homepage
   
Republika
 
Događanja
Arhiva
O nama
About us
mail to Redakcija
mail to web master
 

 

 

Između dva broja

Simbioza politike i estrade

Efekat staklene bašte u Srbiji se ovog januara manifestovao neobično visokim temperaturama za ovo godišnje doba, velikom sušom koja je već zabrinula poljoprivrednike. Prve visibabe su već stigle u Beograd i umesto radosti donele strah. Šta će se desiti ako uz upropašćenu privredu, koja je već proizvela milion nezaposlenih, i ono malo zdrave poljoprivredne proizvodnje propadne? Ovde se već više od decenije i po živi zahvaljujući pre svega rodnoj zemlji i vrednim individualnim poljoprivrednicima. Vidljiva je simbioza između politike i estrade, koje su uspešne grane samo za mali krug učesnika. Građani u konfuziji, svesni sunovrata u koji ih vlastodršci vuku i pored toga što objektivno u ponudi nisu imali naročitog izbora, ipak su, mimo svih očekivanja, u ogromnom broju izašli na izbore. Održani su 21. januara. Građani su zainteresovani da se nešto menja.
Preko 60% građana delegiralo je svoju političku volju strankama koje bi trebalo da čine Parlament Srbije u naredne četiri godine, ali može se desiti da taj period bude i mnogo kraći, ukoliko se političari ne dogovore oko sastava nove vlade. Prve vesti ne isključuju ni tu mogućnost, mada je iz međunarodne zajednice stiglo upozorenje. Ahtisari je za 2. februar najavio predlog rešenja za budućnost Kosova. Jedino što se za sada zna jeste to da će rešenje biti "fer". Ponavljanje ovdašnjih političara da je pitanje Kosova rešeno Ustavom tu je od male pomoći.
Konačni rezultati izbora stigli su u poslednjem minutu zakonskog roka za njihovo oglašavanje. Rezultati sa 14 biračkih mesta bili su sporni, a oko toga je umalo nastao i fizički obračun na sednici Republičke izborne komisije. Naime, DSS smatra da na 14 biračkih mesta ne treba ni poništavati ni ponavljati izbore uprkos grubim nepravilnostima, zato što to ne može da promeni rezultat glasanja, dok su DS i SRS smatrali da glasanje treba da se ponovi kako bi svi birači iskoristili svoje pravo, preneo je B 92. Poslednjeg

dana RIK je poništio svoju prethodnu odluku da se izbori na tim mestima ponove i nakon toga su proglašeni konačni rezultati. U budućem Parlamentu Republike Srbije Srpska radikalna stranka imaće 81 poslanika, Demokratska stranka 64, koalicija Demokratska stranka Srbije-Nova Srbija 47, G 17 plus 19, Socijalistička partija Srbije 16, a koalicija okupljena oko Liberalno-demokratske partije 15 mandata. Od stranaka nacionalnih manjina, Savez vojvođanskih Mađara

 
Jósef Chelmonski, Storm
Jósef Chelmonski, Storm, 1896.
imaće tri poslanika, bošnjačka koalicija Lista za Sandžak dva, a Unija Roma Srbije, Koalicija Albanaca Preševske doline i Romska partija po jedan mandat.

Igre zbog vlasti

Žestoka borba vodila se između Koštuničinih demokrata i radikala oko jednog mesta koje je trebalo zaraditi u podeli glasova koje su osvojile stranke koje su ostale ispod cenzusa. U medijima se čak moglo čuti kako je Koštunica tvrdio da njemu "prirodno" pripadaju glasovi dati za Srpski pokret obnove. Iz SPO-a su poručili da njihovi glasovi pripadaju DS-u. Demokrate su izjavile da njima ne treba ništa što nisu dobili na izborima.
Konstituisanje Vlade, naravno, u ovakvoj podeli, trajalo bi beskonačno dugo da nije zahteva međunarodne zajednice. Ovako, šanse da se Vlada formira u zakonskom roku velike su, mada će naravno biti natezanja. Radikali nemaju šansu iako su osvojili najveći broj glasova. Koštunica je već izjavio da je njegova vlada pobedila na izborima, pa otuda

verovatno crpi i snagu da traži novi mandat, a DS je u kampanji već kandidovao Božidara Đelića kao svog kandidata za premijera. G 17 nije bez ambicija, ali su svesni da mogu osvojiti tek neka od "važnijih" ministarstava. Koalicija oko Čede Jovanovića najavljuje spremnost da pomogne u konstituisanju manjinske vlade. To je priča koja će se tek pričati.
Na odlasku, Koštuničini

