Početna stana
 
 
 
     

 

Svedočanstvo o posvećenosti pravnoj nauci i ljudskim pravima

Vida Čok, Spone međunarodnog i uporednog prava – Primeri iz oblasti ljudskih prava, izdavači: Službeni glasnik, Beogradski centar za ljudska prava i CUPS, Beograd 2010.
Danas je skoro nemoguće zamisliti dobar zakon, a da se u njemu makar i posredno ne vodi računa o ljudskim pravima, pa se može reći da je dimenzija ljudskih prava u zakonodavstvima država postala merilo njihove unutrašnje demokratije. S uvažavanjem ljudskih prava u nizu različitih oblasti života, između suvereniteta države i suverenosti građanina nastaju nove i nepovratne spone. Pomeranje klatna između klasičnog prava i ljudskih prava, uzajamni uticaj međunarodnog i uporednog prava, njihovo prožimanje i otvaranje za novu oblast kao što su ljudska prava, ravno je velikim prodorima u oblasti kulture, mada su im ritam i intenzitet teško uporedivi. Ipak, čovečanstvo je stiglo dotle da je pojam kulture ljudskih prava usvojen široko i da postaje sastavni deo opšte kulture.
Pravna nauka je tiha i do nas najčešće ne dopiru sva ona pomeranja koja u nekim
slučajevima nalikuju na Sizifov posao, a koja se na kraju duboko tiču naših života. I upravo o toj tihoj upornosti i konstantnom prodoru jedne nove dimenzije prava – ljudskih prava, svedoči knjiga doktorke pravnih nauka, Vide Čok. Knjiga nosi naslov Spone međunarodnog i uporednog prava – Primeri iz oblasti ljudskih prava, a objavljena je u izdanju Službenog glasnika, Beogradskog centra za ljudska prava i Centra za unapređenje pravnih studija. Reč je o izboru tekstova iz obimnog opusa Vide Čok, koji je sačinila autorka rukovodeći se trenutkom u kojem se knjiga objavljuje, a u čijem je središtu odnos međunarodnog i uporednog prava i mesto ljudskih prava u tim dvema velikim pravnim oblastima. Sam deo o ljudskim pravima počinje tekstom o pravu državljanstva, da bi zatim obuhvatio materiju o ravnopravnosti žene, prava deteta, rasnu diskriminaciju, prava manjina i prava izbeglica. Ovaj izbor, za nas veoma aktuelnih prava, ljudskih prava završava se tekstom o životnoj sredini i tekstom o slobodi informisanja, u kojem deo o govoru mržnje ima onu istu snagu i svežinu kao i 1999. godine, kada je napisan.
Mada nastali u širokom vremenskom rasponu, tekstovi Vide Čok su aktuelni i svedoče da tema ljudskih prava ni izbliza nije zatvorena ni kod nas ni u svetu. Posebna vrednost ove knjige je u tome što ukazuje na nastajanje pravnih normi i čak nekih termina sa kojima se i mi srećemo otkako pokušavamo da naše zakonodavstvo uskladimo s evropskim. Na primer, termin »harmonizacija«, koji je kod nas u upotrebi odnedavno, u evropsko zakonodavstvo ušao je zajedno sa stvaranjem Evropske zajednice.
Kao saradnik nekada uglednog beogradskog Instituta za međunarodno pravo Vida Čok je dobila priliku da se na pravom mestu upozna sa tokovima u
 
Anica Vučetić, »Rez«,
video instalacija, 2008. (frejm)
međunarodnom i uporednom pravu, i knjiga koja je pred nama u neku ruku je omaž njenim učiteljima i Institutu. Ali, Vida Čok je više od stručnjaka. Ona je zaljubljenica ovih pravnih disciplina (njena knjiga objavljena 1999. godine Pravo na državljanstvo stručnjaci svrstavaju u sam vrh naše pravne nauke) i nepokolebljivo veruje u njihovu moć i korisnost, posebno kada se radi o uporednom pravu za koje kaže da je na uzlaznoj liniji razvoja i da je Evropa izazov za tu oblast prava.
Zašto su za ovu našu uglednu pravnu naučnicu ljudska prava toliko značajna? Kao što pisci i pesnici u osnovi uvek pišu o jednoj temi, obeleženi nekom uspomenom ili krajem, tako je i Vida Čok, rođena u slovenačkoj porodici koja je pred naletom fašizma prešla u Beograd, nosila svest o nasilju fašističkog režima i netrpeljivosti prema nacionalnim manjinama. Otuda su za Vidu Čok međunarodno i uporedno pravo, posebno iz ugla ljudskih prava, logičan i racionalan odgovor na jednu duboku emociju.
Knjiga Spone međunarodnog i uporednog prava – Primeri iz oblasti ljudskih prava odiše širokom pravnom kulturom i humanošću koja ne proističe samo iz teme kojom se autorka bavi, već iz autentičnog životnog stava.
Veoma dobar predgovor Vojina Dimitrijevića, »Reč o autorki« Jovice Trkulje, bibliografija Gordane Terzić i elegantan dizajn korica Ivana Jocića doprinose lepoti ove knjige važnih uvida u napredak jedne oblasti pravnih nauka i posvećenosti ljudskih prava.
  O. R.
 
Govor narodnog poslanika Dragiše Lapčevića 18/31. jula 1914.
1-28.02. 2011.
     


Danas

 
 
 
 
Copyright © 1996-2011