homepage
   
Republika
 
Događanja
Arhiva
O nama
About us
mail to Redakcija
mail to web master
 

 

 

Apel javnosti

Za šta se bore radnici-akcionari "Jugoremedije"

Već godinu dana se borimo za: 1) poštovanje ugovora, 2) zaštitu vlasničkih prava malih akcionara, 3) poštovanje prava iz radnog odnosa, uključujući i pravo na štrajk, 4) odgovorno ponašanje sudske i izvršne vlasti, a protiv: 5) prevara, krađe, pljačke, korupcije i nasilja i 6) ideološke kampanje preko medija kojom se o nama nameće netačna i mahom negativna slika. Naša fabrika je od osnivanja, 1964. godine, bila u mešovitom vlasništvu ("Servo Mihalj" 51%, nemački "Hoechst" 38% i "Jugohemija" 11%) i ima pozitivno iskustvo. Decenijama je bila rentabilna firma, povremeno je bila i najveći izvoznik lekova u bivšoj SFRJ.
Da bi opstala u svetu uspešnih firmi u uslovima velike konkurencije "Jugoremediji" je bio neophodan strateški partner i nove investicije. U 2001. godini izvršena je svojinska transformacija u 58% privatno vlasništvo (mali akcionari) i 42% društveno, koje je država preko Akcijskog fonda na aukciji održanoj 10. 09. 2002. godine prodala firmi "Jaka 80" iz Radoviša.

1. Ugovori

Reč je o kupoprodajnom ugovoru između Akcijskog fonda i firme "Jaka 80" o prodaji 42% kapitala "Jugoremedije" i ugovoru o investicionom ulaganju koji proističe iz osnovnog ugovora. Ministarstvo za privredu RS, u postupku nadzora nad Akcijskim fondom, ustanovilo je da nisu ispunjeni bitni elementi ugovora od strane firme "Jaka 80", tj. da bankarska garancija za investiciono ulaganje nije podneta i dokapitalizacija nije urađena ni po zakonu ni po uslovima ugovora. Ministarstvo za privredu je 13. 05. 2004. godine dalo nalog Akcijskom fondu da raskine ugovor sa "Jakom 80" o prodaji 42% kapitala "Jugoremedije" i ugovor o investicionom ulaganju, što je i učinjeno 21. 05. 2004. godine. Akcijski fond je bio dužan da u roku od 30 dana pokrene spor pred spoljnotrgovinskom arbitražom, što do sada nije učinjeno.
Sporovi koji se vode oko vlasništva: a) radnici-akcionari kod Trgovinskog suda u Zrenjaninu tuže da se poništi dokapitalizacija od strane "Jake 80" kao nezakonita; ovaj spor još nije okončan uprkos presudi Vrhovnog suda, kojom se vraća na reviziju odluka Trgovinskog suda u Zrenjaninu i Višeg trgovinskog suda u Beogradu doneta na štetu malih akcionara; b) "Jaka 80" tuži Akcijski fond za raskid ugovora o investicionom ulaganju pred Trgovinskim sudom u Beogradu (P br. 2609/2004), a Akcijski fond odgovara protivtužbom (HP 2609/04), 19. 07. 2004, za raskid oba ugovora; prvo ročište održano je 20. 10. 2004; pošto "Jaka 80" žalbom osporava nadležnost ovog suda za ugovor o prodaji 42%, suđenje će se nastaviti kad se Viši trgovinski sud izjasni po žalbi; c) protiv Radovanovića je pokrenut krivični postupak od strane MUP-a (KU br. 756/2004) 31. 05. 2004. u vezi sa nezakonitim radnjama pri dokapitalizaciji.
Mi smo podnosioci ili inicijatori svih navedenih sporova pred sudovima. Ovo je glavni motiv za žestok obračun sa nama.

2. Gaženje prava malih akcionara

Mi, radnici-akcionari, koji već više godina pokazujemo pozitivan odnos prema privatizaciji, pokazali smo dobru volju da sarađujemo i sa novim suvlasnikom sve dok on nije krenuo u uzurpiranje naših prava, pretvarajući Skupštinu akcionara i menadžment isključivo u instrumente monopolizacije svoje pozicije. Tek tada smo shvatili problematičnost prvog ugovora, a sukob je kulminirao izigravanjem drugog ugovora. Izvršena je dokapitalizacija na bazi odluke o konverziji duga u kapital, tobože usvojene na falsifikovanoj Skupštini akcionara, a ne na bazi investicionog ulaganja. Učešće malih akcionara je sa 58% smanjeno na 38%.
Ovde se radi o sukobu između vlasnika "Jugoremedije", a ne sukobu između vlasnika i radnika. Zbog toga smo osnovali Udruženje akcionara koje nastoji da zaštiti interese malih akcionara.

