Početna stana
 
 
 
   

Demonstracije od počeka februara u BiH još traju, ali prividno jenjavaju

Počela restrikcija feudalnih povlastica vlasti

Osim – zasad slabog antikorupcijskog zamaha - vlast je nakon demonstracija počela da pojeftinjuje. U institucijama se već krešu „faraonske“ blagodeti funkcionera i javne uprave

Demonstracije u Bosni i Hercegovini traju, ali su znatno slabijeg intenziteta i više  nisu u fokusu vlasti. Umjesto mirnih demonstranata, vlast pažnju usmjerava prema radu plenuma – građanskog samoorganizovanja – koji su formirani u većem broju gradova. Djeluju u Federaciji gdje je – po pravilu bošnjačka većina – ali i u Mostaru. Nacionalističkim manipulacijama Milorad Dodik u RS-u i Dragan Čović na prostoru koji kontroliše HDZ, uglavnom su osujetili razmjere bunta građana. Dio zahtjeva  građana je ispunjen, dok glavne, manipulatorske vlasti  nisu zvanično odbacile, ali su ih usmjerile u birokratski lavirint, koji je – po pravilu – Augijeva štala, koju građani neće moći „očistiti“, niti kroz nju proći proći. Nakon prvobitne zbunjenosti, nacionalne oligarhije su u obazrivoj protivofanzivi, jer demonstracije i dalje traju. U tom procesu čine i sitnije ustupke gladnim i opljačkanim slojevima. Istovremeno međustranački, pa i unutarstranački obračuni vlasti eskaliraju, jer dolaze izbori. Stanje u BiH se pomjerilo sa mrtve tačke, a gdje će biti druga, još je neizvjesno.

Formiranje Plenuma

Kao direktna posljedica demonstracija vlade  u četiri kantona (regije) – Tuzla, Sarajevo, Zenica i Bihać - koje su uglavnom bile mix SDA i SDP-a, podnijele su ostavke. Njihove skupštine su ukinule i odluke o tzv. „bijelom hljebu“, po kojima su ministri i poslanici – godinu dana nakon mandata – mogli primati plate. Skupštine su pristale da formiraju ekspertne vlade u saradnji sa plenumima. Sa vrha države i oba entiteta vlasti su demonstrantima obećali žešću borbu protiv korupcije i kriminala, preispitivanje sumnjivih privatizacijskih aranžmana, kresanje raznih „feudalnih“ povlastica za funkcionere na svim nivoma, reforme radi bržeg zapošljavanja i slično. Zahtjev iz svih gradova za ostavkom Vlade FBiH je skoro zaboravljen. Isti zahtjev Mostaraca za ostavkom njihove kantonalne vlade nije realizovan. Plenumi u Tuzli, Mostaru, Sarajevu, Bihaću, Zenici i još nekim gradovima traju i dalje.  Zahtjevi nezadovoljnih građana se svakodnevno povećavaju, protesti i dalje svakodnevno traju, ali gube na intenzitetu. Razloga je više. U plenume se involviraju stranačke „krtice“. Vlast nekim plenumima daje i auta. U predlaganju mandatara i ministara za vlade u ostavci, predlažu i do 130 kandidata, kao u Tuzli, što rad plenuma čini neozbiljnim. Prve među njima kupuju raznim ustupcima. Nasilnih demonstracija nema. To ohrabruje vlast. Ali neki procesi o sprečavanju ili procesuiranju kriminala i korupcije – što su zahtijevali demonstranti, a vlast pri stišavanju bunta obećala - su već započeli.

Ovih dana Tužilaštvo Tuzla je, nakon desetogodišnjeg odugovlačenja, podiglo optužnicu za slučaj privatizacije Tuzlanske banke. Prvooptuženi je Meho Obradović, nekadašnji direktor „Elektroprivrede“ (EP) BiH.  Prema optužnici, on je SDA tajkunima – za navodne usluge - ustupio dionice vrijedne oko 1,3 miliona maraka. Podignuta je i optužnica za kriminal u Energopetrolu, gdje se sumnja da je utajeno 32 miliona maraka. Istražuje se i slučaj „talgo vozova“ u Željeznicama FBiH, koji su kupljeni za 130 miliona maraka, iako nisu za ovdašnje pruge... Vode se istražne radnje za  „Autoceste FBiH“, od činjenice da su izvođači radova po nekoliko centimetara „tanjili“ asfalt na pojedinim dionicama autoputa, do ugovora o cijenama nekih aranžmana, koji zaslužuju i rubriku „Ripli“. Još su mnoga javna preduzeća predmet istraga, a demonstranti traže i vlast najavljuje istrage za mnoge privatizacijske aranžmane. Posebno su istrajni radnici-demonstranti u Tuzli optužujući vlast i pravosuđe da praktično štiti privatizacijske kriminale u Polihemu, Konjuhu, Diti i mnogim drugim preduzećima. Ovih dana skoro svakodnevno se saopštavaju podaci o novim istragama, krivičnim prijavama, ili optužnicama za razne vrste kriminala u koji su direktno ili indirektno involvirani mnogi stranački i državni funkcioneri. Među njima su i poslanici  poput  „federalca“ Midhata Osmanovića, koji je sa direktorom Zavoda zadravstvenog osiguranja u Tuzli Velidom Torićem, optužen da su uzeli „harač“ od jedne osobe, kako bi  je stalno zaposlili. Policija je uspjela zaplijeniti „harač“, nakon što ga je preuzeo Osmanović. Pomenuli smo samo dio „novog kursa“ vlasti u (F)BiH, nakon početka i tokom trajanja demonstracija. To je indikator da su demonstracije već dale neke direktne i indirektne pozitivne efekte.

