Početna stana
 
 
 
   

Frljića za predsednika

Koje, od dva naša, valjda još uvek ravnopravna, pisma više volite/lakše čitate – ćirilicu ili latinicu? Još davno sam (uzmite ovo s dovoljnom dozom rezerve) u „najstarijem listu na Balkanu” pročitao navodnu tvrdnju jednog nemačkog pesnika koji je, hvaleći lik i delo Vuka St. Karadžića, ustvrdio da se ćirilica najlakše čita. Radi se (pitati malo bolje lekare i psihologe!) o tome da ljudsko oko lakše i brže do mozga „pošalje” slikovni doživljaj koji imaju jedno pisme (slovo) nego više njih, kakav je slučaj u mnogim jezicima.

Skorašnja sporenja na ovu temu urednice Politike i nedeljnika Vreme daleko su od navedenih „naučnih” gledišta. Urednik nedeljnika Vreme Dragoljub Žarković reagovao je na inicijativu Politike i Večernjih novosti (listova koji su toliko nevolje doneli građanima zemlje Srbije!) da novine koje se štampaju ćirilicom - budu oslobođene plaćanja PDV. Žarković je nakon reakcije urednice Politike napisao da mu je odgovorila „ćirilično, naravno” i da je u pitanju „podmetanje, plačljivi poziv na rodoljubno utrkivanje”.

*

Poznajete li Olivera Frljića? Ako je odgovor odrečan onda ste na ogromnom gubitku. Početkom godine uradio sam za jedan inostrani dnevni list intervju s ravnateljem Riječkog kazališta i ko zna koji put osvedočio se da su umni i dobri ljudi (za razliku od boranije) u svemu i uvek veliki i jednostavni. Napadi na Frljića u njegovoj zemlji ne prestaju. Pre desetak dana ponovo je imao bliski susret s lažnim domoljubima. Dok je izvodio performans na kojem je čitao poruke mržnje koje dobija putem društvenih mreža, njega i Ivana Blaževića, direktora Opere, razjareni nacoši na iskakanje iz regula opominjali su jajima i kamenjem, uz „Frljiću, Srbine, marš u Srbiju”.

Frljić je javnost uzburkao i odlukom da na Praškom kvadrijenalu, najznačajnijoj svetskoj manifestaciji posvećenoj scenskoj umetnosti, ponudi deo nacionalnih postavki i Srbije i Hrvatske. „Nastupati u isto vrijeme za Srbiju i Hrvatsku na jednoj takvoj manifestaciji mi se činilo savršenim konceptom kroz koji se može mnogo toga reći o ova dva društva i njihovom međusobnom odnosu. Situacija 'igranja' za dvije reprezentacije je posebno zanimljiva u trenutku u kojem se, s jedne strane zvanično rehabilituje Draža Mihailović, a s druge strane, kroz politički performans na Blajburgu, isto nezvanično pokušava napraviti sa NDH. Zanimljivo je gledati kako su srpski i hrvatski fašizam slični, uz sve razlike na kojima i jedan i drugi inzistiraju”.

Na pitanje jesu li Srbija i Hrvatska „sestre bliznakinje” i nakon ulaska njegove zemlje u Evropsku uniju, Frljić mi je krajem februara ove godine rekao: „Da. Bez obzira što je Hrvatska u EU, a Srbija još uvijek nije, svjedočimo i u jednoj i u drugoj zemlji o demokratskom deficitu. Jačanje desnice, autoviktimizacija, nespremnost za suočavanje sa ratnim zločinima počinjenim u prošlom ratu - sve su to prepreke normalizaciji odnosa ovih dviju zemalja koje će, što god mislile jedna o drugoj, uvijek biti susjede. Zar nije bolje da nađemo neki drugi način koegzistencije, nego onaj preko nišana puščanih cijevi? Pogledajte što se sve događalo u proteklom vremenu u Hrvatskoj. Pogledajte situaciju s ćiriličnim pločama, ali i generalni srbofobni diskurs koji se na velika vrata vratio u javni prostor i koji se demokratski tolerira. Pogledajte društvenu kastu veterana koji bez ikakve dozvole kampira već skoro tri mjeseca ispred Ministarstva branitelja tražeći da budu jednakiji od ostalih građana ove zemlje. Tu se pokazuje koliko su sve institucije države zarobljene sistemom vrijednosti u kojem je sudjelovanje u ratu valjana legitimacija za kršenje zakona države u kojoj danas živimo”.

