Kakva ili kolika
država
U Centru za kulturnu dekontaminaciju, 28. februara,
pred prepunom salom, održana je promocija knjige
profesorke Olge Popović-Obradović
Kakva ili
kolika država koju je izdao Helsinški odbor
za ljudska prava u Srbiji u ediciji Ogledi. Knjigu
je priredila naša poznata istoričarka Latinka
Perović uz veliki napor da prikupi rasute tekstove
pokojne koleginice. O knjizi i liku Olge Popović-Obradović
govorili su profesorka Dubravka Stojanović, Filozofski
|
fakultet u Beogradu,
profesorka Marija Draškić, Pravni fakultet
u Beogradu, Ivan Vejvoda, direktor Balkanskog
fonda za demokratiju, Mirko Đorđević,
sociolog religije, i Srđan Milošević,
istoričar mlađe generacije. Moderator
razgovora je bila Sonja Biserko, predsednica
Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
Program je započeo izvodima iz televizijskih
emisija u kojima je prof. Olga Popović-Obradović
govorila o liberalnom rukovodstvu u Srbiji
sedamdesetih godina dvadesetog veka, decentralističkom
Ustavu SFRJ iz 1974. godine i ulozi Srpske
pravoslavne crkve u sukobima na tlu bivše
Jugoslavije.
»Bolno preciznim dijagnozama Olga Popović-Obradović
uspela je da identifikuje identitete jedne
ideologije zbog kojih su interesi srpskog
društva
|
|
|
žrtvovani interesima srpske nacije«, rekla je
dr Dubravka Stojanović, zaključivši da je ovom
knjigom autorka dokazala da istorija može da bude
nauka koja će obolelom društvu i njegovoj eliti
ukazati na mogućnost izlečenja, čime je srpskom
društvu pružila još jednu šansu.
Ivan Vejvoda je govorio o pregalačkom radu autorke
koja je »... bila neka vrsta političkog, pravnog
i istorijskog arheologa, kopala tamo gde je najteže,
gde je bilo i najbolnije, gde se videlo da ono
što nam se čini zapravo i nije tako... Bila je
moderni mislilac, pojedinac sa velikim slovom
P, koga je karakterisala preciznost, britkost
izraza«.
Govoreći o knjizi i liku prof. Olge Popović-Obradović,
Srđan Milošević je rekao da je bila autentični
predstavnik srpskog liberalizma u centru čijeg
proučavanja je čovek, građanin.
Mirko Đorđević je govorio o završnim poglavljima
knjige
Kakva i kolika država posvećenim
ulozi Srpske pravoslavne crkve u ideološkom opravdavanju
ratnih pohoda Miloševićeve vlasti devedesetih
godina dvadesetog veka. On je posebno naglasio
bogatstvo izvora koje je proučavala autorka. Iako
pravnica po obrazovanju, Olga Popović-Obradović
je sistematski analizirala i memoarsku građu,
kao i ulogu medija, posebno
Pravoslavlja,glasila
Srpske pravoslavne crkve, ali i intervjue patrijarha
Pavla u kojima on poistovećuje pripadnost srpskoj
naciji sa pripadnošću Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Istovremeno, patrijarh osuđuje ateizam kao neprihvatljiv
za Srbe, uvodeći na taj način etnokonfesionalizam
zajednice kao nužni uslov državnosti srpskog naroda,
što je svojevrsni greh koji se u pravoslavlju
i uopšte u hrišćanstvu zove filetizam.