Pojmovi i pojave

PODATAK

Pojam podatak je podjednako prisutan u svakodnevnom govoru i naučnoj terminologiji. Šta je zapravo, podatak, u čemu je njegova suština, smisao i značaj? Podatak se može odrediti kao kvantitativni izraz nekog stanja, pojave ili procesa. (Požar je zahvatio sedam hektara šume). On je sažeto označeni naziv, mjesto i vrijeme nekog događaja, precizno utvrđena pojava, iskaz njene mjere. Podatak treba da odgovori na pitanja: ko ili šta? gdje? i kada? Bez jednog od ovih elemenata podatak nije potpun. Podatak je vremensko i prostorno određenje jedne pojave ili procesa.         

Podatak je polazište, od njega se ide dalje, bez njega se ostaje u mjestu. Do podatka se dolazi teško i bez prečice, ali kad se jednom utvrdi, znatno skraćuje put do cilja. Ono što je posebno značajno jeste to da je podatak oslonac, sigurnost, on je temelj, na njemu se sve gradi. Šta mu obezbjeđuje trajnost? Tačnost; on mora biti tačan i precizan. Pogrešan podatak je isto što i pogrešno postavljen putokaz, vodi u pogrešnom pravcu i ka pogrešnom zaključku.

Podatak je jasan, razumljiv, nedvosmislen, ne ostavlja mjesta sumnji. On je dokaz da nešto jeste. Govori o postojećem i našem odnosu prema postojeće. Podatak je ono s čime se izlazi pred svijet. On je rezultat, izraz pobjede ili poraza, uspjeha ili neuspjeha; rječit i pouzdan svjedok o nama samima. Iza svakog podatka stoji čovjek. I u svakom podatku je sadržan čovjek; otuda potreba da se sa podatkom postupa pažljivo i s respektovanjem. U nauci je to imperativ objektivnosti.

Prikupljanje podataka (njihova sistematizacija i prezentacija), kao i svaki drugi posao, podrazumijeva određeni smisao. Smisao za podatak. Podatak je to što jeste samo onda kad je dat u izvornom obliku. Ono što je ispričano, prepričano, interpretirano ne može biti izvorni podatak.

Paradigmatičan je Kantov stav prema podatku. U djelu Poslednji dani Imanuela Kanta (2006) Tomas de Kvinsi navodi da su se za Kantovom trpezom vodili razgovori o pitanjima iz mnogih oblasti, pa i o onim dnevnopolitičkim. "Prema svakoj priči kojoj nedostaju podaci o vremenu i mestu, koliko god inače bila uverljiva, on je po pravilu bio neizlečivi skeptik i smatrao ju je nedostojnom prepričavanja." Podatak pribavlja sigurnost, zasnovanost, pouzdanost; nasuprot tome odsustvo podatka govori o proizvoljnosti, brzopletosti, nesigurnosti, neutemeljenosti, nepouzdanosti.

Podatak može poslužiti promjenama, ali on sam se ne može mijenjati niti prilagođvati, u protivnom imamo posla sa falsifikovanjem. Podatak je vrijednosno neutralan. Univerzalan je – za sve je isti. Podacima se vjeruje, a preko podataka, načinom njihove upotrebe, stičemo povjerenje drugih. Način upotrebe podataka je mjera čovjekove odgovornosti. 

Sve prolazi, podaci ostaju. Ipak, ono što traje jeste – misao. Podaci nijesu dovoljni ni onda kad su potpuni.

Nikola Racković