Zemlja oligharhijskih diktatura

Osim – zasad slabog antikorupcijskog zamaha - vlast je nakon demonstracija počela da pojeftinjuje. U institucijama se već krešu „faraonske“ blagodeti funkcionera i javne uprave. Prvo je počelo u kantonima, potom u entitetima, pa na državnom nivou, a valjda po nalogu stranačkih diktatora počinje i u opštinama. Radi očuvanja fotelja Zlatko Lagumdžija, Milorad Dodik, Dragan Čović, Bakir Izetbegović i drugi lideri prihvatili su ideju za smanjenje primanja poslanika u državnom Parlamentu. Najavljuje se umanjenje plata i u javnim preduzećima i agencijama. Vijeće ministara BiH već je obznanilo da će za sto  automobila smanjiti vozni park u državnim (feudalnim) institucijama. Time će godišnje uštediti oko 900.000 maraka. Ograničiće, dosad neograničenu upotrebu mobitela, što će godišnje smanjiti izdatke za 700.000 KM, a limitiraće i obilnu reprezentaciju i uštediti 1,1 milion maraka. Odluke o smanjenju plaća donose i opštine, ali i opštinski načelnici, po novoj verziji će imati 3,5 prosjeka, što je relativno veći iznos nego prosjek parlamentaraca u EU. Talas umanjivanja neopravdano visokih primanja i raznih dodataka se svakodnevno širi, posebno u F BiH. Nesigurnost i nove zebnje oligarhijskih diktatora su – sa stanovišta perspektive BiH – najveći domet opravdanih demonstracija građana. U pokušaju smirivanja demonstracija ponašali su se šizofrenično. Jasno su pokazali svoj dvolični karakter i odanost nacionalnim manipulacijama u cilju čuvanja fotelja. Zlatko Lagumdžija (SDP) je u vlastitom stranačkom vrhu obavijestio svoje satrape da neće štititi regionalne sljedbenike koji su trošili „bez mjere“, a javne institucije pretvorili u familijarne skupove. Zar je morao čekati demonstracije, da im to kaže, ili se samo „pere“? U sprečavanju demonstracija, Milorad Dodik je objavio listu „nacionalnih, entitetskih, vjerskih“ izdajnika i međunarodnih plaćenika, koji žele srušiti RS. Slične poruke čule su se i od Dragana Čovića (HDZ). Koji je, kao i Bakir Izetbegović bulaznio da su demonstranti  pokušali državi udar. Čović i Dodik su ih još optuživali za unitarizam, a Izetbegović da žele uništiti vlast gdje su Bošnjaci većina i tako „zatrti“ njihov interes i status. Nebuloze do šizofrenih razmjera.

Nacionalni lideri u zagrljaju

Nakon relativnog smirivanja bunta, počele su „pucati“ koalicije, ili se stvarati nove. Na ostavke niko i ne razmišlja, osim što je istu ponudio Himzo Selimović, jedan od policijskih funkcionera, vjerovatno po stranačkom nalogu, radi  obračuna sa drugim. SDA i SDP, odnosno Izetbegović i Lagumdžija, su optužili Fahrudina Radončića da nije dozvolio žešću represiju policijskih snaga (čitajte mlaćenje građana), optućili ga za paljenje Predsjedništva i zatražili su njegovu smjenu. Taj dogovor dogovor Lagumdžije i Izetbegovića, podržali su Dragan Čović i Milorad Dodik, pa je Donji dom parlamenta BiH izglasao smjenu i čeka se šta će odlučiti Dom „nacija“. Na taj način njemu će biti pripisana politička odgovornost, a ostali odgovorni i krivi će u vlastitim očima ostati „čisti“. Kao da građani ne znaju, gdje je prava krivica i koji su uzroci bunta!? Glavni nacionalni lideri su ponovo „u zagrljaju“. Izetbegović je javno obznanio da je SDA zakopala „ratne sjekire“ sa SDP-om, odnosno Lagumdžijom, ali da nema zvanične koalicije. Dvojica pomenutih se sa Dodikom i Čovićem dogovaraju kako će njihovi puleni glasati u parlamentima. Aktivna je i opozicija, posebo u RS-u gdje su Dragan Čavić i Mladen Ivanić potpisali predizbornu koaliciju, a podržao ih je i Mladen Bosić (SDS). U FBiH Radončićev SBB najavljuje žestoku opozicijsku predizbornu bitku, a manje stranke dogovaraju ili potpisuju predizborne koalicije. Glavni predizborni adut vladajućih nacionalnih oligarha su ustupci koje čine demonstrantima, a opozicije da građani zaslužuju više, posebno na planu borbe protiv korupcije i kriminala u što je – kako tvrde – postojeća vlast godinama „do ušiju“. Put u Evropu, zasad je u drugom, trećem, četvrtom planu. Jer, na tom putu valja se početi ponašati u skladu sa zakonima, a to u BiH zasad, malo ko od vlasti ili pretendanata na istu, želi činiti.      
Demonstranti! Oni strpljivo protestuju i čekaju, hoće li nadležni „doći pameti“. Eskalacija bunta i dalje je ozbiljna alternativa!                                                                                                        

Vehid Jahić
     
01-30. april 2014.
Danas

 
 
 
 
 
 
Copyright © 1996-2013