema Planu obilaska koji čini
sastavni deo Protokola.
|
»Inženjering
plus Projekt« dobio
posao nadzora
|
|
Na osnovu uvida
u Ugovornu dokumentaciju
za nadzor, tender
br. MOH/EIBPIU/06/SE/12
iz avgusta 2006. godine,
evidentno je da je
konzorcijum »Inženjering
plus Projekt« dobio
posao nadzora rekonstrukcije
u KBC Zemun i KBC
Zvezdara, vredan 50.000
evra (br. 420-01-38/2006
od 10. 08. 2006).
Njihovi izveštaji
kao nadzornog organa
o stanju radova u
dva KBC-a, tj. presek
radova, bili su sastavni
deo dokumentacije
dostavljene Sekretarijatu
za zdravstvo. U njima
je prikazan i procenat
finansijske realizacije
koji se odnosi samo
na radove ugovorene
osnovnim ugovorom.
Na to ćemo se vratiti
malo kasnije.
U skladu sa čl. 5
Protokola, u roku
od narednih 15 dana
od dana potpisivanja
Protokola, tj. krajem
decembra 2007. godine,
Ministarstvo zdravlja
i Sekretarijat za
zdravstvo zaključili
su posebne ugovore
kojim su bliže regulisali
obaveze ugovornih
strana u pogledu obima
i opisa, kao i vrednosti
izvedenih i neizvedenih
naknadnih i nepredviđenih
radova na rekonstrukciji
objekata dva KBC-a,
odnosno za finansiranje
završenih projekata
i izvedenih naknadnih
i nepredviđenih radova,
kao i neizvedenih
naknadnih i nepredviđenih
radova na rekonstrukciji
Kliničko-bolničkog
centra »Zvezdara«
(zavedenim pod brojem
351-01-76/2007-07
u Ministarstvu zdravlja
i II-01 br. 450-264/07
u Sekretarijatu za
zdravstvo), odnosno
Kliničko-bolničkog
centra Zemun (zavedenim
pod brojem 351-01-76/2007-07
u Ministarstvu zdravlja
i II-01 br. 450-263/07
u Sekretarijatu za
zdravstvo). |
|
|
|
|
Kako je navedeno u jednom od ta dva ugovora,
grad Beograd obezbeđuje sredstva iz budžeta
da finansira završene projekte i radove u
ukupnom iznosu od 51,54 miliona dinara bez
PDV-a, odnosno 60,82 miliona dinara sa PDV-om
(u to vreme to je bilo nešto manje od milion
evra) za KBC Zemun. Navodim čl. 2 tog ugovora
koji glasi: sredstvima budžeta grada Beograda
finansiraće se završeni projekti i izvedeni
naknadni i nepredviđeni radovi, kao i neizvedeni
naknadni i nepredviđeni radovi na rekonstrukciji
KBC Zemun, po objektima i to: Tehnička šema
br. 2 »Revitalizacija objekta Stare bolnice«,
Tehnička šema br. 3 »Rekonstrukcija objekta
Nove bolnice (Poliklinika)« i Tehnička šema
br. 4 »Rekonstrukcija postojećeg odeljenja
porodilišta i ginekologije i adaptacija magacina
prljavog i čistog veša...«
Ugovorne strane su saglasne da koordinaciju
poslova na realizaciji rekonstrukcije KBC
Zemun i dalje obavlja Jedinica za implementaciju
projekta (PIU) Ministarstva zdravlja.
Vrednost zaključenog ugovora bila je određena
na osnovu Izveštaja o stanju radova KBC Zemun,
br. 183-avgust/2007 od 31. 08. 2007. godine.
Drugi ugovor vezan za KBC Zvezdara navodi
vrednost izvedenih naknadnih i nepredviđenih
radova od 47,33 miliona dinara bez PDV-a,
odnosno 55,85 miliona dinara sa PDV-om, a
vrednost još neizvedenih naknadnih i nepredviđenih
radova iznosi samo 4,35 miliona dinara bez
PDV-a, tj. 5,13 miliona dinara sa PDV-om.
Član 2 tog ugovora glasi:sredstvima
budžeta grada Beograda finansiraće sezavršeni
projekti i izvedeni naknadni i nepredviđeni
radovi, kao i neizvedeni naknadni i nepredviđeni
radovi na rekonstrukciji KBC Zvezdara, po
objektima i to: Tehnička šema br. 1 »Rekonstrukcija
zgrade poliklinike u Hitan prijem, izgradnja
veze sa zgradom Hirurgije i adaptacija zgrade
Hirurgije«, Tehnička šema br. 2 »Rekonstrukcija
zgrade Interne klinike«, Tehnička šema br.
4 »Rekonstrukcija postojećih liftova«, Tehnička
šema br. 5 »Zamena postojeće stolarije«, Tehnička
šema br. 6 »Formiranje novih i sanacija postojećih
sanitarnih čvorova«.
Ugovorne strane su saglasne da koordinaciju
poslova na realizaciji rekonstrukcije KBC
Zemun i dalje obavlja Jedinica za implementaciju
projekta (PIU) Ministarstva zdravlja.
Tako se grad obavezao da finansira kako izvedene
tako i neizvedene naknadne i nepredviđene
radove na rekonstrukciji oba KBC-a u ukupnom
iznosu od oko 115 miliona dinara.
Radi boljeg razumevanja kasnijih događaja
treba istaći sadržaj čl. 5 u ugovoru vezanom
za završetak radova KBC Zvezdara, odnosno
čl. 6 u ugovoru vezanom za KBC Zemun: »Ministarstvo
zdravlja u potpunosti odgovara gradu za obim,
kvalitet i cenu ugovorenih radova na rekonstrukciji
kliničko-bolničkog centra...«
Na osnovu članova ovih ugovora precizirano
je i da se Ministarstvo zdravlja obavezuje
da gradu dostavi na plaćanje privremene i
okončanu situaciju, overene od strane izvođača
radova, stručnog nadzora i naručioca, kao
i da sve ispostavljene situacije moraju biti
u skladu s ugovorenom cenom i izvedenim radovima.
To takođe podrazumeva da se i grad obavezuje
da na osnovu potpisanih i overenih privremenih
i okončane situacije izvrši prenos sredstava
izvođaču radova. Sada se ponovo vraćamo na
izveštaje firme »Inženjering plus projekt«
kao nadzornog organa o stanju radova rekonstrukcija
u dva KBC-a, tj. preseku radova. Ti izveštaji
su bili sastavni deo dokumentacije dostavljene
Sekretarijatu za zdravstvo. U njima je prikazan
i procenat finansijske realizacije koji se
odnosi samo na radove ugovorene osnovnim ugovorom.
U izveštaju tog nadzornog organa od 31. 08.
2007. o stanju radova KBC Zvezdara (zavedeno
6. 09. 2007. pod br. II-01 50-534/07), između
ostalog, stoji: rokovi probijeni, a stepen
gotovosti radova je 65%–68%; razlog kašnjenja
je loša projektna dokumentacija, kašnjenje
u izradi potrebne projektno-tehničke dokumentacije,
pribavljanje saglasnosti i prijava radova,
kašnjenje u plaćanjima kao i nedovoljna angažovanost
izvođača radova. Mišljenje rukovodioca nadzora:
nakon otpočinjanja radova, koji su se najintenzivnije
izvodili na šemi 1 (Adaptacija zgrade Hirurgije
i rekonstrukcija zgrade Poliklinike u Hitan
prijem, pri čemu je za rekonstrukciju zgrade
Poliklinike u Hitan prijem dostavljen samo
preliminarni dinamički plan, a urađeni su
samo neki radovi na sanaciji temelja na ojačanju
konstrukcije) konstatovano je da projektna
dokumentacija ne odgovara zahtevima lica mesta
kao i zahtevima organa uprave; ovo se naročito
odnosilo na elektroinstalacije u delu objekta
hirurgije. U objektu Hitnog prijema projektanti
su prevideli da iznad sprata ne postoji nosiva
međuspratna konstrukcija. Prevazilaženje nastale
situacije podrazumevalo je nova projektantska
rešenja, koja su podrazumevala kako izradu
konstrukcije koja ne postoji, tako i ojačanje
preostale konstrukcije, a usled znatnog povećanja
opterećenja. Pored drastičnog probijanja rokova,
projektantski propusti za posledicu imaju
i znatno povećanje vrednosti radova koje je
neophodno izvesti kako bi se započeti objekti
priveli funkciji po svim proklamovanim standardima
sadržanim u tenderskoj dokumentaciji. Slično
je bilo i u izveštaju za KBC Zemun: stepen
gotovosti 55% i 80%.
|
Projektantski
propusti
|
|
Zbog loše projektne
dokumentacije, deo
radova na objektu
se izvodi na osnovu
pismenih naloga Projektne
implementacione jedinice
Ministarstva zdravlja
bez drugih pratećih
i neophodnih dokumenata.
Pored probijanja rokova,
projektantski propusti
imaju za posledicu
i znatno povećanje
vrednosti radova koje
je neophodno izvesti
da bi se započeti
objekti priveli nameni.
Procena je bila da
je potrebno još oko
tri meseca za završetak
radova u oba KBC-a.
Ovi detalji iz izveštaja
nadzora su jako važni
jer odslikavaju ne
samo koliko i kako
je malo urađeno tokom
godine dana rekonstrukcija
(od septembra 2006.
do kraja avgusta 2007),
a rok završetka svih
radova je bio mart
2007. godine, već
i posledice ovako
vođene rekonstrukcije
zdravstvenih ustanova
za koju je garantovalo
Ministarstvo zdravlja
kao investitor – činjenice
koje su aktuelne i
danas: tek pre nekoliko
dana (mart 2011!)
govori se o početku
radova vezanih za
Hitan prijem u KBC
Zvezdara, podrazumeva
se već, sredstvima
gradskog budžeta,
a to je još uvek Tehnička
šema 1 projekta rekonstrukcije.
A građani Srbije već
otplaćuju kredit Evropske
investicione banke
za, kako je stalno
navodio tadašnji ministar
zdravlja, ujedno i
potpisnik, kao odgovorno
lice, svih ugovora
i garancija, »uspešno«
završen Projekat Hitna
rekonstrukcija 20
+ 1 bolnice u Srbiji. |
|
|
|
|
Sekretarijat za zdravstvo
Beograda i problemi oko javnih nabavki
i rekonstrukcija dva KBC-a, KBC Zvezdara
i KBC Zemun
Po postavljenju za sekretara za zdravstvo
grada Beograda, početkom oktobra 2008. godine,
rad u Sekretarijatu za zdravstvo autorka je
započela upravo sa željom da se uredi barem
jedan segment zdravstva tj. funkcionisanje
zdravstvenih službi u Beogradu. Postavila
je tri uslova da bi prihvatila tu funkciju:
prvi je bio potpuna nezavisnost i samostalnost
u odlukama, drugi – podrška na inicijativi
za promenu loših zdravstvenih zakona, i treći
– podrška za finansijsku pomoć Institutu za
plućne bolesti i TB da bi se renovirao. Sporna
dokumentacija i nerešeni hitni problemi su
je bukvalno čekali prvog dana na stolu. Konsultovala
se sa prethodnim sekretarom prof. Tomom Ranđelovićem
o prethodnom periodu i problemima na koje
je on naišao, i postalo je jasno da su problemi
mnogo dublji i veći nego što je to izgledalo.
