48. Oktobarski salon
U Beogradu je otvoren 48. međunarodni Oktobarski salon, pod nazivom »Mikronarativ«,
koji će trajati od 29. septembra do 11. novembra. Na njemu učestvuje 87
umetnika iz 13 zemalja. Ovogodišnji selektor-umetnički direktor Salona Loran
Hedji, direktor Muzeja moderne umetnosti u Sent Etijenu u Francuskoj, jedan
je od najpoznatijih i najznačajnijih evropskih kustosa i istoričara umetnosti
i stručnjak za modernu i savremenu umetnost Centralne i Istočne Evrope.
Osnovna ideja kojom se rukovodio u koncipiranju Salona bila je da ponudi
nov način čitanja i vrednovanja »neposredne male realnosti«. Po njemu, »za
savremenu umetničku praksu značajni su oni umetnici koji u središte svoga
rada stavljaju intimnost, neposrednu realnost i njene senzibilne pojedinosti,
čime doprinose intenziviranju empatije i tako vrše rekontekstualizaciju
umetničke prakse koja označava demonumentalizaciju dosadašnjih umetničkih
formi punih patosa i alegorija«. Kako izgleda ovaj stav nove intimnosti,
senzibiliteta i skepse prema monolitnim, utopističkim i opštevažećim ideologijama,
kojima je suprotstavio otvorenost i toleranciju prema »malim realnostima«,
pokazao je svojom selekcijom »Mikronarativ«, smestivši je na tri, po njemu,
značajna mesta u gradu. To su – prostor Turskog kupatila, »jer je veoma
romantičan, kao lavirint je, ima mnogo prostorija«; prostor u Titovom muzeju
(Muzej 25. maj), »jer je klasičan, svetao, elegantan« i prostor Kuće legata
»jer je najklasičniji pa je pogodan za klasike savremene umetnosti«.
Prvi, najveći deo izložbe nosi naziv »Izazovi malih realnosti« – mikrozajednice.
Na njoj su predstavljeni internacionalni umetnici srednje i mlađe generacije
koji su suočeni sa problemima novih antropoloških odnosa u malim sredinama,
što dovodi do njihove sklonosti ka emocionalnom angažmanu i stvaranju nove
vrste mikronarativa koji je najčešće svojstven ženama. Žene umetnice, smatra
Loran Hedji, »kroz lični, senzitivni, intimni jezik žele da postanu deo
drugih priča, deo nas, pozivajući nas da ih pratimo u osmatranju malih realnosti...
jer u ovom veoma agresivnom svetu umetnost treba da prezentuje drugačije
modele života, fražilnost, intimnost, antimonumentalnost. Sve su one deo
neverovatne nove generacije, sve ih zanimaju akvareli i ljudsko telo«.
Drugi deo nosi naslov »Urbana raskršća – Njujork, Pariz, Seul«. U njemu
su predstavljeni umetnici sa tri kontinenta, iz tri metropole koje su često
reference umetničkih strategija mlađih generacija. Ove tri metropole reprezentuju
tri različite kulturne tradicije i društvena sistema koja umetnici drugih
zemalja, u današnjoj globalnoj kulturi, sve više prenose u svoje centre
kulture.
U trećem delu izložbe, koji nosi naslov »Ponovno zauzimanje prostora«, predstavljeni
su radovi »u otvorenom prostoru urbanih prilika« u čijem središtu stoji
»intenzivna komunikacija između različitih oblasti savremenog urbanog života«.
Geometrijske forme i umetnost zasnovana na njima, po njemu, nemaju mesta
za emocije, već su mikrosvetovi povezani u univerzum. Govoreći o učešću
srpskih umetnika na Salonu Loran Hedji je istakao da su ih preporučili kvaliteti
njihovih radova, a ne broj izložbi i međunarodna priznanja.
Salon je obeležio i niz pratećih manifestacija i radionica kao što su: Dečja
radionica – Govoriš likovni jezik, za decu od 7 do 14 godina, održana u
Muzeju 25. maj, i Javno vođenje kroz izložbu, održano u Kulturnom centru
Beograda.
|
|
Vera Vujošević |
|