Srebrenica–Potočari
(1995–2009)
Srebrenički inferno
Više od 30.000 ljudi prisustvovalo je komemoraciji
u Memorijalnom centru Potočari 11. jula ove godine
povodom 14. godišnjice genocida u Srebrenici. Tokom
nekoliko dana jula 1995. ubijeno je više od 8.000
muslimanskih žrtava (broj koji se navodi u Rezoluciji
Evropskog parlamenta – videti dole). Među prisutnima,
osim rodbine žrtava, bili su članovi diplomatskog
kora u FBiH i predstavnici međunarodne zajednice
(prisutnima su se obratili visoki predstavnik EU
u FBiH Valentin Incko i američki ambasador u FBiH
Čarls Ingliš), zvaničnici BiH (član Predsedništva
FBiH Haris Silajdžić, načelnik opštine Srebrenica
Osman Suljić, delegacija Vlade Republike Srpske
koju su činili ministar za ljudska prava i izbeglice
Omer Branković i ministar trgovine i turizma Predrag
Gluhaković) i nekoliko nevladinih organizacija iz
Srbije. Sahranjeni su posmrtni ostaci još 534 identifikovane
osobe, među kojima 44 dečaka (trojica od njih na
dan ubistva bili su četrnaestogodišnjaci). Broj
ukupno sahranjenih identifikovanih žrtava tako se
popeo na 3.749. Dženazu-namaz predvodio je reis-ul-ulema
Islamske zajednice BiH Mustafa ef. Cerić.
Izvedeni su recital Poema o Srebrenici Abdulaha
Sidranai Srebrenički inferno (u izvođenju
Hora devojaka iz Zenice).
Evropski parlament je 15. januara ove godine usvojio
rezoluciju u kojoj se 11. jul proglašava Danom sećanja
na genocid u Srebrenici. Grupa nevladinih organizacija
iz Srbije zatražila je od Skupštine Srbije da usvoji
istu rezoluciju, što do danas nije učinjeno. Svakog
11. u mesecu predstavnici/e NVO (među kojima: Ĺ˝ene
u crnom, Inicijativa mladih za ljudska prava, Komitet
pravnika za ljudska prava – YUCOM, Helsinški odbor
za ljudska prava u Srbiji, Centar za unapređenje
pravnih studija i dr.), na platou ispred Predsedništva
Srbije i Skupštine grada Beograda organizuju javni
protest – kampanju pritiska usmerenu »ka institucijama
u Srbiji« i »građanima/kama Srbije radi senzibilizovanja
javnosti, podsticanja saosećanja, solidarnosti i
poštovanja prema žrtvama genocida u Srebrenici«
(Žene u crnom).
Rezolucija je usvojena u jednom entitetu – Federaciji
BiH, dok u Skupštini Republike Srpske nije ni razmatrana,
a nije mogla biti usvojena ni u parlamentarnoj skupštini
Bosne i Hercegovine zbog protivljenja srpskih poslanika
delegiranih iz Republike Srpske.
 |
| |
T.
J. |
|