Nisu se ticali samo jedne ustanove, neki problemi
su bili i krajnje hitni za rešavanje. Pojedini
su se ticali neophodnog hitnog potpisivanja
odobrenja za uplaćivanje ogromnih, nerealno
velikih sredstava na osnovu sklopljenih ugovora
za kupovinu medicinskog nameštaja za dve ustanove:
KBC Zvezdara i to za odeljenje čija rekonstrukcija
i izgradnja nije još ni počela, kao i za DZ
Zvezdara – ogranak Mirijevo; za ovaj dom zdravlja
je između ostalog, pored navedenog enormno
skupog nameštaja, bio raspisan tender sa specifikacijom
za medicinsku opremu u potpunom raskoraku
sa prethodno poslatim zahtevom za tu javnu
nabavku i uz (protivzakonito) nepostojanje
obaveznog godišnjeg plana javne nabavke; ta
specifikacija medicinske opreme nije odgovarala
opremanju doma zdravlja već opremanju ginekoloških
i hirurških poliklinika. Tada joj je rečeno
da je tako kupovan nameštaj i za KBC Bežanijska
kosa, pa je uvidom i u tu dokumentaciju shvatila
da je ta nabavka bila po osnovu izigravanja
Zakona o javnim nabavkama, a za veliku cifru
od 1,2 miliona evra. Ispostavilo se takođe
da je bilo pokušaja po istom obrascu da i
DZ Palilula kupi isti nameštaj pa je čak direktorka
rentirala kao izložbeni prostor za taj nameštaj
prostorije doma zdravlja itd.
Druga vrsta problema odnosila se npr. na raspisane
tendere za javnu nabavku rentgen aparata za
domove zdravlja i KBC-e, gde su na osnovu
date specifikacije postojale dve ponude sa
drastično različitim cenama (oko 150 i blizu
240 miliona dinara) kao i niz partija (neke
nepotrebno formirane jer su obavezni deo u
ponudi rentgen aparata) za nabavke delova
za rentgen opremu sa značajnim zakonskim proceduralnim
problemima koji nisu dozvoljavali da se postupci
završe uspešno, i mnogo drugih. Među tim problemima
bile su i navedene rekonstrukcije, koje su
se vrtele u zatvorenom krugu, radovi su se
sporo odvijali uz isključenje većeg procenta
kapaciteta rada važnih službi tih zdravstvenih
ustanova, time ugrožavanja osnovnog prava
građana na zdravstvene usluge, protivzakonito
otvarana su nova gradilišta, a
da stara po osnovnom
ugovoru nisu završena i zatvorena.
Ministarstvo zdravlja nije dozvoljavalo
mešanje sa strane osnivača tj. grada
Beograda i sekretarijata za zdravstvo,
nalozi za radove, a i ispostavljanje
prevremenih situacija sa zahtevom
za prebacivanje sredstava iz budžeta
grada izvođaču, potpisani od strane
Vojina Vukovića, direktora Projektne
implementacione jedinice Ministarstva
zdravlja poslušno su se prihvatali
bez provere stanja i novac se prebacivao
izvođaču. Autorka je u toj situaciji
i pored nekih pritisaka vrlo uglednih
i važnih ličnosti u našem društvu
donela odluku da ipak ostane na tom
radnom mestu i pokuša nešto da učini
što je smatrala da je jedino prihvatljivo.
Nije dozvolila prebacivanje blizu
pola miliona evra iz sredstava budžeta
grada izvođaču radova, a
|
|
|
Nikola Džafo, Pazi,
umetnost ne ujeda,
galerija O3one
|
|
prema dostavljenoj prevremenoj situaciji za
rekonstruktivne radove dva KBC-a (KBC Zvezdara
i KBC Zemun), istovremeno zapanjena raznim
(nezakonitim) neosnovanim potraživanjima ogromnih
sredstava od strane grada i od dva direktora
ovih KBC-a. Smatrala je da treba početi od
smene tih direktora KBC-a i DZ, misleći da
ima prostora da tu dođu ljudi koji će drugačije
raditi. Nije očekivala sve ono što je usledilo,
jer su tolike direktore smenili tek tako,
po volji partije čiji je ministar, a i drugih
u vlasti, pa se ništa nije dešavalo.
Po njenom zahtevu, 20. oktobra 2008. godine
Skupštini grada da se smene direktori pet
zdravstvenih ustanova u Beogradu, upućuje
i obrazloženje zahteva za smenu napisano na
desetak strana i poslato 24. oktobra gradonačelniku
Draganu Đilasu i načelnici Uprave grada Vesni
Ivić (II-01 br. 031-297 od 24. 10. 2008).
Započinje hajka na gradsku
sekretarku za zdravstvo
U medijima je započela hajka na sekretarku
(autorku) kao i u svim drugim segmentima
njenog poslovnog i privatnog života. Dakle,
pored napada u medijima da je oklevetala
najbolje direktore, da je neosnovano izrekla
optužbe na račun tih ljudi i sl., ubrzo
je usledilo nekoliko tužbi za tešku klevetu,
od strane svih direktora zdravstvenih ustanova
s izuzetkom direktora KBC Zvezdara, kao
i od strane preduzeća Medical System koje
je sklopilo ugovor za nabavku nameštaja
sa DZ Zvezdara. Tadašnji ministar zdravlja
Tomica Milosavljević je vrlo eksplicitno
u novinama tvrdio da sve što je iznela predstavlja
ozbiljne optužbe protiv najsposobnijih i
najboljih direktora zdravstvenih ustanova,
da su to paušalne procene i sl. U medijima
se stalno arbitriralo da li će opstati Vlada
i šta će uraditi LDP koji je podržao njenu
inicijativu, ispred koje je kao nestranačka
ličnost bila postavljena na mesto sekretara
za zdravstvo.
U novembru mesecu 2008. gradonačelnik je
izašao sa podrškom sekretarki za predloge
za smenu direktora zdravstvenih ustanova.
Sednica Skupštine grada koja jedino može
da donese odluku o razrešenju direktora
dugo nije bila zakazivana. Podneti su bili
i zahtevi Gradskoj budžetskoj agenciji za
kontrolu ovih ustanova. Dana 27. novembra
2008. nezvanično se saznaje da je završena
istraga budžetske inspekcije, koja je utvrdila
da nema nepravilnosti u radu optuženih direktora.
Blic 28. 11. 2008. objavljuje da
budžetska inspekcija nije našla ni najmanji
propust u radu direktora pet zdravstvenih
institucija koje sam optužila zbog navodnih
malverzacija u radu, kršenja zakona o javnim
nabavkama i nenamenskog trošenja sredstava:
»Mada nema zvanične potvrde, izveštaj je
navodno gotov i biće na sednici Skupštine
grada sledećeg četvrtka, 4. decembra.
Potpuno je neverovatno da ne postoji ni
minimum volje ni svesti za borbu protiv
korupcije. Neverovatno je da nikakve nepravilnosti
nisu našli ni u KBC Bežanijska kosa, gde
sigurno ima materijala za krivično gonjenje
– istakla je dr Jovanović.
Pre dva dana je na adrese medija i najviših
državnih institucija stiglo pismo sa optužbama
na račun dr Jovanović. Ovo pismo bilo je
potpisano sa ‘ogromna većina radnika Instituta
za plućne bolesti i TBC’.
Dr Dragana Jovanović odgovarajući na ove
optužbe kaže da je reč o ‘podmetanju’ i
pokušaju da je iskompromituju, kao i da
se pokušava da se minimalizuju sve njene
optužbe za korupciju i kriminal u domovima
zdravlja Zvezdara i Palilula i kliničko-bolničkim
centrima Zvezdara, Zemun i Bežanijska kosa.
‘Danas mi je rečeno da će se moji zahtevi
naći na dnevnom redu Skupštine grada 4.
decembra. Pretpostavljam da su sednicu prolongirali
kako bi lansirali ove izmišljotine da me
kompromituju’, rekla je dr Dragana Jovanović.
Kada je Blic kontaktirao Agenciju
za budžetsku reviziju sa pitanjem dokle
je stigla provera papira u pomenutim ustanovama,
dobili smo odgovor da i dalje proveravaju
navode gradske sekretarke za zdravstvo i
da će uskoro završiti svoj izveštaj. Kada
bude sačinjen, on će biti dostavljen gradonačelniku.
Iz Agencije kažu da u ovom trenutku nisu
u mogućnosti da saopšte bilo kakve detalje,
jer bi time ugrozili rad nadležnih organa.
Ostaje nejasno kako su rezultati istrage,
ako zaista nisu gotovi, već poznati direktorima
pet zdravstvenih ustanova, što su nam oni
i potvrdili«.
Politika 30. novembra objavljuje
tekst pod naslovom »Neosnovane optužbe gradskog
sekretara za zdravstvo«, pozivajući se na
izveštaj Gradske budžetske inspekcije. Slično
su objavili i drugi mediji.
Dvadeset devetog novembra održan je zatvoreni
sastanak na inicijativu gradonačelnika sa
pet direktora zdravstvenih ustanova čiju
sam smenu zahtevala.
Blic 30. 11. 2008. piše: »Nijedan
od direktora pet zdravstvenih ustanova,
čiju je smenu krajem oktobra putem medija
zatražila gradski sekretar za zdravstvo
Dragana Jovanović, nije imao komentar posle
sastanka s gradonačelnikom Draganom Đilasom.
Na sastanak su pozvani samo oni, ali ne
i dr Dragana Jovanović.
To što se sada već više od mesec dana posle
datih optužbi još ne nazire rešenje za ovaj
‘slučaj’, nije slučajno jer je reč o velikom
ulogu – koalicionoj podršci Liberalno-demokratske
partije u gradu«.