3. Štrajk

Uzurpiranje svojinskih i upravljačkih prava od strane jednog suvlasnika ugrozilo je sam proces proizvodnje, uspešno poslovanje i prava iz radnog odnosa, uključujući pristojne
plate, te smo bili prinuđeni na štrajk. Započeli smo ga u skladu sa zakonom 27. 12. 2003. i uz posredovanje lokalne vlasti okončali sporazumom sa poslovodstvom 6. 01. 2004. godine. Pošto poslovodstvo nije ispoštovalo sporazum usledio je novi štrajk 11. 05. 2004. koji traje i danas. Poslovodstvo je povećalo represiju otpuštanjem kvalifikovanih radnika koji učestvuju u štrajku, dovođenjem novih radnika na njihova radna mesta (preko "Remevite", ćerke firme) i pritiscima da se "neposlušni radnici" ispišu iz sindikata preko kojeg su štrajk organizovali. Zbog primene nasilja  
Pablo Ruiz Picasso, Les Soupeurs
Pablo Ruiz Picasso, Les Soupeurs, 1901.
usledio je i štrajk glađu koji je okončan objašnjenjem da će se otpušteni vratiti na posao, ali usledio je novi talas otpuštanja. Menadžment angažuje privatnu vojsku GPS, koji sa psima nasrću na naše radnike i vlasnike fabrike. Pretučeni su i radnici koji nisu ni bili u štrajku. Angažuju se i policija i žandarmerija za zaštitu menadžmenta i njihovog obezbeđenja od štrajkača, uglavnom žena. Čiji smo mi građani, koje države?
Primorani smo da napustimo prostor naše fabrike i javno demonstriramo u zgradi Opštinskog sindikata, a od 8. 09. 2004. i u zgradi Skupštine opštine Zrenjanin. Otpuštena su čak 142 radnika-akcionara, naše kolege.
Predstoji nam ročište na sudu (2. 12. 2004) na kojem treba da branimo legitimnost štrajka iako imamo potvrdu o legitimnosti od inspekcije rada. Takođe, na sudu su i sve naše tužbe za poništenje otkaza koji predstavljaju najgrublju odmazdu poslodavca protiv naših opravdanih i legitimnih zahteva.

4. Odgovornost vlasti

Na propuste vlasti ukazivao je Savet za borbu protiv korupcije (i na odgovornost sudova zbog odugovlačenja). Predao je Vladi RS izveštaj o privatizaciji "Jugoremedije" i ukazao na nezakonitosti, sumnjajući da u postupku ima elemenata korupcije.
Svedoci smo očigledne opstrukcije u našim sporovima. Ročišta se zakazuju u velikim vremenskim razmacima. Već zakazana ročišta se odlažu pred samo održavanje bez ikakvog razloga i pravnog osnova. Nažalost, to nam daje za pravo da verujemo da sumnjivo stečeni kapital ima uporište i u pravosudnom sistemu.
Zaokreti u politici i promene u vlasti nisu smanjili konfuziju. Ona je tim veća što i zakonodavna vlast odlaže donošenje novog ustava koji bi otklonio zbrku u svojinskim odnosima. Hara lov u mutnom, u kojem bolje prolaze jači, vičniji korupciji, uz ignorisanje interesa drugih, pa i javnog interesa zemlje. A lokalna vlast, inače skučene nadležnosti, malo šta hoće i može da čini na uspostavljanju vladavine zakona, poštovanja ugovora i prava radnika-akcionara.

5. Prevare, krađa, pljačka, korupcija i nasilje

Po mišljenju prof. dr Jovana Rankovića, koji je uradio ekspertsku analizu privatizacije "Jugoremedije", poslovna politika poslovodstva podređena je interesima "Jake 80" koja ostvaruje veliku zaradu na štetu "Jugoremedije" i njenih vlasnika. Mogućnosti zloupotrebe su skoro neograničene. Sirovina se kupuje preko "Jake 80" u velikim količinama. Niko ne proverava da li je to neophodno i da li su cene konkurentne (sirovine su iz Indije i Kine, mnogo slabijeg kvaliteta u odnosu na našeg ranijeg dobavljača sa zapada). Npr. kupuje jednu tonu preskupe sirovine ofloksacin za višegodišnju proizvodnju za lek koji se relativno malo troši i neće se potrošiti u roku trajanja, samo da bi povećao svoja potraživanja od "Jugoremedije". Taj navodni dug pretvara dokapitalizacijom cca 20% u vlasništvo bez meritorne odluke Skupštine akcionara. Istovremeno ignoriše činjenicu da je "Jaka 80" u momentu dokapitalizacije imala veći dug prema "Jugoremediji" nego potraživanja.
Veliki su škartovi u proizvodnji zbog radne snage primljene na naša radna mesta. Ne poštuju se standardi kvaliteta GMP (dobra proizvodna praksa) koje propisuje i svetsko i naše zakonodavstvo, npr. pored lekova u magacinu mirišu sapuni i ostalo. Pod ovim poslovodstvom nije produženo važenje međunarodnih sertifikata o kvalitetu firme ISO 9001, 9002 i za zaštitu životne sredine ISO 14 000, koje je "Jugoremedija" dobila. Sve ovo ukazuje na veliku štetu koja se nanosi ugledu "Jugoremedije" i njenim vlasnicima.

6. Neistine i klevete

Na naš račun je javno izneto puno neistina i kleveta. Nismo protiv privatizacije - naprotiv, ali za onu koja je u skladu sa zakonom i ugovorom. Nismo neradnici (ni u firmi ni privatno). Nismo samoupravljači nego vlasnici, nismo primitivni delovi radničke klase (kako nas javno naziva donedavni direktor Radovanović na televiziji). To više govori o njemu nego o nama. Ponajmanje smo "staljinisti", "sektaši", nismo za "psihijatrijske analize", kako govori Radovanović.
Iz svega rečenog, nadamo se, sasvim jasno sledi da se mi borimo za svoja prava - i kao radnici i kao vlasnici. Time ne dovodimo u pitanje proces privatizacije, naprotiv. Ona može biti uspešna ako se poštuju ustavna načela, zakoni, ugovori, ukoliko vlasti budu odgovornije i javno mnenje manje podložno uplivu uzurpatora vlasti, svojine i upravljanja privredom, društvom i državom.
Očekujemo razumevanje i podršku javnosti.
U Zrenjaninu, 22. 11. 2004.

  Udruženje akcionara AD "Jugoremedija"
predsednik

Zdravko Deurić
 
Susedi
Republika
Copyright © 1996-2004 Republika