homepage
   
Republika
 
Kultrura
Arhiva
O nama
About us
mail to Redakcija
mail to web master
 

 

 

48. Oktobarski salon

U Beogradu je otvoren 48. međunarodni Oktobarski salon, pod nazivom »Mikronarativ«, koji će trajati od 29. septembra do 11. novembra. Na njemu učestvuje 87 umetnika iz 13 zemalja. Ovogodišnji selektor-umetnički direktor Salona Loran Hedji, direktor Muzeja moderne umetnosti u Sent Etijenu u Francuskoj, jedan je od najpoznatijih i najznačajnijih evropskih kustosa i istoričara umetnosti i stručnjak za modernu i savremenu umetnost Centralne i Istočne Evrope.
Osnovna ideja kojom se rukovodio u koncipiranju Salona bila je da ponudi nov način čitanja i vrednovanja »neposredne male realnosti«. Po njemu, »za savremenu umetničku praksu značajni su oni umetnici koji u središte svoga rada stavljaju intimnost, neposrednu realnost i njene senzibilne pojedinosti, čime doprinose intenziviranju empatije i tako vrše rekontekstualizaciju umetničke prakse koja označava demonumentalizaciju dosadašnjih umetničkih formi punih patosa i alegorija«. Kako izgleda ovaj stav nove intimnosti, senzibiliteta i skepse prema monolitnim, utopističkim i opštevažećim ideologijama, kojima je suprotstavio otvorenost i toleranciju prema »malim realnostima«, pokazao je svojom selekcijom »Mikronarativ«, smestivši je na tri, po njemu, značajna mesta u gradu. To su – prostor Turskog kupatila, »jer je veoma romantičan, kao lavirint je, ima mnogo prostorija«; prostor u Titovom muzeju (Muzej 25. maj), »jer je klasičan, svetao, elegantan« i prostor Kuće legata »jer je najklasičniji pa je pogodan za klasike savremene umetnosti«.
Prvi, najveći deo izložbe nosi naziv »Izazovi malih realnosti« – mikrozajednice. Na njoj su predstavljeni internacionalni umetnici srednje i mlađe generacije koji su suočeni sa problemima novih antropoloških odnosa u malim sredinama, što dovodi do njihove sklonosti ka emocionalnom angažmanu i stvaranju nove vrste mikronarativa koji je najčešće svojstven ženama. Žene umetnice, smatra Loran Hedji, »kroz lični, senzitivni, intimni jezik žele da postanu deo drugih priča, deo nas, pozivajući nas da ih pratimo u osmatranju malih realnosti... jer u ovom veoma agresivnom svetu umetnost treba da prezentuje drugačije modele života, fražilnost, intimnost, antimonumentalnost. Sve su one deo neverovatne nove generacije, sve ih zanimaju akvareli i ljudsko telo«.
Drugi deo nosi naslov »Urbana raskršća – Njujork, Pariz, Seul«. U njemu su predstavljeni umetnici sa tri kontinenta, iz tri metropole koje su često reference umetničkih strategija mlađih generacija. Ove tri metropole reprezentuju tri različite kulturne tradicije i društvena sistema koja umetnici drugih zemalja, u današnjoj globalnoj kulturi, sve više prenose u svoje centre kulture.
U trećem delu izložbe, koji nosi naslov »Ponovno zauzimanje prostora«, predstavljeni su radovi »u otvorenom prostoru urbanih prilika« u čijem središtu stoji »intenzivna komunikacija između različitih oblasti savremenog urbanog života«. Geometrijske forme i umetnost zasnovana na njima, po njemu, nemaju mesta za emocije, već su mikrosvetovi povezani u univerzum. Govoreći o učešću srpskih umetnika na Salonu Loran Hedji je istakao da su ih preporučili kvaliteti njihovih radova, a ne broj izložbi i međunarodna priznanja.
Salon je obeležio i niz pratećih manifestacija i radionica kao što su: Dečja radionica – Govoriš likovni jezik, za decu od 7 do 14 godina, održana u Muzeju 25. maj, i Javno vođenje kroz izložbu, održano u Kulturnom centru Beograda.
  Vera Vujošević
 
Kultura
Republika
Copyright © 1996-2007 Republika