Gradska agencija za budžetsku reviziju je
odmah, početkom decembra, zvanično izdala
izveštaje finansijske kontrole rada ovih pet
zdravstvenih ustanova po pitanjima koja su
sadržana kao razlozi mog zahteva za smenu
direktora. Po njima, nije bilo nikakvih prekršaja
u tom domenu rada ovih ustanova.Gradonačelnik
Dragan Đilas je početkom decembra 2008. formirao
Specijalnu komisiju od šest članova koja je
trebalo da obiđe tri kliničko-bolnička centra
i ustanovi u kakvom su stanju. Sednica Skupštine
grada konačno biva zakazana za 15. decembar
2008. Par dana pre sednice direktorka DZ Palilula
je dala ostavku. Skupština grada je na svojoj
sednici održanoj tog 15. decembra 2008. po
kratkom postupku smenila direktorke DZ Palilula
i DZ Zvezdara, Jasminku Jelić i Branku Grujić,
a član Gradskog veća Vladan Šubarević je podneo
ostavku.
|
Izveštaj
Specijalne
komisije gradonačelnika
i smena direktora
tri beogradska KBC-a
|
|
Izveštaj Specijalne
komisije gradonačelnika
za ispitivanje rada
rukovodstva tri zdravstvene
ustanove, tj. tri
kliničko-bolnička
centra, br. 5-4292/2008-g-02
od 24. 12. 2008. konstatuje
da KBC Zemun radi
sa trećinom kapaciteta
pri čemu ne rade urgentna
služba, hirurgija,
traumatologija i kardiologija;
da direktor nema rešenje
za prevazilaženje
trenutne situacije,
blokade povodom problema
nastalog rekonstrukcijom
i sanacijom niti je
pokušao da ga iznađe
aktivnim postupanjem,
te je ometeno pružanje
zdravstvenih usluga
tokom dve prethodne
godine. Funkcionalnost
i organizacija rada
u uslovima rekonstrukcije
u KBC Zvezdara bili
su znatno bolji po
ovom izveštaju. Što
se tiče javnih nabavki
nameštaja u KBC Bežanijska
kosa, Komisija konstatuje
da nije urađena u
skladu sa projektnom
dokumentacijom, da
su cene enormne za
pojedine artikle itd.
Ovo je važno navesti
jer je po dostavljanju
ovog izveštaja Specijalne
komisije gradonačelnika
Ministarstvu zdravlja
8. januara 2009. usledio
odgovor ministra zdravlja
istog dana upućeno
pod brojem: službeno
(ali zavedeno u Kabinetu
gradonačelnika), s
analizom rada navedena
tri KBC-a gde se negiraju
navodi Komisije, pa
tako kaže: plan rada
KBC Zemun u periodu
januar–decembar 2007.
godine ipak je realizovan
u tolerantnim granicama
u skoro svim segmentima
delatnosti... smanjen
posteljni fond za
nepunih 25%; postoji
umanjenje obima aktivnosti
koje je u skladu sa
stanjem rekonstrukcije
u kojem se ustanova
nalazila tokom 2007.
i 2008. godine; KBC
Zvezdara je tokom
perioda januar–decembar
radio smanjenim kapacitetom
zbog opsežnih građevinskih
radova, pa pošto su
radovi trajali duže
od planiranog roka,
Plan rada KBC-a za
2007. godinu nije
realizovan u skoro
svim segmentima. Nadalje
daje komentar da su
zaključci Komisije
proizvoljni i insistira
da je procenjivanje
kvaliteta zdravstvene
zaštite uključujući
i proveru kvaliteta
stručnog rada u svim
zdravstvenim ustanovama
na teritoriji Republike
Srbije u nadležnosti
isključivo Ministarstva
zdravlja u skladu
sa Zakonom o zdravstvenoj
zaštiti. Treba napomenuti
da su navodi vezani
za KBC Zemun u kontradiktornosti
sa izjavom samog bivšeg
direktora ovog KBC-a
koji je 11. septembra
2007. za list Politika
dao izjavu da su zbog
rekonstrukcije morali
da smanje broj hospitalizovanih
pacijenata tj. posteljni
fond za 50%. |
|
|
|
|
U ovakvoj napetoj situaciji nastavlja se rad
u sekretarijatu uz konsultacije sa Agencijom
za investicije i Agencijom za javne nabavke
čiji su vodeći ljudi bili krajnje pozitivni
i spremni da se sve uradi kako bi se dalje
nastavila rekonstrukcija dva KBC-a, i završila.
Kako je traženo od Sekretarijata za zdravstvo
da napravi prioritete, sekretarka je zahtevala
da se prvo nađe kompetentna institucija koja
će napraviti presek realnog stanja, dati procenu
urađenog. Tako bi potom timski, zajedno sa
novim direktorima ovih zdravstvenih ustanova,
prema prioritetima koji bi se odredili, inicirali
izradu odgovarajuće projektne dokumentacije
i nastavka rekonstruktivnih radova do privođenja
objekata nameni. U skladu sa navedenim, angažovan
je Saobraćajni institut CIP za izradu preseka
stanja izvedenih radova i pregled preostalih
radova rekonstrukcije i privođenja objekata
funkciji.
Saobraćajni institut CIP dostavlja 4. februara
Sekretarijatu za zdravstvo Preliminarni izveštaj
o preseku stanja izvedenih radova KBC Zemun
i KBC Zvezdara (zavodni broj II-03 50/94)
sa presekom zaključno sa danom 31. januar
2009. u kojem je između ostalog navedeno da
dinamika izvođenja radova i cena izvedenih
radova nije ostvarena prema uslovima iz osnovnog
ugovora koje je Ministarstvo zdravlja zaključilo
sa GP »Ratko Mitrović – Dedinje« nakon sprovedenog
otvorenog postupka javne nabavke za izvođenje
radova na rekonstrukciji dva KBC-a.
Smena direktora konačno
na dnevnom redu Skupštine grada
Sledeća sednica Skupštine grada nije zakazivana
do početka februara 2009. kada je odlučeno
da se na dnevni red sednice Skupštine odbornika
grada, zakazane za 11. februar, stavi zahtev
za smenu direktora tri kliničko-bolnička centra
i to po kratkom postupku odlučivanja bez prava
rasprave. Dva dana pre te sednice, 9. februara
2009, direktor KBC Zvezdara podneo je ostavku.
Kako je sekretarka imala svoju ličnu procenu
da smena direktora po kratkom postupku bez
rasprave otvara prostor da kroz izvesno vreme,
ukoliko neke interesne grupe uspeju da je
diskredituju, i ove smene direktora budu prikazane
kao neosnovane, kao njen hir, pa će iste ljude
vratiti na direktorska mesta, jedinu šansu
da stvari budu ipak realno prikazane javnosti
videla je u mogućnosti da se otvori rasprava
i ukaže
|
Nikola Džafo, Pazi,
umetnost ne ujeda,
galerija O3one
|
|
jasno na činjenice i razloge zahteva za smenu
ovih direktora. Zamolila je za pomoć jednog
odbornika iz opozicije čije ime iz duboke
zahvalnosti i poštovanja neće biti izrečeno.
Na insistiranje odbornika opozicije
da se raspravlja o razlozima zahteva za smenu
direktora zdravstvenih ustanova i da se da
reč gradskoj sekretarki, predsedavajući to
odbijaju. Sednica ne odmiče dalje od stavljanja
te tačke na dnevni red i tek krajem dana donosi
se odluka većinom glasova (samo odbornici
SRS i DSS glasaju protiv) o smeni tri direktora
po kratkom postupku bez rasprave. Posle celodnevnog
diskutovanja odbornika o stavljanju te tačke
na dnevni red sa zahtevom za raspravu o smeni
tri direktora, izašavši ispred sale gde su
sekretarku saleteli novinari daje izjavu u
kojoj za neuspešne rekonstrukcije i loše stanje
dva KBC-a daje procenu da je odgovoran ministar
zdravlja uz epitet koji joj kroz par dana
donosi njegovu privatnu tužbu za klevetu.
Narednog dana je to bilo gotovo u
svim čitanijim novinama sa konotacijom da
ga je optužila za proneveru nekoliko miliona
evra za rekonstrukciju dva KBC-a. Gradonačelnik
je ubrzo inicirao sastanak sa ministrom zdravlja,
predstavnicima Projektne implementacione jedinice
na čelu sa šefom Vojinom Vukovićem, sekretarom
za zdravstvo, načelnicom Gradske uprave i
direktorom Agencije za javne nabavke.
Gradonačelnik organizuje
sastanak
To je bio pokušaj prevazilaženja sukob da
bi se nastavila saradnja i da ne bi trpeli
građani. To je bio samo politički korak i
premošćavanje situacije za koju se zna kakva
je stvarno bila. Ministar se pak držao priče
koju je kasnije često plasirao i novinarima,
vezano za rekonstrukcije.
»Ministar zdravlja juče je novinarima ponovio
da je podneo ličnu tužbu zbog klevete protiv
doktorke Jovanović koja ga je preko medija,
podsećamo, optužila da je ‘odgovoran
što se ne rešava problem korupcije u zdravstvu
Srbije i da su zbog toga građani Beograda
oštećeni za nekoliko miliona evra’. Na konferenciji
za novinare on je objasnio detalje sastanka
delegacije Ministarstva zdravlja i delegacije
gradske uprave, koju su predvodili gradonačelnik
Dragan Đilas i sekretar za zdravstvo, a kojem
su prisustvovali i načelnik iz Gradske uprave
i gradski pravobranilac.
– Razjasnili smo nejasnoće koje su bile vidne
u javnim nastupima gradskog sekretara u vezi
sa rekonstrukcijom KBC Zvezdara i Zemun i
time je sklonjena senka sumnje, koja je naneta
nepotrebno. Projekat hitne rekonstrukcije
21 bolnice podrazumevao je ozbiljne poslove,
a u Beogradu su u taj projekat bile uključeni
‘Institut za majku u dete’, KBC Zemun, Zvezdara,
GAK Narodni front i Institut Torlak. Svetska
banka je dobijala izveštaje sve vreme trajanja
projekta u koji je uloženo 50 miliona evra
u 21 ustanovu. U završnom delu bilo je jasno
da će biti potrebno još novca da bi se uradili
hitni poslovi, pa se, srećom, 2006. godine,
iz NIP-a ukazala prilika da se obezbedi više
od šest miliona evra da ne bi nijedna bolnica
ostala nezavršena. Konačno 2007. godine je,
na insistiranje gradske uprave, sklopljen
protokol o početku radova u KBC Zemun i Zvezdara,
a koji je u ime grada potpisao vršilac dužnosti
gradonačelnika Alimpić i ja, u ime Ministarstva
zdravlja, a na osnovu toga i ugovor koji definiše
prava i obaveze grada i Republike sa mojim
i potpisom tadašnjeg gradskog sekretara Snežane
Stevanović. Taj protokol i ugovor vrlo precizno
definišu neophodnost da se delom sredstava
grada pomogne završetak radova. To je istina
i to su činjenice – izjavio je ministar Milosavljević.
O ciframa i ugovorima, kazao je, izjasniće
se ekonomisti, inženjeri, pravnici, a on kao
ministar zdravlja ima odgovornost da radi
posao ministra, a ostali treba da urade svoj
deo posla« (Politika, 21. 02. 2009).
U drugom listu dodaje: prilikom realizacije
projekta rađeno je uvek »malo« više nego što
je prvobitno predviđeno, jer se radilo o hitnim
građevinskim intervencijama u prilično dotrajalim,
starim zgradama. Tom prilikom, nigde nije
prekoračena suma za više od 25% kako nalaže
zakon, što je regulisano aneksima ugovora
za nepredviđene radove. Takođe su iz NIP-a
dodata sredstva za intervencije u opštim bolnicama
u Subotici, Zaječaru, Leskovcu i kliničko-bolničkim
centrima Zvezdara i Zemun. Ukupna sredstva
data iz NIP-a su 7.928.279,13 evra.
