homepage
   
Republika
 
Događanja
Arhiva
O nama
About us
mail to Redakcija
mail to web master
 

 

 
Suđenja u Srbiji

Ni tamo ni ovamo

U trenutku kada nacionalistički naboj u Srbiji jača, kada retrogradne snage, koje su mahom trenutno na vlasti ili u njenoj neposrednoj blizini, na svaki način pokušavaju da minimiziraju ratne zločine koji su učinjeni drugim narodima u okruženju, i kada najviše rukovodstvo Srpske radikalne stranke ponovo, kao početkom devedesetih, nekažnjeno diferencira građane po nacionalnom i verskom ključu ali i po ideološkom ubeđenju na podobne i nepodobne, na kvalitetne i "nekvalitetne Srbe"*, i kada u najboljoj nacifašističkoj tradiciji zabranjuju pojedinim građanima ulazak u gradove u kojima je ta stranka osvojila lokalnu vlast, a poznavajući u Srba tradicionalnu naslonjenost pravosuđa na izvršnu vlast, teško je govoriti o mogućnosti objektivnog suđenja kako za ratne tako i za političke zločine koje je činio prethodni, Miloševićev režim u kojem su radikali značajno participirali. Jer tamo gde se zločini skrivaju i gde se većina, svesno ili ne, oglušuje o istinu, nema pravne države, nema autentičnog pravnog poretka koji je u stanju da zaštiti istinu i pravdu oličene u zakonima i pruži svim građanima, bez izuzetka, pravnu i svaku drugu sigurnost.
I tako, u svetlu ovakvog društvenog trenutka zemlje Srbije, ponovljeno suđenje za zločin koji su Saša Cvjetan i Dejan Demirović, pripadnici grupe "Škorpioni", počinili na Kosovu tokom 1999. godine - radi se o etničkom mržnjom motivisanom ubistvu grupe albanskih civila, najviše bespomoćnih žena i dece, o čemu sam veoma često i opširno pisao
tokom prethodne dve-tri godine upravo na ovim stranicama - dobilo je svoj prvostepeni epilog: za prvooptuženog Cvjetana dvadeset godina zatvora, dok se Demiroviću nije ni sudilo jer se nalazi u Kanadi i nije dostupan organima srpskog pravosuđa. Takav epilog se mogao očekivati jer predstavlja puku reprizu ranijeg prvostepenog suđenja kada je Cvjetan osuđen takođe na dvadeset godina zatvora, a Vrhovni sud je zbog navodnih proceduralnih grešaka tu presudu poništio. Da li će se komedija nastaviti? Cvjetanovi advokati uložili su žalbu Vrhovnom sudu i nije isključeno da će opet ići sve Jovo nanovo, u krug. Slična stvar je i sa suđenjem članovima paravojne formacije "Osvetnici" za otmicu i streljanje 17 muslimanskih civila, građana tadašnje SR Jugoslavije, u Sjeverinu kod Priboja 1992. godine, čije ponovno suđenje je ovih dana nastavljeno. Presudu kojom su 29. septembra 2003. godine osuđeni Dragutin Dragićević na dvadeset godina, Đorđe Šević na  
Henri Matisse, Fraichie Sur un Lit de Violettes
Henri Matisse, Fraichie Sur un Lit de Violettes, 1944.
petnaest, a u odsustvu Milan Lukić i Oliver Krsmanović na po dvadeset godina zatvora, Vrhovni sud Srbije je poništio na zahtev odbrane tobože zbog "nedovoljno utvrđenog činjeničnog stanja". Posle presude Cvjetanu u Okružnom sudu u Nišu, biće zanimljivo videti hoće li i Okružni sud u Beogradu u ovom "sjeverinskom slučaju" ponoviti svoje presude iz poništenog prvostepenog procesa. Po principu - "ne treba rizikovati, ako su mogli oni u Nišu da ponove presude, što ne bismo isto učinili i mi; ako se, pak, pokaže da to nije politički oportuno, tu je Vrhovni sud, pa neka poništava".
Suđenje za četvorostruko ubistvo na Ibarskoj magistrali i otmicu i ubistvo Ivana Stambolića ušlo je u završnu fazu i moguće je da će, kada ovaj tekst bude pred čitaocima, njegov ishod biti poznat. Sudeći po toku i atmosferi koja je tokom suđenja vladala, ali i trenutnom odnosu snaga političkih partija, gotovo je sigurno da će optuženi biti osuđeni, ali po mom uverenju to neće biti maksimalne zatvorske kazne. Između pritiska konzervativnih i demokratskih snaga sud će, kako to na ovim prostorima i u raznim oblastima društvenog života uvek biva, pronaći "srednje" rešenje. U to skoro da ne treba sumnjati. Tako niko neće biti ni sasvim nezadovoljan, ali ni sasvim zadovoljan. A kada se postigne takvo stanje u društvu, dakle stanje "ni tamo ni ovamo", onda je lako njime upravljati. Mnogima u izvršnoj vlasti je to glavni cilj. A sudskoj? Pa... ona će se već nekako snaći!
Zlatoje Martinov

* "Vi ovo ne možete da shvatite zato što vi i niste Srbi", govorili su ostrašćeni radikali, koji su u Kikindi protestovali protiv dolaska u taj grad direktorke Fonda za humanitarno pravo Nataše Kandić, novinarima lista Danas i B 92 kada su ih ovi pitali zbog čega je toj osobi kikindski gradonačelnik, inače radikal, zabranio dolazak i proglasio je personom non grata.

 
Događanja
Republika
Copyright © 1996-2005 Republika