homepage
   
Republika
 
Događanja
Arhiva
O nama
About us
mail to Redakcija
mail to web master
 

 

 

"Jugoremedija" - pobeda i nova iskušenja

Ukoliko se "Jugoremedija" dalje razvija, to će biti izuzetno bitno i važno iskustvo i za naše društvo, a nestajaće i klasična podela na svemoćne gazde i poslušne sluge

Sve ono što je bilo predmet sporova i sukoba u "Jugoremediji" i oko nje, sada u novim okolnostima, kada su se radnici vratili u sopstvenu fabriku i započeli proizvodnju, trebalo bi kvalitativno drugačije i na nov način postaviti. Naravno, nerazumevanja i sukoba biće i dalje i naša upitanost je nad tim da li se oni mogu predvideti, usmeravati i drugačije rešavati.
Sažeto podsećamo na ovaj "slučaj". Posle tri godine pravne borbe unutar institucija države radnici mali akcionari su dokazali ništavnost Ugovora o kupovini 42% vrednosti firme od strane "Jake" iz Radoviša (Makedonija) zbog neispunjavanja ugovornih klauzula; i ništavnost dokapitalizacije u iznosu od 20% zbog manjkavosti formalne prirode, odnosno suštinski zbog pokušaja da se dokapitalizacija prikaže kao investiciono ulaganje (obaveza iz prvotnog Ugovora).
Besprimerno u našoj društvenoj praksi, radnici mali akcionari "Jugoremedije" izborili su se za važnost svakog vlasništva, inače temeljno načelo koje treba da garantuje država, za pravo na rad i pravo na samoorganizovanje. Pored snažne reafirmacije sindikata, kao poznate interesne radničke organizacije, osnovali su i novu organizaciju - Udruženje radnika akcionara (URA). Njihova akcija za ustanovljenje Ustavotvorne skupštine, mnogo ranije od donošenja današnjeg "instant" Ustava, projekcija je njihovog dalekosežnog ozbiljnog odnosa i prema državi i prema društvu.
Vlasnički, fabrika je sada u većinskom delu u rukama malih akcionara, koji su delom i radnici firme, uz još preko 4000 drugih malih akcionara. Besprimerno istrajna borba da zaštite sopstvene akcije ove grupe od oko 150 ljudi, važno je reći, stekla je i potpunu podršku i solidarnost i svih ostalih malih akcionara. Za razliku od drugih privrednih subjekata u zemlji, gde su se radnici mahom borili da skuplje prodaju/otuđe svoje akcije, radnici "Jugoremedije" nemaju tu nameru. Oni žele da ih zadrže, uvećaju vrednost, i da njima upravljaju. To je sigurno novina u našim tranzicionim prilikama.

I radnik i suvlasnik

Specifična je činjenica da su sada zaposleni radnici (većina njih) i suvlasnici (mali akcionari firme), odnosno u ukupnom zbiru mali akcionari su većinski vlasnici firme. Dakle, oni su preko Skupštine akcionara izabrali svoj Upravni odbor, a za njegovog predsednika Zdravka Deurića, najistaknutijeg predvodnika za trogodišnje pravedno i racionalno rešenje "slučaja Jugoremedija". Trenutno, na prvi pogled, ovo izgleda logično i sugerisalo bi potpunu harmoničnost.
A gde se sve javljaju problemi? Posle ulaska, započinjanja proizvodnje, stari "gazda" čini

i dalje opstrukcije prema fabrici. Ranije izdate menice tempiraju se tako da blokiraju račun firme i onemoguće redovno poslovanje. Dugovi prema državi (70 miliona dinara), na ime doprinosa na zarade i na ime poreza na dobit, koje on nije uplaćivao, a Poreska uprava u Nišu mu blagonaklono tolerisala, radnicima malim akcionarima se ne tolerišu (oni su uplatili čitav iznos). Novi menadžment takođe oseća opstrukcije u sferi takozvanog izvozničkog lobija. Stare veze starog "gazde" osećaju se na svakom koraku... Menadžment odoleva ovim naknadnim

 
Edouard Manet, Seascape
Edouard Manet (1832-1883), Seascape, 1873.
udarima, sa novom poslovnom etikom. Izmiruju se prvo obaveze prema državi, na uštrb sada sasvim skromnih zarada.
Unutar fabrike menadžment se suočio sa surevnjivošću onih koji su ostali lojalni bivšem "gazdi" i vraćenih radnika koji su zbog štrajka brutalno izbačeni iz sopstvene firme, a koji su, prirodno, vraćeni na posao. Pokretanje proizvodnje, izrada lekova, sve ih je stavila na objektivnu probu. Nije sve ostalo na verbalnim prepucavanjima. Jedna realna situacija je indikativna i inspirativna. U specifičnom tehnološkom postupku izrade lekova, od strane menadžmenta uočena je sporost u realizaciji (urađeno je samo osam "operacija") što se razumevalo kao svojevrsni vid opstrukcije. Kada je rukovodstvo objasnilo važnost brzine i kvaliteta, oni radnici koji su i suvlasnici firme uradili su čak 14 operacija. Očigledno, njihova motivacija i svest bili su daleko viši. (Kasnije su, uz medijaciju menadžmenta, obe "grupe" radnika to zajednički, uz obed, proslavile.) Konkurentnost brzine i kvaliteta rada bila bi objektivno merilo vrednosti radnika.
Sledeći izazov koji je, razumljivo, duboko socijalno fundiran - problem nezaposlenosti - je kako, koga i sa kakvim formalnim kvalifikacijama i praktičnim umećem primiti u radni odnos. Menadžment trpi stalan pritisak za zapošljavanje dece sopstvenih radnika. Uočavaju sami da je ovo svojevrsna diskriminacija prema ostalima i predviđaju uspostavljanje svojevrsnog kadrovskog saveta koji bi profilisao potrebna umeća i veštine, plan i neophodnu proceduru.