U kontekstu njegove izjave treba ponovo naglasiti
ranije pomenute detalje iz izveštaja nadzora
»Inženjering plus projekta« jer jasno i precizno
govore ne samo koliko i kako je malo urađeno
tokom godine dana rekonstrukcija (od septembra
2006. do kraja avgusta 2007), a rok završetka
svih radova je bio mart 2007. godine, već
i kolike su posledice ovako vođene rekonstrukcije
zdravstvenih ustanova za koju je garantovalo
upravo Ministarstvo zdravlja kao investitor
– činjenice koje su aktuelne i danas: tek
pre nekoliko dana (mart 2011!) govori se o
početku radova vezanih za Hitan prijem u KBC
Zvezdara, sredstvima gradskog budžeta, a to
je još uvek Tehnička šema 1 projekta rekonstrukcije.
A građani Srbije već otplaćuju kredit Evropske
investicione banke za »uspešno« završen Projekat
Hitna rekonstrukcija 20 + 1 bolnice u Srbiji.
|
Objekti
nezavršeni, a otvaraju
se novi radovi
|
|
Takođe je već pomenuto
da se nisu završavali
radovi po osnovnom
ugovoru, a na naloge
upravo PIU Jedinice
Ministarstva zdravlja
kao investitora otvarali
su se istovremeno
novi radovi, nova
gradilišta
bez prethodno
obezbeđenih sredstava
za to, što je sve
u suprotnosti sa čl.
24 stav 1 Zakona o
javnim nabavkama,
koji kaže da se ne
sme raspisati ni tender,
a kamoli započeti
radovi bez prethodno
obezbeđenih sredstava.
Kad već pominjemo
i izjavu tadašnjeg
ministra zdravlja,
radi boljeg razumevanja
treba ponovo istaći
i sadržaj
čl. 5 u ugovoru
vezanom za završetak
radova KBC Zvezdara,
odnosno čl. 6 u ugovoru
vezanom za KBC Zemun:
»Ministarstvo zdravlja
u potpunosti odgovara
gradu za obim, kvalitet
i cenu ugovorenih
radova na rekonstrukciji
kliničko-bolničkog
centra...« Potpisnik
i odgovorno lice,
garant tog i svih
drugih ugovora vezanih
za rekonstrukcije
jeste upravo tadašnji
ministar zdravlja
Tomica Milosavljević. |
|
|
|
|
Preliminarni izveštaj
Saobraćajnog instituta CIP o preseku stanja
izvedenih radova KBC Zemun i KBC Zvezdara
zaključno sa danom 31. januar 2009.
Da se vratimo na Preliminarni izveštaj o preseku
stanja izvedenih radova KBC Zemun i KBC Zvezdara
zaključno sa danom 31. januar 2009. koji je
Saobraćajni institut CIP dostavio 5. februara
Sekretarijatu za zdravstvo:
KBC Zvezdara: Osnovni ugovor za rekonstrukciju
KBC Zvezdara II faza sklopljen je u julu 2006.
na iznos od 3.978.982 evra (sa PDV-om). Aneksom
br. 1 ugovora između RM zdravlja i d.o.o.
»Ratko Mitrović« usvojene su 22 ponude za
izmene i dopune radova iz osnovnog ugovora
na iznos od 840.304,43 evra sa PDV-om. Vrednost
dodatnih ponuda je kompenzovana odustajanjem
RM zdravlja od šeme br. 2 u kompletnom iznosu
od 355.008,3 evra, a delimično od šema br.
5 i br. 6, odnosno za br. 5 u iznosu od 83.684,5
evra i za br. 6 u iznosu od 273.429,6 evra.
Nakon ovoga RM zdravlja je na grad Beograd
– Sekretarijat za zdravstvo prebacilo obavezu
za plaćanje novih viškova, nepredviđenih i
naknadnih radova u iznosu od 60.993.883,40
din. Od čega je vrednost već izvedenih naknadnih
i nepredviđenih radova iznosila 55.855.594,37,
a neizvedenih samo 5.138.286,02 dinara.
U izveštaju se drugim rečima konstatuje da
je RM zdravlja (PIU) suprotno Zakonu o investicionoj
izgradnji davalo naloge za naknadne i viškove
radova bez da je prethodno obezbedilo sredstva,
pa je taj iznos radova (55.855.594 din) prebačen
na grad Beograd – Sekretarijat za zdravstvo,
čime je umanjen i oštećen gradski budžet.
Prema ovom izveštaju CIP-a, kao i izveštaju
nadzora (konz. »Inženjering plus projekt«),
dinamika izvođenja radova i cena izvedenih
radova nije ostvarena prema uslovima osnovnog
ugovora.
Na osnovu navedenog izveštaja CIP-a evidentno
je sledeće:
– za radove po aneksima ugovora nadzor
nije overio količinu radova potpisom
i licencnim pečatom;
– na osnovu uvida u investiciono-tehničku
dokumentaciju, CIP je utvrdio da izvođač
potražuje III privremenom situacijom
iznos od 769.658,20 dinara više nego
što je vrednost izvedenih radova na
odeljenju hirurgije i odeljenju urgentnog
prijema;
– za elektroinstalacije nadzorni organ
nije odobrio sredstva predviđena Aneksom
3 za izradu glavnih projekata za elektroinstalacije
za Hitan prijem (s pravom) jer je posebnim
uslovima osnovnog ugovora, tačka 5.1
i 5.2 već predviđena ova obaveza. |
Zaključci koji slede iz ovog izveštaja su:
1) RM zdravlja je suprotno Zakonu
o investicionoj izgradnji davalo naloge
za naknadne i viškove radova bez da
je prethodno obezbedilo sredstva, pa
je taj iznos radova (55.855.594 din)
naknadno prebačen na grad Beograd –
Sekretarijat za zdravstvo, čime je umanjen
i oštećen gradski budžet.
2) Očigledno postoji nesklad između
izvedenih radova i ispostavljenih situacija
po aneksima ugovora, tj. ne slažu se
ni količina tj. obim radova niti ugovorene
cene. |
Imajući u vidu već pomenuti čl. 5 Ugovora
između RM zdravlja (potpisnik Tomica Milosavljević)
i grada Beograda (potpisnik prethodna sekretarka
zdravlja) koji kaže da RM zdravlja u potpunosti
odgovara gradu za obim, kvalitet i cenu ugovorenih
radova na rekonstrukciji KBC Zvezdara, mora
se postaviti pitanje njegove odgovornosti
za štetu nanetu građanima čiji se novac ulagao
i koji će otplaćivati narednih 20 godina kredit
EIB koji je na to trošen.
KBC Zemun: Ugovor za KBC Zemun
je potpisan 3. 07. 2006. na iznos od ukupno
2.965.365,42 evra sa PDV-om od čega se iz
NIP-a finansiraju neparne šeme (1, 3, 5
i 7) u iznosu od ukupno 1.295.638,45 evra,
a iz EIB parne šeme (2,4 i 6) u iznosu od
1.415.022,85 evra.
Rok završetka bio je šest meseci. Svi rokovi
za izvođenje radova bili su odavno prekoračeni.
Za završetak radova, po proceni nadzora,
bilo je potrebno još 100 dana za programe
finansirane iz NIP-a i 60 dana za programe
finansirane iz EIB. Po već ranije navedenom
izveštaju nadzora, glavni razlog za ovo
bila je loša projektna dokumentacija. Radovi
su se odvijali delimično po tenderskoj dokumentaciji,
a delimično na osnovu pismenih naloga koje
je davala Jedinica za implementaciju projekta
RM zdravlja.
U toku realizacije uočeno je da radovi ne
mogu da se izvode po tehničkoj dokumentaciji
pa je na osnovu toga došlo do dopunjenih
ponuda izvođača na osnovu kojih su potpisani
aneksi.
Aneks 1 – obostrano potpisan 28.
09. 2007. Predmet Aneksa je preraspodela
sredstava sa šeme 1 (finansira se iz NIP-a)
na šeme 2 i 3 i naknadne radove šeme 1.
Na osnovu 17 ponuda sastavljen je aneks
u vrednosti od 223.919,39 evra sa PDV-om,
odnosno 189.762,19 evra bez PDV-a.
U tom trenutku, neiskorišćena sredstva po
osnovnom ugovoru bila su iz sredstava NIP-a
523.861,71 evra bez PDV-a. Ako se ova vrednost
umanji za vrednost Aneksa 1, ostaje još
334.099,52 evra, ili 394.237,43 evra sa
PDV-om, plus 292.340,05 evra iz sredstava
EIB, što ukupno iznosi 686.577,48 evra.
Aneks 2 – potpisan od strane RM
25. 12. 2007, a od strane izvođača 26. 12.
2007. Predmet ovog Aneksa su dodatni radovi
koje finansira grad na iznos od 60.827.412,02
RSD sa PDV-om.
Nakon ovoga dolazi do potpisivanja Aneksa
3 na iznos od 62.964,26 evra dana 31.
01. 2008. od strane RM (a od strane izvođača
4. 02. 2008).
Aneks 4 – bez finansijskih sredstava.
Menja se način plaćanja! (komentar:
nakon prozivke od strane sekretara za zdravstvo
za smenu direktora zbog stanja rekonstrukcije
KBC-a). Novac odjednom sada može naknadno
(zakonski?) da se od RM zdravlja
prebacuje direktno KBC-u Zemun, a ovaj sada
može da plaća izvođača!
Aneks 5 – na iznos od 502.072,67
evra od 9. 12. 2008. sa rokom završetka
radova 30 dana, tj. 31. 12. 2008. Predmet
su izmene i dopune radova na šemama 1, 2,
3, 4, 6 i 7 (samo dve ponude za šest programa!).
Postavlja se logično pitanje kako može 502.072,67
evra da se potroši za 22 dana?
Dakle, rezime bi bio da jenakon
potpisivanja Aneksa 2, kojim je finansiranje
radova prebačeno na grad Beograd, Ministarstvo
zdravlja sklopilo još tri aneksa na ukupnu
vrednost od 565.036,93 evra, preraspodelom
sredstava iz Osnovnog ugovora čime su kompletno
»potrošena« sredstva iz Osnovnog ugovora.
Pokušaji naknadne legalizacije
protivzakonito sprovedenih radova
Delovi izveštaja CIP-a objavljivani su
u nekim medijima nakon toga. Nastavili su
se sporadično intervjui na tu temu po novinama
i televiziji. Niko nije reagovao na neosporne
činjenice. Može se samo napomenuti kao lični
komentar autorke da su joj određene osobe
prenele da je tadašnji ministar strašno
agresivno reagovao na neke svoje saradnike
kako i zašto su dozvolili da Sekretarijat
ima zavedene kopije praktično sve relevantne
dokumentacije.
