Početna stana
 
 
 
     

 

Nemogući izbori u svetskoj depresiji

Imanuel Volerstin

Dok svetski lideri i razni učenjaci nastavljaju da poriču realnost svetske depresije – čak i ne koriste tu reč – nemogući izbori, s kojima se suočava vlada za vladom, postaju sve prisutniji iz dana u dan. Pogledajmo šta se dogodilo samo prošlog meseca.
SAD su imale najveći procenat nezaposlenosti u dugom periodu. Jeste, bilo je nekih novih poslova, ali 95% je za privremene, sezonske radnike. Privatni preduzetnici ponudili su samo 10% poslova od očekivanog broja. Uprkos tome, sada je postalo politički nemoguće dobiti još novčanog stimulansa koji je Kongres izglasao. A federalne rezerve su prestale da kupuju obveznice Trezora i hipotekarne garancije. To su bile dve glavne strategije za povećanje broja poslova. Zašto? Zahtev za smanjenje deficita narastao je suviše snažno.
Najneposrednija posledica može se videti na nivou budžeta vlada pojedinih država. Trošak zdravstvene zaštite povećao se zbog ekonomske krize. Ovaj trošak je nastao unutar pojedinih država. Prošle godine imale su uvećanu federalnu državnu pomoć za troškove zdravstva. Kongres ovo neće ponoviti. Edvard Rendel, guverner Pensilvanije, kaže da će to uvećati budžetski manjak za dve trećine i da će prisiliti državu da otpusti 20.000 učitelja, policajaca i drugih državnih činovnika. Naravno, uz to, za mnoge ljude ovo znači i gubitak medicinskih usluga.
Dejvid Kameron, novi premijer u Velikoj Britaniji, kaže da je smanjenje zaduživanja »najhitnije pitanje s kojim se danas suočava Britanija«. Fajnenšel tajms sumira njegove predloge na naslovnoj strani: »Kameron postavlja temelje za doba strogosti«. I tumači ovu politiku: »Ako će vlada smanjivati troškove, ne može da izbegne da vidi koliko će to štetiti uslugama. Smanjivanje će biti mnogo surovije nego sve sa čim se može porediti, uključujući čak i vladavinu Tačerke«.
Nemačka kancelarka Angela Merkel objavila je svoju verziju strogosti: duboko kresanje javnih troškova odmah, koje će se značajno povećavati svake godine u narednom četvorogodišnjem periodu. Takođe je objavila nove poreze na vazdušni saobraćaj, na šta su svetske vazduhoplovne kompanije odgovorile da će biti ozbiljno ugrožena njihova sposobnost da smanje svoje negativne bilanse i da se spasu bankrotstva. Nemački procenat nezaposlenosti će rasti, a pomoć za nezaposlene smanjivati. Druge vlade u Evropi, plus SAD, preporučivale su Nemačkoj da troši više i da izvozi manje da bi se svetske potrebe vratile u pređašnje stanje. Merkelova je odbacila ove preporuke, rekavši da je smanjivanje duga njen prioritet.
Naoto Kan, novi japanski premijer, upozorio je zemlju da je dužnička situacija toliko loša da se Japan može suočiti sa problemima uporedivim sa grčkim. Kao izlaz, on predlaže neka povećanja poreza, bolju regulaciju finansijske arene i nove vrste javnih troškova.
Usred ove superstrogosti na severu desilo se nešto značajno a da to skoro niko nije primetio. Kao što je poznato, Španija je jedna od mnogih evropskih zemalja sada u ekonomskim teškoćama zbog veoma velikih dužničkih rata. »Fitch Ratings« se 30. maja pridružila drugim kompanijama, koje se bave procenom sposobnosti zaduživanja, u smanjivanju ocene kreditne sposobnosti Španije sa AAA na AA+. Pitanje je zašto. Samo dan pre toga španski parlament je izglasao najveće smanjenje budžeta za proteklih trideset godina.
Smanjenje budžeta, može se pretpostaviti, ono je što su Nemačka i druge zemlje tražile od Grčke, Španije, Portugala i drugih zemalja koje se smatraju prezaduženim. Španija je odgovorila na ovaj pritisak. A upravo zato što je to uradila »Fitch Ratings« je degradirala. Brajan Kolton, odgovoran za rangiranje Španije, rekao je u svojoj izjavi tim povodom: »Proces dovođenja na niži nivo privatnog sektora i spoljnog dugovanja materijalno će smanjiti procenat rasta španske ekonomije više nego srednjoročno«.
I tako stvari stoje – kajaćeš se i ako uradiš i ako ne uradiš. Finansijski špekulanti proizveli su katastrofalan pad u svetskoj ekonomiji. Lopta je, zatim, bačena državama da rešavaju problem. Države imaju manje novca i više potreba za njim. Šta mogu da urade? Mogu da uzimaju zajam, sve dok oni koji daju pare žele da ih daju i dok ne zatraže prevelike kamate. One mogu da oporezuju, a poslovni svet kaže da će to smanjiti njihovu sposobnost da sklapaju nove poslove. Mogu da smanjuju troškove. Osim toga, ono što je bolno i utiče na sve, posebno na ranjivije, ova akcija će smanjiti mogućnost rasta, što je Kolton primetio u vezi sa Španijom.
Naravno, postoji veliki prostor za smanjenje troškova – vojska. Vojni troškovi obezbeđuju poslove takođe, ali za mnogo manje ljudi nego da se novac koristi na drugi način. Ovo nije primenljivo samo na najveće trošadžije, kao što su SAD. Virtuelni, neprotumačeni aspekt grčkog dužničkog problema je ogroman trošak za vojsku. Ali, da li su vlade spremne da značajno smanje vojne troškove? Ne izgleda tako.
Pa šta države mogu da urade? One danas pokušavaju jedno, sutra drugo. Prošle godine je bilo slično. Ove godine smanjenje duga. Iduće godine povećanje poreza.
U svakom slučaju, celokupna situacija će biti sve gora.
Može li Kina da nas spase? Stefan Roč, oštrouman analitičar »Morgan Stenlija«, izgleda da tako misli, preporučujući vladi da »stimuliše privatni rast«. U tom slučaju rastuće zarade bi pratile višu produktivnost. Možda. Ali, kineska vlada je bila otporna na takvu politiku sve do sada, ne zbog ekonomskih već zbog političkih razloga.
Njeno upravljanje radi održavanja političke stabilnosti bilo je do sada najvažnije. Osim toga, čak i Roč se toga plaši – Kini prete trgovinske sankcije. Mislim da je to vrlo verovatno, jer ekonomska situacija SAD nastavlja da se pogoršava.
Izlaz iz svega ovoga nije malo udešavanje ovde ili onde – svejedno da li to rade monetaristi ili razni kejnzijanci.
Izlaz iz ekonomskog zatvora u kojem se svet našao zahteva fundamentalno preispitivanje svetskog sistema. I to će se sigurno dogoditi, ali kad?

Komentar br. 283, 15. jun 2010.
Prevela Borka Đurić

 
Nema ni starog ni novog modela tranzicije, postoje samo prazna obećanja
1.07. - 31. 08. 2010.
     


Danas

 
 
 
 
Copyright © 1996-2010