|
Između dva broja
Veština (ne)mogućeg
Prošlo je deset godina od Dejtonskog sporazuma. Franjo Tuđman i Alija
Izetbegović u međuvremenu su preminuli, a Slobodan Milošević je u Hagu.
Radovan Karadžić i Ratko Mladić još uvek su na listi najtraženijih osumnjičenih
za ratna zlodela. BiH, odnosno jedan njen deo, ipak, još nije spreman
da krene dalje. Bosna ostaje okovana dejtonskom podelom koja je na neki
način legalizovala etničko čišćenje. Počinju pregovori o Kosovu. Crna
Gora bi da ozvaniči nezavisnost. Još se ovde crtaju karte, nude podele
teritorija. Još stižu potvrde da se nije odustalo od "velikih"
projekata, samo su izvođači radova i alati promenjeni.
Potvrdu smo dobili, između ostalog, i sedmog novembra, kada su se u Sarajevu,
a na predlog Foruma za demokratske alternative iz Sarajeva, Centra za
regionalizam iz Novog Sada i Građanskog odbora za ljudska prava iz Zagreba,
na sastanku Igmanske inicijative našli predsednici SCG Svetozar Marović,
Hrvatske Stjepan Mesić i član predsedništva BiH Sulejman Tihić, koji nisu
potpisali ponuđenu Izjavu kojom se traži promena ustava, a koja u suštini
traži reviziju sporazuma o podeli Bosne. Predsednici SCG i Hrvatske nisu
želeli da potpišu dokument koji prethodno nije usaglašen među članovima
tročlanog Predsedništva. "Dobro se zna kome smetaju promene Ustava",
izjavio je posle svega Sulejman Tihić.
Oslobađanje od tereta
Petnaesti decembar, datum koji je EU odredila kao krajnji rok za hapšenje
ili predaju Ratka Mladića, sve je bliži. Novi ministar vojske SCG Zoran
Stanković i dalje tvrdi da ga vojska neće skrivati, ali i da nema saznanja
o tome gde se on nalazi. Istoga dana iz vrha policije Republike Srpske
stiže informacija da ima operativnih podataka o Radovanu Karadžiću i Ratku
Mladiću, te "da se uskoro mogu očekivati neki rezultati".
Samo nekoliko dana pre MUP Republike Srpske dostavio je poslanicima i
vladi tajni izveštaj u kojem se navodi da Mladića čuvaju pojedinci iz
Vojske RS i Vojske SCG.
Ovdašnje ministarstvo odbrane po ko zna koji put opet je takve tvrdnje
demantovalo. O nabavci spornog špijunskog satelita "Eros", koji
je trebalo da bude kupljen u Izraelu, saznalo se u toku Tadićeve posete
ovoj zemlji. Novi ministar vojske Zoran Stanković potvrdio je tu informaciju,
ali i najavio transparentnost istrage u ovoj aferi u koju su, po svemu
sudeći, osim Prvoslava Davinića, bivšeg, smenjenog ministra vojske, umešani
još neki iz Saveta ministara, a u medijima se pominje umešanost i samog
predsednika SCG Svetozara Marovića.
Fašizam u naletu
Devetog novembra, na dan kada se u celom svetu obeležava sećanje na Kristalnu
noć, kojom su Hitlerovi fašisti počeli svoj obračun sa Jevrejima, u Srbiji
su novi poklonici nacionalsocijalizma, skinhedsi, članovi organizovane
grupe Nacionalni stroj na svoj siledžijski način demonstrirali svoje opredeljenje.
U Beogradu su prekinuli rok koncert, a u Novom Sadu tribinu na Filozofskom
fakultetu, a kasnije i rok koncert. Na svim mestima bila je pozvana policija
i reagovala je neuobičajeno blago. U prvim informacijama krivci su traženi
među organizatorima. U Beogradu je bio kriv Studentski kulturni centar,
a u Novom Sadu dekan fakulteta koji je odobrio održavanje neprijavljene
tribine. Tek kada je prikazan snimak zlostavljača policija je bila primorana
da krene u "akciju". I počela je da hapsi, te da to plasira
kroz medije, ali tako da se normalan čovek zapita da li je baš neophodno
te mlade ljude privoditi savijene do zemlje, pokrivenih glava i uz neopisivu
viku. I da li će se na takav način ukloniti uzroci njihovog okupljanja
i propagatori te ideologije. A po onome što su mediji tih dana preneli,
jedna od stranaka čiji su ovi mladi momci samo najekstremniji eksponenti,
ima ozbiljan broj predstavnika i u Skupštini Srbije.