Kako je Agencija za investicije zatražila
od Sekretarijata za zdravstvo da napravi
prioritete, da bi se što pre definisali
dalji koraci, tj. pre svega da se izjasni
da li šeme od kojih se odustalo u fazi realizacije
ugovora zbog nedostatka sredstava treba
da budu obuhvaćene konačnim izveštajem CIP-a,
Sekretarijat za zdravstvo je uputio dopis
Agenciji za investicije (II-03 broj 50-94/09
dana 25. 03. 2009) u kojem se navodi da
Sekretarijat nije u mogućnosti da iz priloženog
Preliminarnog izveštaja CIP-a utvrdi neophodnost
obuhvatanja šema od kojih se odustalo, te
smatra da je potrebno dostaviti na uvid
i razmatranje konačnog izveštaja CIP-a,
da bi se nakon toga organizovao sastanak
sa predstavnicima dva KBC-a, na kojem bi
se razmatrali i utvrdili konačni zahtevi
za nastavak i završetak radova i dovođenje
u funkciju objekata navedenih bolnica.
Tokom proleća, a nakon ukazivanja sekretarke
za zdravstvo na neopravdano loše stanje
rekonstrukcije dva KBC-a i njenog zahteva
za smenu njihovih direktora, ubrzano su
se završavali neurađeni radovi u KBC Zemun
(što se navodi i u Preliminarnom izveštaju
CIP-a), te su tek maja 2009. okončani. Ali,
trebalo ih je legalizovati. Stoga na izričit
zahtev Vojina Vukovića (bliskog prijatelja
i saradnika bivšeg ministra zdravlja), ispred
Implementacione jedinice RM zdravlja, tadašnji
v. d. direktor KBC Zemun je ubeđivan da
mora da napiše dopis Sekretarijatu za urbanizam
i građevinske poslove tj. zahtev za izmenu
i dopunu Rešenja o odobrenju za izgradnju,
kao i za izmenu i dopunu Potvrde o prijemu
dokumentacije. Međutim, on taj dopis prvo
šalje sekretarki za zdravstvo. Po njenom
savetu, taj dopis je storniran. Smatrala
je da nije korektno da osoba koja neme veze
s tim dešavanjima bude uvučena u jednu nezakonitu
priču jer je takva priroda dopisa koji traži
naknadna odobrenja i izmene rešenja o odobrenju
za izgradnju nakon već izvedenih radova.
Naime, u samom zahtevu tadašnji v. d. direktor
KBC Zemun navodi: »Izvođenje radova je započeto
u septembru 2006, međutim, došlo je do izmena
za koje nije blagovremeno a iz meni nepoznatih
razloga zahtevana dopuna i izmena Rešenja
o odobrenju za izgradnju i Potvrde o prijemu
dokumentacije. U toku izvođenja radova,
zbog nedostatka finansijskih sredstava,
a po tadašnjoj proceni prioriteta radova
u KBC Zemun, došlo je do odustajanja od
izvođenja radova na rekonstrukciji prilazne
saobraćajnice po projektu. Istovremeno je,
na osnovu procene prioriteta i funkcije
bolnice, odlučeno da je nužno i neophodno
da se izvedu sledeći radovi... (Napomena:
investitor Ministarstvo zdravlja tj. njegova
jedinica PIU daje naloge za sve ovo, dakle
odustaje od izvođenja radova na rekonstrukciji
prilazne saobraćajnice)... Shodno navedenom,
a u cilju donošenja izmene i dopune Rešenja
o odobrenju za izgradnju, primorani smo
da sada podnesemo ovaj zahtev...« Sve ovo
jasno ukazuje da je zahtev pisan pod pritiskom
i kao da je nečija namera bila da se odgovornost
investitora, Ministarstva zdravlja, u tom
momentu prebaci na KBC Zemun, koji kao da
je on nalogodavac radova tj. investitor,
a ne Ministarstvo zdravlja, kroz ovaj zahtev
treba da traži u suštini način naknadne
legalizacije nezakonito izvedenih radova.
Kasnije, početkom jula 2009, novi direktor
KBC Zemun nakon sastanka u Sekretarijatu
zvanično šalje dopis Sekretarijatu (br.
2158) da bi se proanalizirao ovaj stornirani
zahtev od 13. aprila 2009. godine (br. 1255
zaveden u KBC Zemun) i razmotrilo šta i
kako dalje postupati, te je sve to zvanično
zavedeno i u Sekretarijatu za zdravstvo
dana 2. jula 2009. pod br. II-03 50-466.
Pokušaji naplate
privremenih situacija za KBC Zemun
Konačan izveštaj Saobraćajni institut CIP
nije dostavljao. Predstavnici CIP-a, Projektne
implementacione jedinice (PIU) i grada (Sekretarijat
za zdravstvo i predstavnici Kabineta gradonačelnika)
imali su zajednički sastanak u aprilu 2009.
na temu rekonstrukcija, kada je došlo do dijaloga
predstavnika CIP-a i PIU, i naročito oštre
rasprave između sekretarke i glavnog inž.
Terzića iz PIU. On se ponašao lakonski, sa
samopouzdanjem čoveka kome ne možete ništa
ma šta da je uradio, negirajući sve navedene
činjenice, ali ni njemu ni celoj toj grupi
ljudi iz jedinice PIU očito nisu bila prijatna
suočavanja s onim šta su radili i dokle je
to dovelo. Jedna ipak važna napomena jeste
da je autorka kao direktor Instituta za plućne
bolesti imala prilike da se sretne s istim
g. Terzićem ispred PIU na čelu sa dr Vasilijem
Antićem kao šefom kada je organizovan sastanak
relevantnih osoba iz KCS sa stranim konsultantom
vezano za planove rekonstrukcije KCS; između
ostalog i na temu rekonstrukcije Instituta
za plućne bolesti koju do tada (2008) Jedinica
PIU Ministarstva zdravlja, tim za rekonstrukciju
KCS, kao i uprava KCS nisu ni uzimali u obzir
u planu do 2012, ali su konačno morali i to
da urade. Utisak o njegovoj bahatosti se potvrdio
i na ovom sastanku u Skupštini grada, a pitanja
stručnosti i profesionalnosti se valjda mere
efektima rada te jedinice kojoj pripada, odnosno
stanjem rekonstruisanih zdravstvenih ustanova.
|
Šta
je o smenjenim direktorima
izjavljivao Tomica
Milosavljević?
|
|
Interesantno
je da je tadašnji
ministar Tomica Milosavljević
i dalje po medijima
izjavljivao da su
smene cena autoriteta
gradonačelnika, a
da su smenjeni direktori
odlično radili. |
|
Novosti,28.
maj 2009. Smena tri
direktora bez dokaza
o zloupotrebama
Pitanje novinara:
mislite li da je smena
direktora tri klinička
centra bila dobro
rešenje? |
Smena
direktora je bila
odraz politizacije
zdravstva u Beogradu.
Ispostavilo se da
bombastično iznete
velike i tvrde optužbe
gradske sekretarke
uopšte nemaju utemeljenje.
Glasanje na gradskoj
skupštini bilo je
pre svega podrška
autoritetu gradonačelnika
koji je insistirao,
bez obzira na to što
nema dokaza o nekakvim
navodnim zloupotrebama
i nenamenskom trošenju
para, da ipak treba
promeniti direktore. |
|
|
|
|
U daljem toku sekretarka i dalje nije pristajala
da se prebace sredstva za ispostavljenu treću
prevremenu situaciju za KBC Zemun koja su
inače bile predviđena i ugovorom (nekih dvadeset
miliona dinara), s objašnjenjem da sve vezano
za rekonstrukcije mora prvo da se stavi na
svoje mesto i da se vidi ko je odgovoran za
ovakvo višegodišnje stanje rekonstrukcija
(ako se tako uopšte to moglo nazvati početkom
2009. po ličnom mišljenju autorke, a kasnije
ubrzani radovi su učinili svoje, da makar
spolja sve to izgleda bolje).
Treba naglasiti da Ministarstvo kao investitor
i njegova Jedinica (PIU) nisu dali ništa od
dokumentacije predstavnicima CIP-a tvrdeći
da oni nemaju ništa i da je sve u Sekretarijatu.
Sekretarijat za zdravstvo se ipak 18. juna
2009. godine obratio Ministarstvu zdravlja
dopisom (II-1 br. 50-94/09) sa zahtevom da
omogući predstavnicima Gradske uprave grada
Beograda – Agenciji za investicije i Saobraćajnog
instituta CIP uvid u svu potrebnu dokumentaciju
vezanu za rekonstrukciju objekata u okviru
KBC Zemun i KBC Zvezdara, u cilju stvaranja
potrebnih preduslova za izradu konačnog izveštaja
o preseku stanja izvedenih i preostalih radova
rekonstrukcije objekata u okviru navedenih
zdravstvenih ustanova, koji je moguć samo
na osnovu uvida u tehničku, pravnu i gradilišnu
dokumentaciju.
Predstavnici CIP-a su stoga kopirali svu relevantnu
dokumentaciju vezanu za rekonstrukcije dva
KBC-a koja je postojala u sekretarijatu za
zdravstvo da bi mogli da finaliziraju svoj
izveštaj kao konačan presek. Mogu samo još
jednom da napomenem kao lični komentar da
su mi određene osobe prenele da je tadašnji
ministar strašno agresivno reagovao na neke
svoje saradnike kako su dozvolili da Sekretarijat
ima zavedene kopije praktično celokupne relevantne
dokumentacije.
U međuvremenu, šef Jedinice PIU Ministarstva
zdravlja šalje krajem maja (br. 5-2732) i
početkom juna 2009. godine (II-01 br. 50-394)
ponovo i uporno dopise Sekretarijatu za zdravstvo
i Kabinetu gradonačelnika u kojima prikazuje,
objašnjava i ubeđuje da je sve urađeno i završeno
kako treba i nudi više od desetak termina
za zajednički sastanak sa v. d. direktorom
KBC Zemun i sa sekretarkom da bi se stvari
u pogledu isplate sredstava privele cilju
i cela priča zatvorila. Privođenje objekata
nameni, kao cilj ili rezultat, nijednog trenutka
se ne spominje. Sekretarka je njegove dopise
ignorisala.
Konačan izveštaj Saobraćajnog
instituta CIP o preseku stanja izvedenih
radova KBC Zemun i KBC Zvezdara zaključno
sa danom 31. mart 2009.
Tadašnjoj sekretarki (autorki) delovalo
je očigledno da je veliki politički pritisak
nekih grupa bio i na Saobraćajni institut
CIP, jer u Konačnom izveštaju dostavljenom
3. aprila 2009. godine Sekretarijatu za
zdravstvo (br. II-03 50-94/09) više ne pominju
neke stvari oko finansija. U tomsvom
konačnom izveštaju tj. analizi stanja rekonstrukcije
KBC Zvezdara, urađenom na zahtev Sekretarijata
za zdravstvo, CIP navodi: pošto se prema
ugovorenoj tehničkoj dokumentaciji krenulo
s aktivnostima priprema za izvođenje radova,
izvođač zaključuje da nije u mogućnosti
da ih izvede. Uzrok tome je projektna dokumentacija
koja nije urađena na osnovu tehnološkog
projekta (ne postoji), projektni zadaci
nisu sadržavali sve neophodne elemente,
a sami projekti nisu obuhvatali realno početno
stanje objekata i instalacija. Projektovano
tehničko rešenje ne obezbeđuje potrebne
zahteve zaštite od požara, instalacije ne
zadovoljavaju tehnološke potrebe potrošača.