 
Jósef Chelmonski, Downhill ride on hunting
Jósef Chelmonski, Downhill ride on hunting, 1874.
provereni kadrovi, poput Dragana Jočića, ministra policije, nanovo skandalizuju javnost. Na dan kada su očekivani konačni rezultati smenio je Vladimira Božovića, glavnog inspektora MUP-a, jer je ovaj pokrenuo istragu o tome kako je Jočićev brat od tetke, neki Željko Kovačević, sa sumnjivom, verovatno falsifikovanom diplomom, zaposlen na mestu upravnika zatvora u kojem se nalaze Legija i društvo, optuženi za ubistvo premijera Zorana Đinđića. Najzanimljivije je "obrazloženje" koje je novinarima istoga dana dao ministar privrede Predrag Bubalo, koji je naglasio da Božović jednostavno nije "prošao" na konkursu.
U Srbiji su se i ove godine dočekivale dve nove godine. Jedna koju dočekuje čitav svet po gregorijanskom kalendaru, 1. januara, i drugu, po julijanskom kalendaru, dve nedelje kasnije, koju Srbi nazivaju svojom, srpskom. Doček je, kao što je folk pevačica Svetlana Ceca Ražnatović, Arkanova udovica, najavila u "Nacionalnom dnevniku" Televizije Pink, bio "fascinantan". Na platou ispred nekadašnje Savezne skupštine pre Cece bilo je i drugih učesnika, ali Ceca je bila glavna zvezda koju je Velimir Velja Ilić, ministar za kapitalne investicije u Vladi Srbije, posle svog Čačka, pa "svog" partijskog Niša, doveo i Beogradu. Podržali su ga i Vojislav Koštunica, Sandra Rašković Ivić (koja se baš veselila), pa i sam akademik Matija Bećković. I književnik Bora Đorđević, Čačanin, Srbin i nekadašnji roker, dao je svoj dragoceni doprinos ovoj predizbornoj svečanosti. Da bi pokazao koliki je on patriota izvređao je Čedomira Jovanovića, lidera Liberalno-demokratske partije i vođu jedne od konkurentnih izbornih lista. Sve se odigravalo u finalu predizborne kampanje i karavan se uputio dalje.

Traganje za pravdom

Poslednjih dana prošle godine ponovo je pokrenuta poternica za Mirjanom Marković, predsednicom Direkcije JUL-a i suprugom bivšeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića, a zbog neodazivanja na poziv suda u slučaju nelegalne dodele stanova. Sud je, u ponovnom postupku, odlučio da za Mirjanom Marković bude raspisana poternica na osnovu rešenja o određivanju pritvora od 17. aprila 2003. godine. Poternicu je trebalo da izda MUP Republike Srbije, Sekretarijat u Beogradu, Odeljenje za potrage i zamolnice.
"U ponovnom postupku, sud je odluku zasnovao na činjenicama da je okrivljenoj poznato da se protiv nje vodi krivični postupak, a da sud nije obavestila o promeni adrese i boravišta. Vrhovni sud Srbije je 21. decembra treći put poništio odluku Okružnog suda kojom se nalaže da se u pravosudni budžet uplati 15.000 evra jemstva za povlačenje poternice za Mirjanom Marković", izvestio je beogradski Danas u novogodišnjem broju.
U Specijalnom sudu u Beogradu, 11. januara ove godine, započelo je suđenje za ubistvo Slavka Ćuruvije, vlasnika i urednika listova Dnevni telegraf i Evropljanin, a izvršeno 11. aprila 1999. godine u Beogradu. Ovo ubistvo bilo je najavljeno u emisiji "Dnevnik" Radio-televizije Srbije i u dnevnom listu Ekspres politika, koji je u međuvremenu ugašen.
"Podržavam to što je posle više od sedam godina slučaj izašao iz policijske i ušao u sudsku proceduru. Smatram to velikim uspehom. Ipak, to nije pitanje satisfakcije čoveku koji je ubijen pre toliko vremena, niti je pitanje moje satisfakcije, već budućnosti ove zemlje. To znači da država koja je dužna da štiti živote svojih građana i njihovu imovinu nikada više neće biti njihov ubica", rekla je za Danas Branka Prpa, supruga žrtve, koja je tom prilikom bila povređena. Portparol Specijalnog odeljenja Okružnog suda Maja Kovačević, povodom početka istražnih radnji u ovom slučaju, izjavila je da je predviđeno saslušanje pedesetak svedoka, ali nije mogla da potvrdi da je među njima Mirjana Marković, udovica Slobodana Miloševića, koja je u javnosti označena kao jedan od mogućih naručilaca ovog ubistva.
U Specijalnom sudu počelo je i suđenje pripadnicima takozvane stečajne mafije. Grupa od 30 okrivljenih optužena je da je oštetila nekoliko velikih društvenih preduzeća u stečaju - "C market", "Beko", "Rad", "Ineks intereksport", "Slaviju", ali i Poštansku štedionicu, zloupotrebom službenog položaja i primanjem i davanjem mita - za sumu od nekoliko desetina miliona evra. Za vođe stečajne mafije označeni su Goran Kljajević, beogradski advokat Nemanja Jolović, nekadašnji direktor Kreditno-eksportne banke Sekula Pijevčević, bivši direktor "C marketa" Slobodan Radulović, Delinka Đurđević i bivša direktorka Poštanske štedionice Jelica Živković. U ovoj grupi bio je i pokojni Milinko Brašnjović.
"Verujem u Boga i u slobodu Srbije. Ova optužnica je kolektivno delo mojih političkih progonitelja koji su se takmičili u konstrukcijama protiv mene i teško mi je da se branim protiv hajke koju protiv mene vode dirigovani mediji, kao da sam težak kriminalac", rekao je Goran Kljajević na suđenju, a preneo Danas.
Njegov rođeni brat i nekadašnji sudija u procesu za ubistvo premijera Zorana Đinđića, Marko Kljajević, sutradan, po početku ovog suđenja, sudu je dostavio transkripte i trake snimljenih razgovora sadašnjeg svedoka saradnika Nenada Milenkovića Bagzija, člana Zemunskog klana, i njegovog bivšeg zastupnika Biljane Kajganić, koji su svojevremeno bili objavljeni u nedeljniku Vreme, a koji su do sada bili nedostupni predsedavajućem sudiji u ovom procesu Nati Mesarović.
Specijalni sud nastavlja rad. Bilo je predviđeno da suđenje za ubistvo premijera Zorana Đinđića bude završeno do kraja januara. Ovaj rok, očigledno, neće biti ispoštovan.

  Lidija Jovetić
 
Događanja
Republika
Copyright © 1996-2007 Republika