Početna stana
 
 
 
     

 

Jednostrano proglašena celovitost Srbije

Bez obzira na ciljeve prve konferencije političkih lidera zemalja regiona posle dve decenije, nije više važno da li su izjave ministra Jeremića unapred pripremljene ili su rezultat činjenice da je njegova politika poslednjim događanjima na Brdu kod Kranja isterana na čistac evropske političke pozornice. Važno je da, tako postavljena pred svršen čin, Srbija ostaje bez manevarskog prostora i nije više u prilici da putem EU ide na dva koloseka.
U tom kontekstu, konferencija je bila više nego uspešna. Sedam zemalja balkanskog okteta poslalo je jasnu političku poruku regionalne saradnje i prevazilaženja starih problema, što je u Srbiji okarakterisano kao gledanje kroz naočare po modi iz devedesetih godina. Iskorišćena je i prilika da predstavnici naroda regiona odaju kolektivno priznanje kosovskoj državnosti, na šta je iz Srbije odgovoreno da je to protiv volje njenih građana.
Po ministru Jeremiću, međutim, sve bi bilo drugačije da je skup bio bolje organizovan. Uprkos činjenici da su sve zemlje učesnice konferencije ranije formalno priznale nezavisno Kosovo, s izuzetkom institucionalno blokirane BiH, bolje bi bilo, misli ministar, da smo stvari nazvali pravim imenom. UNMIK-Kosovo bi tada bilo ravnopravan partner, bilo bi moguće i sesti s njima za isti sto ili potpisati zajedničku deklaraciju, ni premijer Kosova ne bi to bio samo ukoliko ga tako ne bismo nazvali. Domaće potrebe nam tada ne bi bile važnije od državničkih, pa bismo umesto javnog poniženja proturili tek prećutno kolektivno priznanje državnosti tog entiteta.
Mada stvari ne stoje loše ni ovako, teši se ministar, likujući nad neplanirano iznuđenom posetom regionu samog predsednika Rompeja. Da stvari stoje drugačije ne bi uvređeni slovenački mediji pisali da je predsednik Evropskog saveta diletant nezainteresovan za Balkan.
Svestan je ministar, međutim, da neće još dugo moći ovako. Da je ovo prelomna godina, da Kosovo već sada ne postoji u pravnom vakuumu, da pitanje priznanja oduvek lebdi između politike i prava, kao i da pravila UN ne mogu da zamene pravila unutrašnje organizacije drugih međunarodnih subjekata. Jasno mu je i to da će novih sedamdeset miliona evra evropske pomoći dobro doći, kao i da će se oni tamo na Brdu ipak nešto dogovoriti, bez obzira na njegovu politiku. Kada bi barem sa sigurnošću znao kada će Međunarodni sud doneti savetodavno mišljenje. Tada bi barem znao koliko dugo će još morati da igra nepopustljivo pre nego što ipak pristane na neizbežno, kao što je bio slučaj sa misijom EULEX.
Pravo kolektivno priznanje nove države, u pravu je ministar Jeremić, nastupilo bi tek ako bi se dogodilo da Kosovo postane članica organizacije UN. Do tada je pitanje priznanja uglavnom rezervisano za bilateralne odnose u ravni pojedinih država, što države ne mogu videti kao pravnu obavezu. Zvanično, niko od Srbije to nije ni tražio. Širu sliku je na Brdu kod Kranja, izgleda, video samo optimistični komesar za proširenje EU Štefan File, koji veruje da je konferencija ipak bila korak u dobrom pravcu, sada kada su države shvatile da je u njihovom najboljem interesu da rade zajedno.
  Matja Stojanović
 
U Srbiji ničeg novog
1-30. 04. 2010.
     


Danas

 
 
 
 
Copyright © 1996-2010