Pored toga, dokumentacija nije imala sve
potrebne saglasnosti, tako da se paralelno
vrše projektovanje, pribavljanje saglasnosti
i izvođenje radova.
Usled navedenih uslova, dinamika izvođenja
radova i cena navedenih radova nije ostvarena
prema uslovima osnovnog ugovora...
Neki od zaključaka iz navedenog Konačnog izveštaja
CIP-a za KBC Zemun:
1. Za radove koji su izvedeni izvođač
još uvek nije izradio dokumentaciju
izvedenog stanja.
2. Ukoliko se planira izvođenje preostalih
radova po ugovoru, za sve neizvršene
radove koji nisu izvedeni treba uraditi
validnu tehničku dokumentaciju po kojoj
bi se izvodili radovi.
3. Uočeno je da su redovni nedeljni
sastanci jako dobro osmišljeni i neshvatljivo
je da je poslednji sastanak održan septembra
2008, a da se sa radovima nastavilo
do kraja februara 2009.
4. U dokumentaciji je ispred firme »Inženjering
plus projekt d.o.o.« dostavljeno rešenje
o timu stručnjaka koji će vršiti nadzor.
Uočeno je da su se na nedeljnim sastancima
pojavljivala lica kojih nema u rešenju
o vršenju nadzora. Takođe je konstatovano
da su lica koja nisu navedena u rešenju
zaključivala dnevnik i vršila kontrole
količina u građevinskim knjigama.
5. Prilikom vršenja preseka stanja uočeno
je da građevinski dnevnik nije ažurno
vođen i da je naknadno potpisivan u
toku izrade preseka izvedenih radova.
6. Uočeno je da ne postoji saglasnost
projektanta na urađenim izmenama, dopunama
projekta, kao i predmerima dodatnih
radova, što je zakonska obaveza.
7. Smatra se da izvođač, uz okončane
situacije treba da dostavi pregled ugovorenih,
izvedenih, manjkova i viškova radova.
Navedeno detaljno obrazložiti za sve
pozicije gde količine izvedenih radova
prelaze za 10% količinu ugovorenih radova.
8. Prilikom obilaska gradilišta, u periodu
od 15 .01. 2009. do 27. 02. 2009, uočeno
je da izvođač još uvek izvodi radove
i ažurira gradilišnu dokumentaciju.
Obilaskom Hitnog prijema 13. 03. 2009.
konstatovano je da izvođač čisti šut
ispred objekta i više nije izvodio radove
unutar objekta.
9. Formalno, ugovoreni rok je više puta
probijen, s obzirom na to da su novi
rokovi po aneksima ugovora određivani
po isteku prethodno definisanog roka,
a da izvođač nije u međuvremenu tražio
produženje roka. Suštinski, izvođač
nije mogao da izvede radove u ugovorenim
rokovima zbog nedostataka u tehničkoj
dokumentaciji i kašnjenja sa prijavama
radova.
10. Vizuelnim pregledom i uvidom u odgovarajuću
tehničku dokumentaciju možemo da konstatujemo
sledeće: da je kvalitet izvedenih radova
u skladu sa važećim propisima, standardima
i normama za objekte zdravstvenih ustanova
(prema revidiranoj tehničkoj dokumentaciji)...
11. S obzirom na to da je tehnička dokumentacija
bila puna manjkavosti i da je to konstatovano
na samom početku ovog posla, investitor
je morao mnogo dinamičnije da se uključi
u ovaj posao. Naime, startovalo se sa
idejom da
treba izvršiti samo hitne intervencije
i popravke, da bi se vremenom prešlo
na rekonstrukciju i adaptaciju pojedinih
delova,kao ikompletnih
objekata.
12. U vreme izrade preliminarnog izveštaja
postojala je neusklađenost na objektu
Hitnog prijema između ispostavljenih
situacija i odgovarajućih listova građevinske
knjige.
13. Prilikom izrade konačnog izveštaja
za objekat Hitan prijem kontrola je
vršena prema predlogu okončane situacije
(radna verzija) za grad Beograd i predlogu
okončane situacije (radna verzija)
za EIB (dostavljeno 9. 03.
2009) i odgovarajućih listova građevinske
knjige.
14. Izvođač radova je pristupio izradi
okončane situacije.
15. Evidentno je da izvođač radova napušta
gradilište.
16. Ukupna vrednost izvedenih radova
jednaka je vrednosti ukupno ugovorenih
radova Osnovnim ugovorom u evrima, a
nešto uvećana u odnosu na iznos ugovoren
Aneksom br. 2 u dinarima.
17. U toku izvođenja ukazala se potreba
za dodatnim sredstvima za objekte Hirurgije
i Hitnog prijema, tako da je Aneksom
br. 1 izvršena preraspodela sredstava
sa šema koje se ne izvode na šemu br.
1, sa dodatnim radovima. Zatim je Aneksom
br. 2 određeno koje radove finansira
grad Beograd u količinama koje izlaze
iz okvira koje finansiraju NIP i EIB.
Aneksom br. 5, za objekat Hitan prijem,
u okviru šeme br. 1 definisano je koji
se radovi izvode, odnosno koji se radovi
neće raditi na objektu za isti iznos.
Ukupna ugovorena i realizovana vrednost
radova koje finansiraju NIP i EIB za
objekte KBC Zvezdara iznosi:
3.372.018,75 evra
3.978.982,13 evra sa PDV-om.
Ukupna ugovorena vrednost radova koje
finansira grad Beograd bila je:
51.689.729,15 din
60.939.880,40 din sa PDV-om.
Ukupna vrednost izvedenih radova, koje
finansira grad Beograd, po konceptu
okončane situacije (radne verzije) koju
je izvođač dostavio 9. 03. 2009. iznosi:
51.935.613,31 din
61.284.023,71 din sa PDV-om.
Napomena:
Navedeni iznos se razlikuje od iznosa
koje je izvođač dostavio do 20. 01.
2009. godine (III privremena situacija
br. 1175, na iznos od 51.672.355,80,
odnosno 60.973.349,84 din sa PDV-om),
što je posledica naknadno overenih količina
od strane nadzora.
18. Potrebno je izvesti sledeće radove
da bi započeto po ovom ugovoru bilo
dovedeno u funkciju.
18.1. Završiti započete radove na objektu
Hitnog prijema, za šta postoji kompletna
tehnička dokumentacija.
18.2. Izraditi saobraćajnicu na osnovu
tehničke i ugovorne dokumentacije, čime
se okončavaju radovi na šemi br. 1 i
stvaraju se uslovi za tehnički prijem
ovog dela KBC Zvezdara.
18.3. Izvršiti zamenu spoljašnje PVC
stolarije na zgradi urologije po zadatim
šemama stolarije i tako u celosti zaokružiti
šemu br. 5 iz ovog ugovora.
18.4. Završiti radove na rekonstrukciji
zgrade Interne klinike saglasno šemi
br. 2 ovog ugovora. Da bi se ovi radovi
mogli izvesti prethodno je potrebno
izraditi validnu projektnu dokumentaciju
saglasno komentarisanom u Izveštaju
o stanju projektne dokumentacije za
AG radove čime bi se zaokružili radovi
na šemi br. 2 ovog ugovora. |
Dakle, kao rezime svega ovoga, RM zdravlja
kao investitor nije sagledalo stvarne potrebe
za rekonstrukcijom što je prouzrokovalo odustajanje
od osnovne projektne dokumentacije i izradu
nove projektne dokumentacije u toku izvođenja
radova. Ovo je izazvalo ogroman procenat naknadnih
radova čije je cene bilo teško kontrolisati.
Aneksom br. 1 ugovora između RM zdravlja (investitora)
i d.o.o. »Ratko Mitrović« (izvođača radova)
usvojene su 22 ponude za izmene i dopune radova
iz osnovnog ugovora na iznos od 840.304,43
evra sa PDV-om. Vrednost dodatnih ponuda kompenzovana
je odustajanjem RM zdravlja kao investitora
od šeme br. 2 u kompletnom iznosu od 355.008,3
evra, a delimično od šema br. 5 i br. 6, odnosno
za br. 5 u iznosu od 83.684,5 evra i za br.
6 u iznosu od 273.429,6 evra.
Nakon ovoga RM zdravlja je na grad Beograd
prebacilo osnivačka prava, a tada i obavezu
na grad Beograd – Sekretarijat za zdravstvo,
za plaćanje novih viškova, nepredviđenih i
naknadnih radova u iznosu od 60.993.883,40
dinara, od čega je vrednost već izvedenih
naknadnih i nepredviđenih radova iznosila
55.855.594,37, a neizvedenih samo 5.138.286,02
dinara.
Dakle RM zdravlja je suprotno Zakonu o investicionoj
izgradnji davalo naloge za naknadne i viškove
radova bez da je prethodno obezbedilo sredstva,
pa je taj iznos radova (55.855.594 din) prebačen
na grad Beograd – Sekretarijat za zdravstvo,
čime je umanjen i oštećen gradski budžet.
Što se tiče rekonstrukcije KBC Zemun, da još
jednom rezimiramo, ugovor za KBC Zemun je
potpisan 3. 07. 2006. na iznos od ukupno 2.965.365,42
evra sa PDV-om od čega se iz NIP-a finansiraju
neparne šeme (1, 3, 5 i 7) u iznosu od ukupno
1.295.638,45 evra, a iz EIB parne šeme (2,
4 i 6) u iznosu od 1.415.022,85 evra. Rok
završetka radova je bio, kako je već pomenuto,
šest meseci. U toku realizacije uočeno je
da radovi ne mogu da se izvode po tehničkoj
dokumentaciji pa je na osnovu toga došlo do
dopunjenih ponuda izvođača na osnovu kojih
su potpisani aneksi kao što je već ranije
navedeno. Sporan je svakako Aneks 4 – potpisan
bez finansijskih sredstava. Menja se način
plaćanja! Novac, kao što je već bilo navedeno,
odjednom može naknadno da se od RM zdravlja
prebacuje KBC Zemun, a ovaj sada može da plaća
izvođača! A prethodno, mesecima nije bilo
moguće iznaći rešenje za premošćavanje situacije
sa gradom Beogradom, upravo zato što je investitor
RM zdravlja, te ne mogu pare nikako drugačije
da idu do direktno izvođaču radova. Komentar:
treba imati na umu da se sve to dešava nakon
(moje) prozivke od strane sekretara za zdravstvo
za smenu direktora zbog stanja rekonstrukcije
KBC-a.
Sledi zatim famozni Aneks 5 – na osnovu njega
je iznos od 502.072,67 evra prebačen direktno
bolnici KBC Zemun 9. 12. 2008. sa rokom završetka
radova 30 dana, tj. do 31. 12. 2008. Predmet
su izmene i dopune radova na šemama 1, 2,
3, 4, 6 i 7 (samo dve ponude za šest programa!).
