homepage
   
Republika
 
Kultura
Arhiva
O nama
About us
mail to Redakcija
mail to web master
 

 

 

Beogradska nedelja dizajna

Nasađivanje novoga na zarđalo

Prošla je i dugo najavljivana prva Beogradska nedelja dizajna (Belgrade Design Week), uz opšti utisak nedovoljne primećenosti u odnosu na značaj događaja, pa i u beogradskoj javnosti, iako su događanja tokom nedelju dana, od 17. do 22. aprila, zauzimala sve glavne manifestacione prostore Beograda (Centar "Sava", hala Genex, Muzej savremene umetnosti, Salon u Pariskoj, Beton hala kraj Savskog pristaništa i mnoge druge). Odista, prateći događaji na više lokacija u gradu trebalo je da slede uzor svetskih uspelih festivala ove vrste, s otvaranjima izložbi, radionicama, promocijama časopisa i knjiga, otvaranjem novih galerija i restorana, krstarenja brodom i drugim vozilima, zabavama, žurkama. I kako su organizatori predvideli, trebalo je da "podignu adrenalin gradu koji u to doba godine ubrzava tempo društvenog života", odnosno posebno da se zahuktaju ritmovi posle višegodišnje učmalosti. Najavljeno je da će spektakl uveličati gosti kvalifikovani kao "sto najboljih" iskazujući nepopravljivu naviku domaćeg verovanja-iluzije u "najbolje na svetu".
Glavni su događaji upriličeni u vidu konferencija sa panel-diskusijama. Pozvani prezenteri su po predviđenom redosledu i po temama pažljivo nanizanim od organizatora u osmišljeni skup, sa po sat izlaganja uobličavali tematske blokove market2, brand2, design2, fashion2, Beograd2. Sve označeno na kvadrat, iskazujući željeni duplirani intenzitet događanja u nameri da se ugođaji produže i do u sitne sate, uz najave "te nedelje se neće spavati".
I sve je odista izgledalo za naše prilike impozantno. Pokrovitelji - grad Beograd, Centar "Sava", republička ministarstva kulture i trgovine, turizma i usluga, Evropska ekspertska grupa, kulturni centri Francuske i Italije, i drugi, sa brojnim sponzorima - svi su se potrudili da pored vrhunskih prezentacija upriliče iskorak iz sirotinjske svakodnevice, sa bogatim posluženjima u pauzi, kulinarski zavodljivim švedskim stolovima u restoranu Centra

"Sava". Sa deljenih prospekata za restorane u Beogradu bleštale su reklamne fortografije gastronomskih specijaliteta: jastozi, bifteci, kavijar i sl. Nije moguće ne odati priznanje dinamičnim organizatorima i voditeljima panela Jovanu Jelovcu, Maji Vidaković, Nenadu Radujeviću, Robertu Matiću, Đorđu Lašiću i drugima, koji su obeležili događaj koji treba da postane tradicionalan. Sesije su otvarali ministri, republički i gradski, ambasadori i predstavnici komora, prepuštajući susrete

 
Steinbrecher
Georges-Pierre Seurat, Steinbrecher, c. 1882.
prezentacijama uspešnih reklamnih agencija koje nam već niz godina preoblikuju ponudu na tržištu i menjaju obrasce potrošnje, a i tokove svakodnevice. Iz izlaganja više "umreženih" reklamnih agencija međunarodnog oglašavanja koje rade u Srbiji stekao se uvid i u pokušaje domaćih reklamnih agencija da se uklope u regionalne tokove u konkurenciji sa velikim međunarodnim imenima, pod motom "misli globalno deluj lokalno" uz kreativnu izvrsnost umetničkih direktora podeljenih prema domaćoj ili izvoznoj usmerenosti rada. U pokušaju da se ustanovi beogradski dizajn - uočene su i poznate TV ličnosti u ulozi portparola privatnih agencija koje su oformili "drugari iz razreda". Široke dileme oko značenja identiteta otvarao je proces "brandinga" u sesiji Brand2 i kao proces građenja tržišnog identiteta od ličnog, lokalnog, nacionalnog, u suprotstavljenosti umrežavanjima i naletu globalizujuće uniformnosti. Ukazano je da kreativni branding stvara nove biznise, preoblikuje i inicira nove programe sa primerima drastičnog brandinga i globalnih veličina budućih i nadolazećih komunikacionih trendova u "proizvodnji zabave". U sesiji su viđeni i direktori RTS-a kao i B92. Visok nivo izlaganja na koji beogradski organizatori sesije Design2 (Dizajn) mogu da budu ponosni ostao je u memoriji brojnog auditorijuma uglavnom mladih, pretežno studenata.
Zapaženo je izlaganje Bena Evansa, direktora Londonskog festivala dizajna koji je bio i uzor ovom Beogradskom, koji je viđenje transformacije Londona od učmalosti prestonice tokom sedamdesetih i postepenoj preorijentaciji na svetski grad (World City) nagovestio i moguće beogradske vizije. Razmatranja demokratizacije dizajna iz programa robnih kuća IKEA (Dejan Sudžić), samodizajna (Karim Rašida), senzacije likvidnosti i tekućih formi (Ross Lovegrove), dala su impozantan prizvuk radosti početka koji Beogradu daje novi zamah. Mnogo mladog sveta koji je neko od "velikih" metaforički nazvao "gladnima" za šansama i novinama. Govorilo se o novoj "kreativnoj klasi" koja preoblikuje javnost novog komunikacionog konteksta. Ipak, modna revija na zarđalom plovilu s unikatnim haljinama osiguranim na više stotina hiljada dolara, dok se ekipe bore sa poplavama a manekeni špicastim štiklama probijaju najlon-džakove napunjene peskom, dopunjavala je grotesku priče gradskog arhitekte o gradnji nove opere kao vizuelnog identiteta Beograda sa na svega stotinak metara planiranog novog "shopping mall"-a kompanije "Delta M", bezlične arhitektonike i konzumerskog imidža. Podsećanjem na slike iz filma "Bič bogova", opisom scena negde iz Amazonije gde namesnik opsednut velikim Karuzom gradi operu dovozeći opremu brodom koji urođenici prevlače preko planine, jedan od učesnika (Svebor Midžić) prisetio se primerene metafore.
Suprotnosti, konfuzije i nasađivanje novoga na zarđali kontekst, nas koji se sećamo "uterivanja socijalizma" sve ovo neodoljivo podseća na nagli zaokret "uterivanja kapitalizma" i ponovnog pitanja da li je kod nas moguće išta normalno, natenane i temeljito.
  Milan Prodanović
 
Kultura
Sijaset
Republika
Copyright © 1996-2006 Republika