Oluja oko '68.

Osvrt na članak "Podsećanje na san" Ivana Zlatića

Pohvalno je da Republika posvećuje pažnju Tribini "Estetika studentskog protesta", u okviru retrospektive dokumentarnih i igranih filmova i nemontiranih privatnih i televizijskih snimaka o studentskim protestima, koja se 16. i 17. oktobra dešavala u Domu kulture Studenjak. No, čitajući taj članak, video sam neke nejasnoće, te pošto sam bio učesnik tih "Lipanjskih gibanja '68" na "Crvenom univerzitetu Karl Marks", dozvolite mi da neke evidentne greške ispravim. Naravno, govoriću samo o "'68". Pošto je riječ samo o filmu, dokumentarnom i igranom, neću navoditi zabrane knjiga, novina, glasila, periodičnih i stručnih časopisa, pozorišnih predstava, neću govoriti o otpuštanju profesora sa fakulteta i akademija, nego ću se vezati za temu, film, "crni talas", u periodu od 1966. do 1973. godine. A tih zabrana je bilo toliko da bi vam uzeo pola Republike, nabrajajući sve što je palo pod udar cenzure širom naše bivše zajedničke države.
No, pođimo redom. Želeo bih da čitaoce uvedem u tu paklenu atmosferu. Sve je počelo 1966. godine. Dokumentarni film Jovana Jovanovića "Studentski grad" odlukom prof. Vjekoslava Afrića uništen je na FDU u Beogradu. Te iste godine, projekat "Gluvi barut" u režiji Žike Pavlovića, produkcija "Avala film", obustavljen je zbog širenja antikomunističkih ideja. Film "Povratak", istog autora, Slobodan Selenić bunkeriše u "Avala filmu". Godine 1967. dokumentarni film Dušana Makavejeva "Parada" bačen je u bunker. Vicko Raspor 1967. godine baca u bunker, u "Dunav filmu", dokumentarni film Drenka S. Orahovca "Zapisnik o današnjoj omladini", koji nagovještava "Lipanjska gibanja". Godine 1968. TV dokumentarac o Vladi Revoluciji, koji su radili Dušan Makavejev, Želimir Žilnik, Karpo Aćimović-Godina i Branko Vučićević odlazi u bunker. Film "Breme" Vuka Babića stavljen je

bunker. Film "Plastični Isus" Lazara Stojanovića stavljen je pod embargo jer vređa Josipa Broza Tita. Lazar Stojanović je odležao tri godine u Požarevcu. Godina 1972. Filmovi "Revolucija koja teče" Jovana Jovanovića i "Nedostaje mi Sonja Heni" Karpa Aćimovića idu u bunker, a film "Sloboda i strip" Želimira Žilnika prekinut je u pola snimanja. Zabranjeni su i filmovi "Zdrav podmladak" Lazara Stojanovića i Tomislava Gotovca, zatim TV serija Radivoja Lole Đukića "Nevidljivi", "Majstor i Margarita" Aleksandra Petrovića, "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja" Krste Papića, a film "Ivo Lola" Dejana Đuričkovića nikada nije završen...
Kao što vidite, bilo je to olujno vrijeme. Vrijeme represija, cenzure, hapšenja. Narod je tražio slobodu i demokratiju. Predvodili su ih studenti i intelektualci, no, nailazili smo na zid i represije. U svakom pokretu je nužno zlo da se pojave i nacionalisti i unitaristi sa svojim idejama, ali sa sigurnošću mogu da tvrdim da je 90% učesnika "'68" godine bilo za slobodu i demokratiju, za pluralizam i toleranciju. Kako tumačiti da su u tom buntu, u tom kolu studentskih demonstracija širom cijelog svijeta, jedino studenti Varšavskog univerziteta i Beogradskog univerziteta bili za pluralizam, demokratiju i slobodu. Bili su za "ranog" Marksa, koji je poštivao postulate građanske demokratije, a ostali univerziteti su bili indoktrinirani Mao Cedungom, Trockim, Pol Potom, totalnom revolucijom itd... Bilo je tu i "šetača vlastitih života", ali su bili u manjini. Ljubiša Ristić u događajima "'68" nije imao većeg udijela, bio je samo "šetač", tek se aktivnije uključio '70, '71. godine, Vučelić je bio samo "šetač", kao i Vuk Drašković, iz njima samo poznatih razloga. To se odnosi i na dr Mihaila Markovića, dr Ljubu Tadića i na još ponekog. Sve u svemu, "šetače" možete nabrojati na prstima ruku. Ne više.
Da zaključim:
1. Čestitke organizatorima Tribine što se diskutovalo o studentskim demonstracijama od 1968. do 2003. godine.
2. Čestitam na učešću i dovođenju Želimira Žilnika na Tribinu. Bilo bi mi drago da je tu i moj bivši kolega sa klase na Akademiji Lazar Stojanović.
3. Čestitam rediteljima Šijanu, Paskaljeviću i naročito Goranu Markoviću za filmove koje su prikazali na toj smotri, a bilo bi mi drago da su i govorili.
4. Konstatacija o moralnoj podobnosti studenata prilikom zapošljavanja ne samo da je tačna, nego je to trajalo do 1975. godine. Čisti staljinizam.
5. Na primjedbu jednog od voditelja Tribine da se malo zna o dešavanjima '68. godine i da bi bilo dobro da se više piše o tome, predlažem redakciji Republike da moj feljton o '68. godini, koji je objavio Monitor iz Podgorice 2000. godine, objavite i vi jer sam ja taj feljton poslao gospodinu Nebojši Popovu prije dvije godine.
6. Šaljem vam kopiju "In memoriam" o 35. godišnjici "Lipanjskih gibanja" koji sam objavio u Oslobođenju 2. juna 2003. godine, na dan kada su počele demonstracije na Novom Beogradu.

S poštovanjem
Drenko S. Orahovac, reditelj, Sarajevo, BiH