Početna stana
 
 
 
     

 

Kalauz

Danas se ovom rečju uglavnom naziva alatka sa zubom u obliku kukice kojom se nasilno otvaraju vrata.
U staroturskom jeziku javlja se u više grafija – kulabuz kulaguz kulavuz/k’lavuz i znači onaj koji pokazuje put, putovođa, vodič.Koristila se i kao lično ime, Kulavuz odnosno Kulaguz.
Turski istoričar Mehmed Nešri kazuje da je turskoj vojsci, kada je 1389. išla na Kosovo, kalauzio (oblasni gospodar i od Maričke bitke turski vazal) Konstantin (Dragaš). A i Dušan Popović, pišući o istoriji današnje Vojvodine u vreme turske vladavine, ističe da su Srbi (kao i Mađari) u turskoj vojsci služili kao kalauzi (vodiči). Za uzvrat, dobijali su timare (lena), o čemu sasvim pouzdano svedoče i zvanični osmanski popisi (poznatiji pod imenom defteri). Čak se srazmerno veliki broj timara susreće u rukama hrišćana tobdžija, azapa i kalauza. »Pored harambaše i barjaktara« – kaže, opet, već pomenuti autor – »nalazio se u četi i kalauz provodič«. U jednom starijem hrvatskom izvoru čitamo: »Kalauzi,turski su bili negda Vlasi, uhode, a po tom prevodiči i prednji četnici, kad turska vojska drči, da plieni naše strane, pak da se hvataju sužnji, a napose nejaka djeca«. Reč nalazimo i u Njegoševom Ogledalu srbskom »Čekajte me na vodu Vlahinju, / e ću ostat u taboru turskom / da ja budem vojsci kalauze, / da dovedem preko Sinjca Turke«. Pa preciznije: »... te Turcima rasputice kaže«. U prvom planu poznate slike Paje Jovanovića »Seoba Srba«vidi se narodni kalauz.
Kalauzom se nazivala i životinja – obično konj ili ovan – koji predvodi karavan ili stado, predvodnik (»Kalauz... konj, zvonar koji ide prvi pred karavanom i pokazuje put«). Otuda je i ovca koja predvodi stado, ovca predvodnica – kalauska. A tako se nazivala i žena kalauz. Postojao je čak i dem. oblik – kalaušče (»Uteče mu momče kalaušče«).
Navedimo i ostala značenja ove pozajmljenice: koji vodi brod, pilot, pedot (»Dragut Raišuš vrli kalauz morski«); trgovački posrednik, mešetar, prekupac, glasnik, glasonoša, uhoda, potkazivač, špijun; posrednik pri sklapanju braka, navodadžija, provodadžija (pokr.);u kosovsko-metohijskom dijalektu (koji je zabeležio Gliša Elezović): i fig. kočoperan, napredan, prvi čovek, mladić (»Aškolsun da mu je, kalauz mu dete iskoči«); pa vrsta morske ribe, crnoguzac i, najzad, pokr. deo neke naprave, alata u obliku kuke. Pokr. se umesto kalauz kaže i kalauzin, a tako se naziva i prvo obojeno uskršnje jaje. Tu je, dalje, kalauzara vrsta veće burgije,pa kalauzina (»Činovnici naplaćuju od izvoznika kalauzinu za tovarne vagone«), kalauština novčana nagrada, plata koja se daje kalauzu za obavljanje kalauskog, posredničkog posla. A ovom drugom rečju naziva se i posredovanje, posredništvo u trgovini (kalauzluk).
Uz već pomenuto značenje gl. kalauziti, imamo i sledeća: pripremati put, prolaz nečemu, prethoditi (»Burgijica... kalauzi velikim svrdlovima«); vršiti posredničke poslove u trgovini, biti trgovački posrednik, posredovati, preprodavati; posmatranjem prikupljati podatke, obaveštenja (o nekome, nečemu), izviđati, uhoditi (»Otme li se gdje cura... Jure kalauzi i traže otimače«); raditi za nekoga, biti u nečijoj službi, vršiti usluge nekome, služiti, pomagati nekome (»Najviše je onih koji se kriju iza... naziva radikal i koji su pod tom firmom kalauzili svakoj vladi«) i, najzad, pokr. menjati čas ovako, čas onako.
Reč je ostavila svoje tragove i u toponomastici (Kalauzlija, Kalauzovići), a koristi se, takođe, i kao prezime: Kalauzi, Kalauzović.
  Olga Zirojević
 
Knjiga o hlebu
1-30. 06. 2010.
     


Danas

 
 
 
 
Copyright © 1996-2010