Postavlja se pitanje kako može 502.072,67
evra da se potroši za 22 dana? I kako je smelo
finansiranje radova da se prebaci na drugog
(na grad Beograd) a da nisu bila potrošena
sredstva po osnovnom ugovoru. To je pitanje
svakako i za Evropsku investicionu banku.
Napomena: nakon potpisivanja Aneksa
2, kojim je finansiranje radova prebačeno
na grad Beograd, Ministarstvo zdravlja je
sklopilo još tri aneksa na ukupnu vrednost
od 565.036,93 evra, preraspodelom sredstava
iz Osnovnog ugovora čime su tek tada kompletno
»potrošena« sredstva iz Osnovnog ugovora (navedeni
podaci su iz preliminarnog izveštaja CIP-a
koji je pravio presek stanja rekonstrukcija
po nalogu gradskog sekretarijata za zdravstvo).
Traljava projektna dokumentacija
Tokom proleća ubrzano su se završavali neurađeni
radovi u KBC Zemun dok je CIP privodio kraju
svoj konačan izveštaj koji je ukazao na sledeće:
direktna greška investitora (RM zdravlja)
jeste to što nije obezbedio valjanu tehničku
dokumentaciju, pa je zbog loše tehničke dokumentacije
izvođač kasnio sa radovima.
S obzirom na to da je tehnička dokumentacija
bila puna manjkavosti i da je to konstatovano
na samom početku ovog posla, investitor (RM
zdravlja) je morao mnogo dinamičnije da se
uključi u ovaj posao. Naime, startovalo se
s idejom da treba izvršiti samo hitne intervencije
i popravke, da bi se vremenom prešlo na rekonstrukciju
i adaptaciju pojedinih delova, kao i kompletnih
objekata, a za to ne postoji ni građevinska
dozvola pa samim tim ne može se dobiti ni
upotrebna dozvola i privesti objekat nameni.
Izvođenje radova počelo je 27. 09. 2006. godine
(rok je bio šest meseci tj. 16. 03. 2007)
i odmah nakon toga izvođač konstatuje da ne
može da ih izvede. Uzrok tome – projektna
dokumentacija nije rađena na osnovu tehnološkog
projekta (praktično ne postoji tehnološki
projekat). Projektni zadaci nisu sadržali
sve neophodne elemente, a sami projekti nisu
obuhvatili realno početno stanje objekta i
instalacija... Investitor (RM zdravlja), kao
odgovoran, nije dao dobre projektne zadatke,
pa kako su loši morali su da se menjaju –
međutim, ne postoji saglasnost projektanta
na izmene projektnog zadatka... A još gore
je što su radovi koji su izvođeni, izvođeni
bez overene dokumentacije (dakle nemaju građevinsku
dozvolu) pa samim tim ne može da se dobije
ni upotrebna dozvola.
Ugovor za rekonstrukciju bolnice podrazumevao
je podelu na sedam šema. Od nekih šema se
tako odustalo iz nepoznatih razloga kao npr.
od šeme 5 (Rekonstrukcija prilazne saobraćajnice)
iako je ova šema uslov za dobijanje upotrebne
dozvole objekta. Bilo je neophodno izgraditi
saobraćajnicu puta u krugu bolnice da bi objekat
mogao da bude tehnički primljen, a to je i
preduslov za ulazak/izlazak pacijenata, kao
i protivpožarni put što je još važnije...
Evo nekih od zaključaka iz navedenog Konačnog
izveštaja CIP-a za KBC Zemun:
1. Za radove koji su izvedeni izvođač
još uvek nije izradio dokumentaciju
izvedenog stanja.
2. Za sve neizvršene radove koji nisu
izvedeni treba uraditi validnu tehničku
dokumentaciju po kojoj bi se izvodili
radovi.
3. Prilikom obilaska gradilišta, u periodu
od 15. 01. 2009. do 13. 03. 2009. uočeno
je da izvođač ažurira gradilišnu dokumentaciju
i čisti šut ispred objekta i više nije
izvodio radove unutar objekta.
4. Uočeno je da su redovni nedeljni
sastanci jako dobro osmišljeni i neshvatljivo
je da je poslednji sastanak održan septembra
2008, a da se sa radovima nastavilo
do kraja februara 2009.
5. U dokumentaciji je ispred firme »Inženjering
plus projekt d.o.o.« dostavljeno rešenje
o timu stručnjaka koji će vršiti nadzor.
Uočeno je da su se na nedeljnim sastancima
pojavljivala lica kojih nema u rešenju
o vršenju nadzora. Takođe je konstatovano
da su lica koja nisu navedena u rešenju
zaključivala dnevnik i vršila kontrole
količina u građevinskim knjigama.
6. Prilikom vršenja preseka stanja uočeno
je da građevinski dnevnik nije ažurno
vođen i da je naknadno potpisivan u
toku izrade preseka izvedenih radova.
7. Uočeno je da ne postoji saglasnost
projektanta na urađenim izmenama, dopunama
projekta kao i predmerima dodatnih radova,
što je zakonska obaveza.
8. Smatra se da izvođač, uz okončane
situacije treba da dostavi pregled ugovorenih,
izvedenih, manjkova i viškova radova.
Navedeno detaljno obrazložiti za sve
pozicije gde količine izvedenih radova
prelaze za 10% količinu ugovorenih radova.
9. Formalno, ugovoreni rok je više puta
probijen. S obzirom na to da su novi
rokovi po aneksima ugovora određivani
po isteku prethodno definisanog roka
a da izvođač nije u međuvremenu tražio
produženje roka, suštinski izvođač nije
mogao da izvede radove u ugovorenim
rokovima zbog nedostataka u tehničkoj
dokumentaciji i kašnjenja sa prijavama
radova.
10. S obzirom na to da je tehnička dokumentacija
bila puna manjkavosti i da je to konstatovano
na samom početku ovog posla, Investitor
je morao mnogo dinamičnije da se uključi
u ovaj posao. Naime, startovalo se s
idejom da treba izvršiti samo hitne
intervencije i popravke, da bi se vremenom
prešlo na rekonstrukciju i adaptaciju
pojedinih delova i kompletnih objekata.
11. Izvođač radova je pristupio izradi
okončane situacije.
12. Evidentno je da izvođač radova napušta
gradilište.
Komentar
Potrebno je:
• Završiti započete radove na delu kuhinje
stare bolnice. Da bi se radovi mogli
izvesti prethodno je potrebno izraditi
projekte: tehnološki, enterijera i projekte
instalacija vodovoda i kanalizacije,
el. instalacije, instalacije grejanja
i ventilacije i elaborat zaštite od
požara koji se uklapa u plan zaštite
od požara i dobijena odobrenja ministarstva
unutrašnjih poslova.
• Završiti započete radove na delu OP
sala. Prema informacijama izvođača radova,
postoje svi potrebni projekti za pomenute
sale do kojih nismo došli iako smo pokušali.
• Izraditi saobraćajnicu puta u krugu
bolnice da bi objekat moga da bude tehnički
primljen.
• Izraditi tehničku dokumentaciju i
izvesti radove postavljanja kotlarnice
kontejnerskog tipa za potrebe tehnološke
pare u vešeraju. |
Izveštaj o preostalim
radovima za KBC Zemun Saobraćajnog instituta
CIP
Oktobra meseca 2009. godine, Saobraćajni institut
CIP dostavlja svoj izveštaj o preostalim radovima
gde u rezimeu navodi sve što je potrebno od
aktivnosti učesnika da bi se ugovoreni i potrebni
neugovoreni radovi mogli uspešno završiti:
KBC Zemun:
1. Poseduje (obezbedi) sve projekte
na kojima se nalaze potrebne saglasnosti.
2. Poseduje originalna dokumenta (Rešenje
odobrenja za izgradnju, potvrde...).
3. Realizuje dobijanje potvrde o prijemu
dokumentacije (dopuna i izmena) uz prethodnu
konsultaciju sa MUP-om i Sekretarijatom
za urbanizam.
4. Sačini predloge potrebne tehnologije
za OP sale itd. |
»Ratko Mitrović« Dedinje (izvođač
radova) – da dostavi projekte izvedenog objekta
koji su kompletni po obimu i sadržini (gde
su veća odstupanja od osnovnog projekta) sa
svim neophodnim sastavnim delovima, kako bi
se na osnovu njih moglo sagledati celokupno
stanje i izvesti preostali radovi.
»Inženjering plus Projekt«
(stručni nadzor) – da pogleda i verifikuje
dostavljane okončane situacije i da pregleda
i saglasi se sa projektima izvedenog stanja.
Ministarstvo zdravlja, Jedinica za upravljanje
projektom – PIU (investitor) da verifikuje
situacije.
Saobraćajni institut CIP da dopuni
konačan izveštaj po dobijanju verifikovanih
situacija i projekata izvedenih objekata,
da kompletira potrebnu grafičku dokumentaciju
za izvođenje preostalih radova ukoliko projekti
izvedenih objekata to ne mogu da obezbede
(izvođač) i da formira ponude za neophodne
projekte OP sala, kuhinja, kontejnerske parne
kotlarnice i završetka liftovskog stajališta
u potkrovlju.
Sredinom marta o. g. objavljeno je na televiziji
(Studio B) da počinju radovi u KBC Zemun
vezani za operacione sale. Dakle, nakon
početka rekonstrukcije u septembru 2006.
godine sa rokom završetka mart 2007, evo
nas u 2011, pet godina kasnije, kada neurađeni,
a neophodni rekonstruktivni radovi tek počinju
da se rade i to samo zahvaljujući studioznom
pristupu gradske Agencije za investicije.
Ono što je sada još važnije to su rekonstrukcije
četiri klinička centra u Srbiji (Beograd,
Niš, Kragujevac i Novi Sad) koju vodi ista,
»osposobljena« i »utrenirana« jedinica za
upravljanje projektom tj. Projektna implementaciona
jedinica Ministarstva zdravlja, gde kredit
EIB iznosi oko 200 miliona evra za građevinske
radove. I taj kredit će otplaćivati građani
Srbije tokom narednih 20 godina.
Stručno mišljenje o
projektima za rekonstrukciju kliničkih
centara u Srbiji
Poslednjih meseci u javnosti su se sporadično
pojavljivale informacije o namerama za početak
radova na kliničkim centrima u Beogradu, Nišu,
Kragujevcu i Novom Sadu. Između ostalog, raspisana
su i dva tendera za sanaciju – čišćenje kule
stacionara u Beogradu i objekta u Nišu.
Ako se zadržimo samo na objektu u Beogradu
nameću se sledeća pitanja:
– Zašto se žuri sa započinjanjem radova
na čišćenju kule stacionara, kada je
to moglo da se uradi zajedno sa sanacijom
celokupne fasade i rekonstrukcijom podijumske
zgrade?
– Da li će useljeni delovi podijumske
zgrade biti u funkciji i za vreme sanacije
i dogradnje ili se planira izmeštanje
funkcija – gde i kada?
– Ako se ne planira izmeštanje funkcija,
kako je moguće izvršiti neophodne radove
na sanaciji fasade i zameni instalacija,
kao i vođenje novih instalacija, kroz
već useljene prostore bolnice koji se
koriste?
