|
Hronika haosa u telekomunikacijama Srbije
Uhapsiće i predsednika
Bez Vlade nema prave afere, ni ozbiljnog
posla bez ministara i zanemarivanja zakona. Uprkos pesimistima, raspisan
je konkurs za emitovanje RTV programa, ali da li je to kraj ili tek početak
skandala u srpskim telekomunikacijama
Kada smo u prošlom broju Republike otvorili
pitanje haosa u srpskim telekomunikacijama, verovali smo da je to od značaja
za javnost ali nismo očekivali da ova tema (od 29. 12. 2005) postane najgledanija
operetska predstava na početku 2006. godine. Bilo je, međutim, baš tako
i to sa pevanjem i pucanjem, pošto se u moru senzacionalnih obrta pojavila
i izjava Bogoljuba Karića (11. januara), vlasnika prve srpske mobilne
telefonije, da se sprema atentat na njega a otkriveni su i honorari vredni
milione evra za muzičke diskove štampane u stotinama hiljada primeraka.
Još krajem prošle godine izgledalo je da će pitanje uređenja telekomunikacija
krajnje dosadno da se razvija, kroz mukotrpne rasprave za utvrđivanje
strateških ciljeva, tehničkih standarda, dopune propisa i izgradnju novih
institucija - sa nepredvidivim rokovima i neizvesnim rezultatima. Sve
je dobilo, međutim, mnogo uzbudljiviji tok kada su se u četvrtak 29. decembra
pojavila na sceni četiri ministra Vlade Srbije: potreseni Velimir Ilić,
rezervisani Predrag Bubalo, egzaltirani Dragan Jočić i pravnički ozbiljni
Zoran Stojković, kako ih je sa konferencije za štampu opisao NIN
(br. 2871). Oni su javnost obavestili da je država oduzela licencu za
rad prvom srpskom operateru mobilne telefonije "Mobtelu". To
je u narednih mesec dana pokrenulo lavinu gotovo neverovatnih optužbi
o razbacivanju "ničijim" novcem, gigantskoj korupciji, totalnom
nepoštovanju zakona...
Šta otkrivaju tokovi novca
Tako je, po ko zna koji put, otvorena afera "Mobtel" i posmatračima
pružena još jedna lepa prilika za čas anatomije društva u kojem živimo.
Ali pratićemo samo srpske telekomunikacije. Osim brojnih potvrda haosa
u ovoj oblasti (ne zna se ko je vlasnik "Mobtela", ko i kako
upravlja "Mobtelom", koliko se zarađuje a koliko troši... itd.)
pokazalo se koliko je vredan telekomunikacioni resurs pošto su u poslovanju
"Mobtela" obelodanjeni sumnjivi ugovori i troškovi u vrednostima
koje se penju i do milijardu evra. Kada je reč o mobilnoj telefoniji,
ogromnim prihodima se raspolagalo proizvoljno, pa ostaje samo da se nagađa
kako je u drugim telekomunikacionim sektorima kao što su internet, fiksna
telefonija, internet telefonija, radio-veze, kablovske veze... gde još
nije "pukla tikva".
Pritisnut hajkom vlasti i medija, Bogoljub Karić izjavljuje da je "pomagao"
sve političke stranke i to niko, zasad, ne poriče. Istovremeno, država
je pokrenula istrage protiv sudija privrednih i Vrhovnog suda Srbije za
koje se sumnja da su zloupotrebljavali položaj u slučajevima "Mobtela",
a senka korupcije nadvija se i nad medije, državne službenike PTT-a, nadležnih
ministarstava, policije.
Kao prvi potez u akciji "Mobtel" država je ovu firmu stavila
pod upravu drugog mobilnog operatera "Telekom" koji je državno
vlasništvo. To je, pre svega, značilo preuzimanje upravljanja prihodima
za koje se procenjuje da nikako nisu manji od barem milion evra dnevno.
Ima li pravila u ovoj igri
Ova priča pretvorila se u regionalni spektakl gde su uvučene i susedne države
i teritorije - Austrija, Hrvatska, BiH, Crna Gora, Kosmet, kroz koje je
projurio srditi i uplašeni Karić
| raznoseći svoju verziju priče. U pozadini tog spektakla,
kojim su mediji svakodnevno bombardovali javnost po modelu stvarne
"sapunske opere", ostala su bez odgovora i stara i nova
pitanja telekomunikacijskog haosa kod nas. Činjenica je da je Vlada
oduzela licencu za rad "Mobtelu" mada, po zakonu, nadležnost
po tom pitanju pripada Republičkoj agenciji za telekomunikacije Srbije
(RATEL). I ne samo to, nego krajem januara iz Vlade najavljuju da
će putem konkursa vratiti licencu "Mobtelu", mada ni za
to Vlada nije ovlašćena nego pomenuto regulatorno telo. Tako uloga
Agencije i dalje ostaje beznačajna u upravljanju telekomunikacijama,
ali se rađa još jedna |
|
|
razumna sumnja: krajem prošle godine naglo su se pojavili zahtevi da se
RATEL ukine ili barem suspenduje za neko vreme, navodno zato što koči proceduru
oko raspodele dozvola za emitovanje radijskih i televizijskih programa.