Pregovori o Kosovu
Definitivno, posle mnogo nagađanja, raznih pretpostavki, spiskova želja
(Henri Kisindžer, npr.), šest godina nakon rata na Kosovu i bombardovanja
Srbije, Marti Ahtisari, Finac koji je pod bombama dolazio da uveri Miloševića
da popusti, ponovo je na istom zadatku, u
|
potrazi za razumnim rešenjem kosovskog problema. Za početak, razgovarao
je sa svim relevantnim političkim predstavnicima, pa nije izostavio
ni Srpsku pravoslavnu crkvu. U Beogradu je napokon formiran tim
za pregovore, a da je vlast ozbiljno pristupila ovom poslu trebalo
bi da posvedoči i Rezolucija usvojena u Skupštini Srbije. "Aranđelovdanska"
rezolucija, kako je novinari zovu, trebalo bi da bude jedan od istorijskih
dokumenata, za večnost. Ali, po onome što u njoj piše, ona to nažalost
nije. Po svom sadržaju to je samo
|
|
|
|
Pierre Auguste Renoir, Woman
in a Garden, 1873.
|
 |
još jedan birokratskim jezikom sročen praznjikavi dokument, oko kojeg se
nije smelo izgubiti više od jednog sata. A izgubljen je ceo dan, i još je
DS odbila da glasa za, a Nataša Mićić je napustila zasedanje. Građanima
je Koštunica opet, kao i Milošević onda, ponudio referendum. Da li je obezbedio
muziku? Da li je još ko zaboravio ona kola koja su se vila ispred mesnih
zajednica, nakon prkosnog glasanja "protiv stranog mešanja u unutrašnje
stvari"...
Ahtisari nakon prvih susreta sa Tadićem i Koštunicom kaže da nema razlike
u stavovima. Koštunica javno kaže da nema podele teritorije ni razgovora
o izmenama granica. Tadić je u Moskvi, na sastanku sa Putinom, predložio
da se "Kosovo i Metohija podele na dva entiteta". Kažu ovdašnji
analitičari da je to stara ideja Dobrice Ćosića. Šta će sve biti ponuđeno
i jednoj i drugoj strani, videćemo. Sve do tada izjave su za kućnu upotrebu
i partijske svrhe.
Crnogorsko pitanje
Predstavnici crnogorske vlasti još jednom su se distancirali od Kosova.
Šta je njima imao da poruči Ahtisari, kojeg je Vujanović dočekao u prestonom
Cetinju, saznaćemo posle zaključenja ovog broja. Za sada se zna da se
crnogorska odlučnost za sprovođenje referenduma pokušava poljuljati kroz
pritiske iz evropskih institucija. Ipak, izgleda da vlast neće odustati.
Referendumsko pitanje još nije objavljeno. Ono bi moglo jasno da otkrije
iskrenost namere da se crnogorska nezavisnost u okviru SCG ozvaniči. Mediji
do tada mogu da špekulišu do mile volje. Naročito ako to može odvući pažnju
sa važnih ekonomskih tema.
Srbija u strahu od budžeta
Ambiciozniji nego što to rezultati potvrđuju, ministar finansija Mlađan
Dinkić dao je javnosti na uvid svoj projekat budžeta za narednu godinu.
Tvrdio je kako će opet inflacija biti jednocifrena, iako je u ovoj godini
"omanuo" skoro duplo. Predvideo je 9,3% a do sada je prema zvaničnim
podacima premašila 18%.
Predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u SCG Harald Hiršhofer ocenio
je kako je program ekonomskih reformi ovde ugrožen upravo zahvaljujući
inflaciji koja je nedopustivo visoka, te da se valja zabrinuti zbog povećanja
dugova i spoljnotrgovinskog deficita. "Rezultati privrednog rasta
bili su dobri imajući u vidu rast investicija i izvoza. Nažalost, regionalno
posmatrano, rast nije jednako raspoređen i veliki deo populacije nije
imao koristi od toga. Nezaposlenost i siromaštvo su i dalje problemi sa
kojima se Srbija suočava", rekao je Hiršhofer, a preneo Danas.
|