Već dve godine beogradski pozorišni upravnici mu ne odgovaraju na ponudu predstave o Vučiću, koji ga zanima - samo kao premijer. „Vučić me zanima kao metafora kolektivnog autoamnestiranja od odgovornosti za ono što je Srbija radila tijekom 90-ih. Kao što predstava 'Zoran Đinđić' nije bila biografska predstava o bivšem premijeru Srbije, tako i ova predstava - pod pretpostavkom da je jednog dana, prije nego Vučićeva vladavina završi, netko usudi postaviti - ne bi bila samo o aktualnom premijeru Srbije, nego o svemu onome što on predstavlja. Osnovno pitanje je: što je Srbija izabrala kad je birala Vučića“. Pojašnjavajući superiornost ubijenog srpskog premijera Zorana Đinđića, Frljić kaže da je Đinđić postao „etički superioran“ u onom trenutku kad je ubijen. „Zašto? Zato jer sredina nije imala drugog načina da se obračuna s njim osim fizičke likvidacije. Đinđić u Srbiji, ali i šire predstavlja novu političku paradigmu, jednu vrstu radikalnog prekida s kontinuitetom politika iz 90-ih. U Hrvatskoj se ta vrsta prekida nije nikada dogodila”.

Hrvatima je nešto lakše. Osim Frljića imaju Viktora Ivančića, Dragu Hedla, Predraga Lucića, Borisa Dežulovića, Borisa Pavelića, Igora Gala... A gde su naši „frljići” i „ivančići”, valjda su se „zanarodili”.

*

Reprezentacija Srbije, muška fudbalska selekcija do 20 godina starosti osvojila je titulu Svetskog prvaka. U finalu je na Novom Zelandu (stadion „Nort Harbor“ u Oklendu) nakon polusatnog produžetka savladan Brazil. Srbija je povela preko Staniše Mandića, a posle izjednačenja pobedu donosi Nemanja Maksimović. Omladinski prvaci sveta su: Predrag Rajković, Milan Gajić, Nemanja Antonov, Saša Zdjelar, Miloš Veljković, Srđan Babić, Ivan Šaponjić, Nemanja Maksimović, Staniša Mandić, Mijat Gaćinović, Andrija Živković, Filip Manojlović, Stefan Milošević, Vukašin Jovanović, Miladin Stevanović, Marko Grujić, Radovan Pankov, Filip Janković, Stefan Ilić, Sergej Milinković-Savić, Vanja Milinković-Savić i selektor Veljko Paunović. Svaka čast momcima, ali nije mi jasno je li za zlato presudna bila molitva „Oče naš” ili loptaško znanje. To su „izmolili” i ispred Skupštine grada i čudi me što selektor Veljko Paunović na Novi Zeland, uz saradnike, nije poveo i patrijarha.

*

Srpska vlada je obavestila pet stalnih članica SB UN – Kinu, SAD, Rusiju, Veliku Britaniju i Francusku - da ne podržava rezoluciju Velike Britanije o Srebrenici, ali još nije zatražila od Moskve da uloži veto na njeno usvajanje. Premijer Aleksandar Vučić je upozorio da u tekstu „ima većih problema od reči 'genocid', da „nema jasne odrednice da Srbija nije počinila genocid, iako se u ranijim presudama navodi da naša zemlja nije odgovorna za tragediju”, da se pominje „desetine hiljada silovanih ljudi, žena, devojaka i dečaka...” Vučić kaže da je spreman da ide u Srebrenicu, pogne glavu i pokaže kakav odnos imamo prema srebreničkim žrtvama. Zašto da pogne glavu? Treba samo da ode, čak ne treba (kako je govorio) ni Srbiju da pita, koja nikako da raščisti svoju (kolika god da je) krivicu u vezi srebreničkog masakra. „Nismo krivi, nismo učestvovali“ kaže vlada, ali zar nismo davali logističku podršku i godinama posle genocida, čuvali generala Ratka Mladića?

*

Srdjan D. Stojanović (1960) novinar i aktivista iz Beograda nedavno je pokrenuo internet magazin VREME JE. Nakon studija prava u Beogradu Stojanović je magistrirao na London School of Economics and Political Science iz oblasti političkih komunikacija. Usavršavao se iz oblasti međunarodnih odnosa na Western Illinois University i tvrdim da ništa nije prepisivao. Ne znam više da li je uvek vreme ako je vreme - bilo davno.

*

Izbegavajte koliko je moguće velike knjižare, čak i one bolje. Cene su nerealno visoke, ponuda ispolitizovana i stoga idite kod prodavaca korišćenih knjiga. Recimo kod Anđelke Stojković koja ima dobar izbor starih izdanja iz filozofije, književnosti, istorije, umetnosti i beletristike. Njena radnja je u Jug Bogdanovoj 2, na Zelenom vencu, odmah do prodavnice PGP i Soko-Štarka. Ona i njena sestra Biljana nedavno su me obradovale sa dve knjige Mihaila Stevanovića (Savremeni srpskohrvatski jezik I i II) i posebno Etimologijskim rječnikom hrvatskoga ili srpskoga jezika I,II i III (autor Petar Skok), za čim sam godinama tragao. Zahvalnost daleko nadilazi ovih nekoliko rečenica.

*

Ako vam je do mentalnog i svekolikog zdravlja – češće posetite e-novine i čitajte Bojana Tončića. Na All Jazeera -Velimira Petrova Ilića i Slobodana Stupara.

Dragan Banjac

     
1. jul - 31. avgust 2015.
Danas

Povežite se

 
 
 
 
 
 
Copyright © 1996-2015