Danas je jasno da bi - bez postojanja RATEL-a - Vlada Srbije komotnije uzimala
i davala licence za mobilnu telefoniju; ovako, možda će se nekada neko pitati
zašto je ignorisana nadležna Agencija? Njen predsednik tek je iz medija
saznao da ga Vlada "uspešno" zamenjuje kod donošenja najvažnijih
odluka iz njegove nadležnosti.
"Nismo bili ni konsultovani ni pitani", izjavio je dr Jovan Radunović,
predsednik UO RATEL (NIN, 5. 01. 2006).
Po svemu sudeći, uređivanje haosa u telekomunikacijama uzelo je revolucionarni
tok u ovom trenutku i to pod vođstvom Vlade Srbije.
Neka se pripremi radio-difuzija
Dok su grmeli topovi u ratu za "Mobtel" u tišini Ministarstva
za kapitalne investicije otklonjene su prepreke za uređivanje radio-difuzije.
U subotu (Politika, 21. 01. 2006) saznalo se da je ministar potpisao plan
za raspodelu frekvencija a da je strategija za radio-difuziju usvojena.
Sledećeg dana (nedelja, 22. januar) saopšteno je da se raspisuje konkurs
za raspodelu frekvencija emiterima RTV programa, koji će trajati dva meseca.
Prethodno su objavljeni i cenovnici budućih RTV licenci: radio-difuzna
agencija naplaćivaće oko 700 000 evra godišnje dozvolu za emitovanje TV
programa na teritoriji čitave zemlje, a Agencija za telekomunikacije još
oko 10% od te sume za davanje frekvencije i njeno održavanje. Reč je o
preko četiri miliona evra državnih prihoda godišnje od iznajmljivanja
telekomunikacionih resursa, za koje se ne zna ko ih je do sada ubirao
(i trošio).
Objavljeno je da će biti raspodeljeno pet "nacionalnih" licenci.
S obzirom da postoji i interesovanje stranih stanica, izvesno je da svi
domaći pretendenti neće uspeti da dobiju dozvole. Zagrevanje za finale
već je počelo pokušajima javne eliminacije BK televizije čiji je osnivač
(familija Karić) inače na udaru zbog "Mobtela". Proglašeno je
da je BK TV u većinskom vlasništvu države, a državni elektronski mediji
ne smeju da postoje (!) pa tako ni da učestvuju na konkursu za licencu...
Ubrzo se pokazalo da je to sve netačno, ali izbor nacionalnih emitera
tek predstoji a, prema dosadašnjem iskustvu, nema razloga da tim povodom
ne iskrsnu još mnogi neočekivani obrti. Pokazalo se da nisu bili u pravu
pesimisti koji su smatrali da dodele RTV licenci neće biti bar još godinu
dana: konkurs je ipak raspisan, ali tek treba da se sprovede i okonča.
U atmosferi koja je stvorena povodom "Mobtela" videlo se da
je gotovo sve moguće pa su optužbe stigle i do društvenih vrhova: zapenušani
hajkači prete i hapšenjima predsednika - upravnih odbora PTT-a, stranke
PSS, Vlade i države Srbije... Istražni zatvori su, takoreći, puni a sve
više je onih koji su nedostupni istražnim organima (u bekstvu). Zapaža
se da među progonjenima ima najmanje onih koji su, posle učešća u "Mobtelovim"
poslovima, našli utočište u "Telekomu" i PTT-u ali na to, zasad,
ukazuje samo Tihomir Živanović, penzionisani inspektor za telekomunikacioni
saobraćaj (Glas javnosti, 8. 01. 2006).
Čitava epizoda, koja je trajala tokom januara, pokazuje da je osnovno
pitanje sasvim zanemareno: savremeno regulisanje odnosa u telekomunikacijama
kroz nove ciljeve, standarde i demonopolizaciju ovog sektora. Država preko
Vlade i svog operatera "Telekom" opet vodi glavnu reč.
|