Gazde i sluge - nova uloga sindikata

U fabrici postoje dve sindikalne organizacije - UGS Nezavisnost i SSSS. Potonji je vodio štrajk u poznatim događajima, a posle pobede i povratka u fabriku menadžment je bio na pragu nove neprijatnosti da ih sindikat Nezavisnost tuži zbog neisplaćenih zarada i putnih troškova (ironija, nasleđenih od bivšeg menadžmenta). Mogući sukob je prevaziđen dogovorno od strane menadžmenta. Osnovna organizacija SSSS se konsoliduje i na pragu je broja članstva da može da stekne reprezentativnost u pregovorima sa menadžmentom. Verujemo u solidno partnerstvo, oslonjeno na respekt za sve ono što su štrajkači učinili i za druge, buđenje vere u sopstvene snage i mogućnost kreiranja sopstvenog života.
Naravno, najviše tenzija se očekuje u pregovorima o ceni rada. Jedan od stereotipa društvene kritike i lošeg javnog statusa malih akcionara je stav da će radnici ići ka visokoj ceni rada koja bi umanjivala profit, mogućnost investicionog ulaganja, dakle ugrožavala razvoj firme. I sindikat i menadžment će biti na probi kako da formiraju cenu rada a da ne ugroze konsolidaciju i izbegnu moguć krah firme.
Vrlo je važno napomenuti da je već poslato 4500 pisama malim akcionarima, uz obaveštenje da za tekuću godinu, iz razumljivih razloga, neće biti isplaćene dividende. Traže se nove formule sporazumevanja da se ukine relacija "gospodara" i "slugu". Ne mogu se novi "gospodari" ponašati kao prethodni "gazda", niti da radnici (po pravilu i suvlasnici firme) budu ne samo sluge nego i večiti "buntovnici". Rešenje je u stalnoj komunikaciji, u izgrađenoj platformi htenja, u podeli odgovornosti, dakle u obostranom interesu da radnici i menadžment u tržišnoj utakmici pobede. Uočava se izražen ponos radnika nakon izvojevane pobede, a sada i svest da je sudbina firme u njihovim rukama.

Koliko su mali akcionari sposobni u upravljanju - saupravljanju

Termin saupravljanje nema veze sa samoupravljanjem. Suštinska razlika je u karakteru svojine i načinu upravljanja njome. Saupravljanje znači partnersko učešće suvlasnika u odlučivanju. Za pretpostaviti je da će snažniji i jasniji motiv - konkretna dobit - pokrenuti drugu vrstu logike i uspostaviti drugačije odnose. Kompetentnost (stručnost), inovativnost, senzibilitet za moderno, nove marketinške orijentacije, izvozne ambicije, logično se nameću kao vrednosni kriterijumi. Vrlo je važna i transparentnost u poslovanju (uveden je stalni telefon za obaveštavanje malih akcionara) i javno vođenje finansija.

... i "Luksol" i "Medela" iz Vrbasa

Pravosnažne sudske odluke o "Jugoremediji" dotiču i privredne subjekte čiji je suvlasnik
ova firma. Pokušaji nezakonite prodaje akcija u "Medeli" iz Vrbasa i "Menti" iz Padeja od strane starog "gazde" osujećeni su sudskom presudom i akcije su vraćene "Jugoremediji" (razlog - paket ovih akcija prodao je po petostruko nižoj ceni sopstvenoj firmi u Padeju). Kao nedavno u Zrenjaninu, i radnici mali akcionari u Vrbasu su se samoorganizovali, formirali straže, i ne dozvoljavaju pljačku gotove robe iz sopstvene firme. Uz potvrđeno vlasništvo od 37% od strane "Jugoremedije", i uz 25% u vlasništvu malih akcionara, dakle sa većinskim paketom (62%), zakazali su Skupštinu akcionara za 29. maj ove godine sa, pretpostavljamo, novim početkom.
Sličan rasplet se očekuje i u zrenjaninskom "Luksolu", u kojem je "Jugoremedija" sa 31% vlasnik firme. Uz 22%
 
u posedu malih akcionara (dakle većinski paket od 53%), a uz neprekidnu opstrukciju predsednika Upravnog odbora (opet "gazda" Jovica Stefanović Nini), očekuju sazivanje Skupštine akcionara koja bi, između ostalog, izabrala novi upravni odbor i menadžment sa sasvim drugom poslovnom filozofijom.

Korist i za druge

Ova iskustva "Jugoremedije", kao i sadašnji novi izazovi i dileme, mogu biti podsticajni i za druge. Dakle, nema samo jednog gospodara (gazde), gospodari se sopstvenim radom, upravlja sopstvenom svojinom i ne prebacuje se odgovornost na druge.
Geslo Sindikata "Ključ je u našim rukama" moglo bi se ovde primeniti. Taj "ključ" još uvek cizeliraju radnici mali akcionari "Jugoremedije" iz Zrenjanina. Ukoliko se "Jugoremedija" dalje razvija, to će biti izuzetno bitno i važno iskustvo i za naše društvo, a nestajaće i klasična podela na svemoćne gazde i poslušne sluge.
Takođe, Unija radnika akcionara Srbije ima priliku da preko ovih primera ponudi nove horizonte u razumevanju partnerstva rada i kapitala. Poverenici iz više firmi u Srbiji javljaju se rukovodstvu "Jugoremedije" za savet i pomoć. Da li je na pomolu ozbiljniji društveni pokret sa drugačijim poimanjem i suštine rada i suštine vlasništva?

  Slavko Golić
 
Događanja
Republika
Copyright © 1996-2007 Republika