homepage
   
Republika
 
Zbivanja
Arhiva
O nama
About us
mail to Redakcija
mail to web master
 

 

 

Pismo iz SAD

Džena, 2007 – podzemni rasizam

Ne, poštovane čitateljke i čitaoci, ovo nije o Dženi, kćerci predsednika Buša, i njenoj veridbi sa bogatim republikancem sa juga SAD. Reč je ovde o Dženi, malom mestu u južnoj državi Luizijani (3.500 duša), koje kao da je ponovo oživelo »Dan mrmota«, film u kojem se stalno ponavlja isti, zarobljavajući dan, i koje kao da traži da se naslov poznatog filma »Natrag u budućnost« promeni u »Napred u prošlost«. Naime, pre nekoliko nedelja u Dženu su se slegle kolone autobusa sa hiljadama crnaca iz cele Amerike u impozantnom protestnom maršu protiv skandalozno diskriminatorskog postupka lokalnih pravosudnih organa prema mladim crncima u sada famoznom slučaju »šestorice iz Džene«, koji odjekuje širom SAD. Kao da je aktivističkom delu crnačke Amerike bilo prekipelo. A scena je neodoljivo ličila na one iz 1960-ih.
Šta se zbilo, šta je bio povod? Još prošle godine nekoliko crnih đaka srednje škole u Dženi odlučilo je da sedne u hlad ispod razgranatog stabla u parku škole, a što je dotle bila »osveštana« privilegija belih. Sutradan su sa grana istog stabla visile tri omče, jezivi simboli nekadašnjeg terora Kju-kluks-klana, zastrašujuće podsećanje na nekadašnja linčovanja crnaca (sve do 1956). Zatim su posle niza incidenata šestorica crnih đaka premlatili jednog od belih »omčara«. I sad dolazi do pravosudnog skandala: lokalni javni

tužilac (belac) i lokalna porota (bela, bez ijednog crnca) »kažnjavaju« bele »omčare« sa obaveznim pohađanjem kursa o građanskim pravima, dok su »šestorica« već mesecima u zatvoru optuženi za »pokušaj ubistva« i »zaveru za ubistvo«, sa mogućim kaznama od 20 godina robije, u stvari sa prekinutim i upropaštenim mladim životima.
Zašto smo pomenuli »Dan mrmota«? Zato što smo u 1960-im i 1970-im doživeli apoteozu borbe i progresa američkih crnaca za punu jednakost, kada su nepregledne kolone autobusa stizale u Vašington i protestni marševi uključivali stotine hiljada crnaca i njihove bele progresivne sabraće. Da ste nas onda pitali odbili bi kao smešnu pretpostavku da bi sličan protest bio potreban 2007.
Zašto »Napred u prošlost«? Zato što smo odmah, čim smo ovde došli treći put, u ranim 1990-im, zapazili da je nešto ozbiljno zapelo. Posle skoro

 
Kandâriya-Mahâdeva-Tempel in Khajurâho. Spätes Mittelalter, 10. Jahrhundert n. Chr.
četiri decenije od istorijske odluke Vrhovnog suda SAD o desegregaciji škola zapanjeni smo posmatrali tradicionalne parade na ulicama Aleksandrije (preko puta Vašingtona) sa školskim muzikama, crne bez ijednog belca, bele bez ijednog crnca. U medijima i javnom diskursu pravi, neuvijeni termin »geto« (u kojem se guši, drogira, ubija crnačka mladost) je nestao, zamenjen sa eufemističkim »inner city« (»gradsko jezgro«). Mnogi od naših nekad avangardnih liberalnih prijatelja su se dezangažovali, mahom uplašeni od violentnog kriminala iz »gradskih jezgara-geta«. Od skoro tri miliona na robiji u američkim zatvorima preko 60% su crnci koji ne čine ni petinu stanovnika.
Dobro, ima i ozbiljnog, mada parcijalnog progresa. Formirala se značajna crnačka srednja, pa čak i viša srednja klasa. Nisu retki crni milioneri, pa i poneki milijarder. Sve više ih ima u svim profesijama, na čelu velikih korporacija i državnih ustanova. Ukupna kupovna moć »crne Amerike« ide na stotine milijardi dolara i to je nezanemarljiv deo ogromnog američkog tržišta.
No, istovremeno je resegregacija javnih osnovnih i srednjih škola skoro potpuna, po »gradskim jezgrima« se svakodnevno puca kao na Divljem zapadu, a Džena je pokazala čega sve još ima u malim mestima američkog juga. A posle masovnog protesta u Dženi osvanule su omče u nizu lokaliteta po SAD, što govori o upornom trajanju potmulog, podzemnog rasizma.
Ipak, jarko svetlo javne kritike upereno na Dženu navelo je njene vlasti da odstupe od njihovih najgorih ekscesa protiv »šestorice«, koji su pušteni iz zatvora. Videćemo kako će dalje ići sudski postupak. U svakom slučaju, kako stvari stoje sa rasizmom, etničkom, plemenskom, verskom mržnjom i de jure ili de facto diskriminacijom žena, po svetu, u Evropi i kod nas malo ko se može čiste savesti baciti kamenom na Ameriku. Ali ni ona na druge.
  Cvijeto Job
 
Događanja
Republika
Copyright © 1996-2007 Republika