Početna stana
 
 
 
     

 

Srebrenica–Potočari (1995–2009)

Srebrenički inferno

Više od 30.000 ljudi prisustvovalo je komemoraciji u Memorijalnom centru Potočari 11. jula ove godine povodom 14. godišnjice genocida u Srebrenici. Tokom nekoliko dana jula 1995. ubijeno je više od 8.000 muslimanskih žrtava (broj koji se navodi u Rezoluciji Evropskog parlamenta – videti dole). Među prisutnima, osim rodbine žrtava, bili su članovi diplomatskog kora u FBiH i predstavnici međunarodne zajednice (prisutnima su se obratili visoki predstavnik EU u FBiH Valentin Incko i američki ambasador u FBiH Čarls Ingliš), zvaničnici BiH (član Predsedništva FBiH Haris Silajdžić, načelnik opštine Srebrenica Osman Suljić, delegacija Vlade Republike Srpske koju su činili ministar za ljudska prava i izbeglice Omer Branković i ministar trgovine i turizma Predrag Gluhaković) i nekoliko nevladinih organizacija iz Srbije. Sahranjeni su posmrtni ostaci još 534 identifikovane osobe, među kojima 44 dečaka (trojica od njih na dan ubistva bili su četrnaestogodišnjaci). Broj ukupno sahranjenih identifikovanih žrtava tako se popeo na 3.749. Dženazu-namaz predvodio je reis-ul-ulema Islamske zajednice BiH Mustafa ef. Cerić.
Izvedeni su recital Poema o Srebrenici Abdulaha Sidranai Srebrenički inferno (u izvođenju Hora devojaka iz Zenice).
Evropski parlament je 15. januara ove godine usvojio rezoluciju u kojoj se 11. jul proglašava Danom sećanja na genocid u Srebrenici. Grupa nevladinih organizacija iz Srbije zatražila je od Skupštine Srbije da usvoji istu rezoluciju, što do danas nije učinjeno. Svakog 11. u mesecu predstavnici/e NVO (među kojima: Ĺ˝ene u crnom, Inicijativa mladih za ljudska prava, Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Centar za unapređenje pravnih studija i dr.), na platou ispred Predsedništva Srbije i Skupštine grada Beograda organizuju javni protest – kampanju pritiska usmerenu »ka institucijama u Srbiji« i »građanima/kama Srbije radi senzibilizovanja javnosti, podsticanja saosećanja, solidarnosti i poštovanja prema žrtvama genocida u Srebrenici« (Ĺ˝ene u crnom).
Rezolucija je usvojena u jednom entitetu – Federaciji BiH, dok u Skupštini Republike Srpske nije ni razmatrana, a nije mogla biti usvojena ni u parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine zbog protivljenja srpskih poslanika delegiranih iz Republike Srpske.
  T. J.
 
Politički račun
1 - 30. 09. 2009.
     


Danas

 
 
 
 
Copyright © 1996-2009