– Kako izgleda organizacija gradilišta
u odnosu na zaštitu od buke, vibracija
i elektromagnetnog polja, već useljenih
delova bolnice, ali i u odnosu na korišćenje
okolnih zgrada, za vreme građevinskih
radova? |
Prema našem saznanju, projektna dokumentacija,
za sva četiri klinička centra, nije odmakla
dalje od nivoa idejnog projekta. Na osnovu
delimičnog uvida u projekte stiče se utisak
da je kvalitet ovih projekata više nego problematičan,
i to u pogledu funkcionalne organizacije,
racionalnosti korišćenja prostora, poštovanja
higijenskih i protivpožarnih standarda, optimalnih
uslova za rad osoblja i za boravak pacijenata
itd.
Iz ovih razloga bi najhitnije trebalo obustaviti
(privremeno) dalji rad na projektima i obrazovati
neutralnu grupu inostranih eksperata poželjno
iz zemalja gde su medicinske službe po svojoj
koncepciji najpribližnije našim (Austrija,
Nemačka...). Zadatak ove ekspertske grupe
bio bi da donese ocenu o načinu sprovođenja
dosadašnjeg procesa i onoga što je u takvom
procesu postignuto, odnosno da donesu ocenu
o kvalitetu do sada izrađenih projekata, kao
i preporuke o daljem delovanju, a u skladu
sa praksom bolničkog graditeljstva u Evropi.
Na ovaj način bi se obezbedilo i »drugo mišljenje«
i sigurnost da ovi projekti ne budu još jedna
u nizu promašenih investicija u Srbiji.
U nameri da se napravi jasan pregled i ocena
dosadašnjeg procesa sprovođenja rekonstrukcije
kliničkih centara, i onoga što je preostalo
da se uradi, potrebno je staviti na uvid sledeću
obaveznu dokumentaciju za gradnju ovakvih
objekata, bez koje je nemoguće završiti projekte:
– Ko je i kada uradio projekat zdravstvene
mreže u Srbiji, za sva tri nivoa zdravstvene
zaštite (primarni, sekundarni, tercijarni),
iz kojeg je trebalo da proisteknu obim
i sadržaj potreba u tercijarnoj zaštiti,
kao i obim zbrinjavanja za potrebe nastave
Medicinskog fakulteta?
– Kako je rešeno sekundarno zbrinjavanje
u Nišu, Kragujevcu i Novom Sadu, gde
ono uopšte ne postoji više?
– Ko je i kada uradio:
• medicinski program
izveden iz regionalnog plana;
• funkcionalni
program kao uputstvo, odnosno želje
investitora i korisnika (medicinskog
osoblja), ali i politički koncept u
funkcionisanju pojedinih službi;
• arhitektonsko-građevinski program
kao rezultat prethodna dva uz sve potrebne
proračune koji utiču na broj, veličinu
i grupisanje pojedinih prostorija i
funkcionalnih jedinica.
– Šta je sa studijom izvodljivosti iz
2004/2005. godine koja je finansirana
od strane Agencije za rekonstrukciju
(EAR), koliko je koštala i da li su
saznanja koja su dobijena tom studijom
ikada korišćena u kasnijim fazama projekta?
– Od februara 2006. godine firma »Sofreco«
implementira prethodni projekat:
• sa kojim rezultatom
• za koju cenu
• sa kojom strukturom stručnjaka (kvalifikacije
i iskustvo)
• da li postoji dokumentacija koja svedoči
o učinjenom radu.
– Zbog čega je odlučeno da se projektanti/konsultanti
biraju putem tendera za javne nabavke,
za koji se, prema našem saznanju, u
zapadnoj Evropi (barem kada su u pitanju
Skandinavija, Nemačka, Austrija, Švedska)
smatra da je neadekvatan za ovakvu vrstu
projekata, već je praksa da se raspisuju
međunarodni arhitektonski konkursi,
pri čemu izbor zavisi od podnetih projekata
i njihovog kvaliteta. |
Ovo pitanje naročito dobija na važnosti ako
se posmatra sudbina ovakvih tendera u Srbiji.
Kao primer nam može poslužiti iskustvo sa
projektom za rekonstrukciju Narodnog muzeja
u Beogradu gde je, čini nam se, 2003. godine
sličnim tenderom izabran projektant, a ne
projekat. Kao rezultat takvog procesa, došlo
se u situaciju da projekat, koji je doveden
do faze glavnog i u koji je uloženo oko milion
evra, od strane međunarodnog ekspertskog tima
bude ocenjen kao štetan i neupotrebljiv, zbog
čega se pristupilo raspisivanju međunarodnog
konkursa, čiji rezultat daje nadu za realizaciju.
Prema našem saznanju, a u poređenju sa tačkom
3.4 »Detaljnog program rada i Projektne dokumentacije«
u »Tenderskom dosijeu za ugovor o pružanju
usluga« (2007/S52-063592), možemo zaključiti
da se projekti trenutno nalaze u trećem stadijumu
– prvoj fazi – izveštaj o idejnom projektu.
Na osnovu toga, veoma je sumnjiva izjava pojedinih
odgovornih ljudi da su dobijene sve građevinske
dozvole i da će se sa gradnjom početi 2011.
godine. U vezi s ovim, prema Zakonu o planiranju
i izgradnji (Službeni glasnik RS
72/2009) »Glavni projekat izrađuje se za potrebe
gradnje objekta i pribavljanje građevinske
dozvole«, i trebalo bi da sadrži dvadesetak
elaborata potpisanih od strane odgovornog
projektanta i vršioca tehničke kontrole.
U tački 3.5 »Rukovođenja projektom« u »Tenderskom
dosijeu za ugovor o pružanju usluga« (2007/S52-063592),
definiše se struktura rukovođenja projektima,
pa piše »EIB (Evropska investiciona banka)
zahteva da PIU upravlja, kontroliše, snosi
odgovornost za troškove finansiranja iz kredita«.
Iz ovoga slede pitanja:
– Kakvi su stručni sastav i iskustvo
članova PIU na ovako kompleksnim poslovima
da bi bili ravnopravni sagovornici »najboljim
svetskim konsultantskim timovima«, kako
ih oni nazivaju?
– Koliko košta PIU i kako se meri njen
rad? Da li »Sofreco« iznova čini tehničku
asistenciju i u kom obliku, sa kojim
stručnjacima, po koju cenu, za koje
vreme i ko to finansira?
– Zašto je cela pozicija projektovanja
medicinske i civilne (pokretne i nepokretne)
opreme kompletno izostavljena iz tendera
za projektovanje, kada je nemoguće uraditi
glavni projekat bez prethodno predviđene
medicinske opreme. Ova činjenica nas
navodi na pomisao da je investitor,
još u vreme raspisivanja tendera, pošao
od pretpostavke da neće imati novaca
za medicinsku opremu i da će završiti
samo građevinski deo. Ovakvim činom
zgrada će biti kompletno neupotrebljiva,
jer joj nedostaju medicinska oprema
i tehnika.
Na kraju, kao rezime, možemo postaviti
još nekoliko pitanja u vezi sa projekatom
za sva četiri klinička centra:
– Šta će biti realizovano u prvoj fazi
gradnje, potpuno opremljeno i osposobljeno
za korišćenje, i uz koju cenu?
– Kakva je dinamika gradnje, kad će
radovi biti završeni?
– U kom obimu je rešen saobraćaj u okviru
bolničkog kompleksa i način njegovog
povezivanja sa različitim vrstama saobraćaja
u gradu?
– Na koji način se investitor štiti
od eventualne štete nastale greškom
projektanata/konsultanata? Da li je
sastavni deo ugovora i osiguranje za
»greške od profesionalne odgovornosti«,
koje je u Evropi obavezno? |
Zaključak
Posle devet godina ulaganja ogromnih sredstava
u zdravstveni sistem Srbije rezultat je poznat:
tri paralelna zdravstvena sistema (državni
sektor sa jednim monopolističkim RZZO, praktično
neprepoznat privatni i vojni sektor); loši
zdravstveni zakoni doneti 2005. godine; rastuća
korupcija u zdravstvu koja je inače, kako
je priznato od naših vlasti u odgovoru na
Upitnik EU, i sektorski najveća; skoro najveće
stope oboljevanja i smrtnosti od najčešćih
preventabilnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularnih
i malignih) koje su i dalje u stalnom porastu
nasuprot podacima drugih evropskih država;
loše stanje u rekonstruisanim zdravstvenim
ustanovama Srbije uz par izuzetaka; netransparentne
javne nabavke u masi promašenih projekata
koje obuhvataju i ovde navedene, uz grubo
kršenje Zakona o javnim nabavkama kao i zakona
evropske zajednice kojima ove prema ugovorima
podležu.
Hitna rekonstrukcija 20 + 1 bolnica u Srbiji
od 2004. godine obuhvatala je i dva beogradska
kliničko-bolnička centra, KBC Zvezdara i KBC
Zemun. Dosadašnji događaji posle šest godina
od početka projekta ukazuju jasno na sve nepravilnosti,
loše rezultate i štetu nanetu građanima Srbije
koji pri tom otplaćuju dvadesetogodišnji kredit
Evropskoj investicionoj banci (EIB) uzet u
svrhe uspešnih rekonstrukcija ovih bolnica.
Do sada je za rekonstruktivne radove u ova
dva KBC-a potrošeno preko sedam miliona evra.
Novac je bio predviđen za jednu vrstu radova,
a utrošen za drugo, pri čemu se odustajalo
od osnovnim ugovorom predviđenih neophodnih
radova (šema). Ministarstvo zdravlja kao investitor
je preko svoje Projektne implementacione jedinice
protivzakonito davalo naloge za mnoge radove
bez prethodno obezbeđenih sredstava.
Do sada je urađen samo Idejni projekat sa
predloženim rešenjima od kojih su neka nakaradna
(i po mišljenju odgovarajućih stručnjaka),
za rekonstrukciju četiri klinička centra u
Srbiji, pri tom novo zaduživanje građana kod
EIB kreditom od 200 miliona evra ne daje razloga
za optimizam. Naprotiv, ako ništa drugo, onda
poučeni iskustvom sa rekonstrukcijom dva KBC-a,
KBC Zvezdara i KBC Zemun, trebalo bi da, kao
civilni sektor društva u čijem bi interesu
sve ovo trebalo da se radi, zahtevamo angažovanje
odgovarajućih eksperata u cilju provere opravdanosti
i svrsishodnosti ponuđenih rešenja u izrađenim
idejnim projektima.
Ovo tim pre kad znamo da je na isti način
investitor i ovih rekonstrukcija Ministarstvo
zdravlja sa svojom sada već čuvenom Projektnom
implementacionom jedinicom koja je dokazala
svoje umeće. Građani Srbije su ti koji će
duboko osetiti obe posledice: i postignutih
rezultata Projekta rekonstrukcije i otplaćivanje
200 miliona evra vrednog kredita tokom narednih
20 godina.
Autorka je doktor
medicinskih nauka i profesorka univerziteta
|