Početna stana
 
 
 
     

 

Integrativna bioetika – u teoriji i praksi

Septembar 2008. godine će, pored ostalog, ne samo za susednu Hrvatsku, biti upamćen kao veliko dešavanje bioetike. Naime, od 3. do 8. septembra u Rijeci i Opatiji je, u organizaciji Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Hrvatskog društva za kliničku bioetiku, održan Deveti svetski kongres bioetike pod nazivom »Izazov kroskulturalne bioetike u XXI veku« (The Challenge of Cross-Cultural Bioethics in the 21st Century). U toku nekoliko pridruženih skupova i jednodnevnih simpozijuma, na Kongresu je svoje radove iz oblasti širokog polja bioetičke problematike izložilo čak 740 učesnika. Jedna od pridruženih konferencija ovog Kongresa jeste i Četvrti bioetički forum za Jugoistočnu Europu, veoma značajan skup koji okuplja bioetičare iz zemalja jugoistočne Evrope, te koji, pored ostalog, promovišući ideju integrativne bioetike, o čemu je bilo reči u prethodnim brojevima Republike, zasigurno predstavlja i integrirajući faktor u intelektualnom prostoru regiona. Četvrti forum pod nazivom: »Integrativna bioetika i pluriperspektivizam« (Integrative Bioethics and Pluri-Perspectivism) održan je od 3. do 5. septembra u Opatiji, kao, kako je pomenuto, jedan od pridruženih skupova Devetog svetskog kongresa bioetike, a kao i prethodnih godina – pod pokroviteljstvom predsednika Republike Hrvatske i Primorsko-goranske županije. Svoje radove na Forumu izložilo je 43 učesnika, bioetičara iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Slovenije, Bugarske, Albanije, Nemačke, Velike Britanije, Vatikana, Austrije i Japana. Raznolikost bioetičkih tema, koncentrisanih oko koncepta integrativne bioetike, podstakla je brojne žive diskusije filozofa, naučnika, istraživača čiji je fokus refleksije i istraživanja usmeren na široko bioetičko polje – pomenimo samo neka od izlaganja: Od medicinske etike do bioetike. Razvoj u katoličkoj teologiji, američkom i evropskom kulturnom okruženju, Pravo na život – pravo na smrt, takođe. Život i smrt kao osnovne vrednosti, In utero genska terapija – ko odlučuje za fetus? Ne-nasilje kao izvor integrativne bioetičke misli i akcije, Kulturna antropologija: medicinskoistorijski i bioetički aspekti, Feminizam u svetlu bioetičkog pluriperspektivizma, Bioetika i pravo, O perspektivizmu i njegovoj važnosti za bioetiku itd. Najzad, ne smemo izostaviti ni aktivnosti mladih naučnika, odnosno »bioetičkog podmlatka«, učesnika Treće međunarodne letnje škole integrativne bioetike (3rd International Summer School, Integrative Bioethics) koja je održana od 1. do 13. septembra u Opatiji i Malom Lošinju. Mahom postdiplomci – filozofi, teolozi, medicinski profesionalci, sociolozi, pravnici i istraživači iz Nemačke, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Albanije, usavršili su svoje znanje iz polja bioetike učestvovanjem u nastavi, diskusijama i radionicama koje su osmislili predavači s univerziteta u Nemačkoj, Holandiji i Hrvatskoj.
Rečju, možemo zaključiti, Deveti svetski kongres bioetike sa brojnim pridruženim skupovima, te Treća međunarodna letnja škola integrativne bioetike, veliki su naučni događaji, ali i veliko priznanje radu bioetičara iz Hrvatske na formiranju bioetičke arene koja je zasigurno spiritus movens bioetičke refleksije u intelektualnom prostoru jugoistočne Evrope.
  Sandra Radenović
 
1-30. 11. 2008.
     


Danas

 
 
 
 
Copyright © 1996-2008