|
Apel javnosti
Za šta se bore radnici-akcionari "Jugoremedije"
Već godinu dana se borimo za: 1) poštovanje ugovora, 2) zaštitu vlasničkih
prava malih akcionara, 3) poštovanje prava iz radnog odnosa, uključujući
i pravo na štrajk, 4) odgovorno ponašanje sudske i izvršne vlasti, a protiv:
5) prevara, krađe, pljačke, korupcije i nasilja i 6) ideološke kampanje
preko medija kojom se o nama nameće netačna i mahom negativna slika. Naša
fabrika je od osnivanja, 1964. godine, bila u mešovitom vlasništvu ("Servo
Mihalj" 51%, nemački "Hoechst" 38% i "Jugohemija"
11%) i ima pozitivno iskustvo. Decenijama je bila rentabilna firma, povremeno
je bila i najveći izvoznik lekova u bivšoj SFRJ.
Da bi opstala u svetu uspešnih firmi u uslovima velike konkurencije "Jugoremediji"
je bio neophodan strateški partner i nove investicije. U 2001. godini
izvršena je svojinska transformacija u 58% privatno vlasništvo (mali akcionari)
i 42% društveno, koje je država preko Akcijskog fonda na aukciji održanoj
10. 09. 2002. godine prodala firmi "Jaka 80" iz Radoviša.
1. Ugovori
Reč je o kupoprodajnom ugovoru između Akcijskog fonda i firme "Jaka
80" o prodaji 42% kapitala "Jugoremedije" i ugovoru o investicionom
ulaganju koji proističe iz osnovnog ugovora. Ministarstvo za privredu
RS, u postupku nadzora nad Akcijskim fondom, ustanovilo je da nisu ispunjeni
bitni elementi ugovora od strane firme "Jaka 80", tj. da bankarska
garancija za investiciono ulaganje nije podneta i dokapitalizacija nije
urađena ni po zakonu ni po uslovima ugovora. Ministarstvo za privredu
je 13. 05. 2004. godine dalo nalog Akcijskom fondu da raskine ugovor sa
"Jakom 80" o prodaji 42% kapitala "Jugoremedije" i
ugovor o investicionom ulaganju, što je i učinjeno 21. 05. 2004. godine.
Akcijski fond je bio dužan da u roku od 30 dana pokrene spor pred spoljnotrgovinskom
arbitražom, što do sada nije učinjeno.
Sporovi koji se vode oko vlasništva:
a) radnici-akcionari kod Trgovinskog suda u Zrenjaninu tuže da se poništi
dokapitalizacija od strane "Jake 80" kao nezakonita; ovaj spor
još nije okončan uprkos presudi Vrhovnog suda, kojom se vraća na reviziju
odluka Trgovinskog suda u Zrenjaninu i Višeg trgovinskog suda u Beogradu
doneta na štetu malih akcionara; b) "Jaka 80" tuži Akcijski
fond za raskid ugovora o investicionom ulaganju pred Trgovinskim sudom
u Beogradu (P br. 2609/2004), a Akcijski fond odgovara protivtužbom (HP
2609/04), 19. 07. 2004, za raskid oba ugovora; prvo ročište održano je
20. 10. 2004; pošto "Jaka 80" žalbom osporava nadležnost ovog
suda za ugovor o prodaji 42%, suđenje će se nastaviti kad se Viši trgovinski
sud izjasni po žalbi; c) protiv Radovanovića je pokrenut krivični postupak
od strane MUP-a (KU br. 756/2004) 31. 05. 2004. u vezi sa nezakonitim
radnjama pri dokapitalizaciji.
Mi smo podnosioci ili inicijatori svih navedenih sporova pred sudovima.
Ovo je glavni motiv za žestok obračun sa nama.
2. Gaženje prava malih akcionara
Mi, radnici-akcionari, koji već više godina pokazujemo pozitivan odnos
prema privatizaciji, pokazali smo dobru volju da sarađujemo i sa novim
suvlasnikom sve dok on nije krenuo u uzurpiranje naših prava, pretvarajući
Skupštinu akcionara i menadžment isključivo u instrumente monopolizacije
svoje pozicije. Tek tada smo shvatili problematičnost prvog ugovora, a
sukob je kulminirao izigravanjem drugog ugovora. Izvršena je dokapitalizacija
na bazi odluke o konverziji duga u kapital, tobože usvojene na falsifikovanoj
Skupštini akcionara, a ne na bazi investicionog ulaganja. Učešće malih
akcionara je sa 58% smanjeno na 38%.
Ovde se radi o sukobu između vlasnika "Jugoremedije", a ne sukobu
između vlasnika i radnika. Zbog toga smo osnovali Udruženje akcionara
koje nastoji da zaštiti interese malih akcionara.
3. Štrajk
Uzurpiranje svojinskih i upravljačkih prava od strane jednog suvlasnika
ugrozilo je sam proces proizvodnje, uspešno poslovanje i prava iz radnog
odnosa, uključujući pristojne
| plate, te smo bili prinuđeni na štrajk.
Započeli smo ga u skladu sa zakonom 27. 12. 2003. i uz posredovanje
lokalne vlasti okončali sporazumom sa poslovodstvom 6. 01. 2004. godine.
Pošto poslovodstvo nije ispoštovalo sporazum usledio je novi štrajk
11. 05. 2004. koji traje i danas. Poslovodstvo je povećalo represiju
otpuštanjem kvalifikovanih radnika koji učestvuju u štrajku, dovođenjem
novih radnika na njihova radna mesta (preko "Remevite",
ćerke firme) i pritiscima da se "neposlušni radnici" ispišu
iz sindikata preko kojeg su štrajk organizovali. Zbog primene nasilja
|
|
|
|
|
|
|
|
Pablo Ruiz Picasso, Les
Soupeurs, 1901.
|
 |
usledio je i štrajk glađu koji je okončan objašnjenjem da će se otpušteni
vratiti na posao, ali usledio je novi talas otpuštanja. Menadžment angažuje
privatnu vojsku GPS, koji sa psima nasrću na naše radnike i vlasnike fabrike.
Pretučeni su i radnici koji nisu ni bili u štrajku. Angažuju se i policija
i žandarmerija za zaštitu menadžmenta i njihovog obezbeđenja od štrajkača,
uglavnom žena. Čiji smo mi građani, koje države?
Primorani smo da napustimo prostor naše fabrike i javno demonstriramo u
zgradi Opštinskog sindikata, a od 8. 09. 2004. i u zgradi Skupštine opštine
Zrenjanin. Otpuštena su čak 142 radnika-akcionara, naše kolege.
Predstoji nam ročište na sudu (2. 12. 2004) na kojem treba da branimo legitimnost
štrajka iako imamo potvrdu o legitimnosti od inspekcije rada. Takođe, na
sudu su i sve naše tužbe za poništenje otkaza koji predstavljaju najgrublju
odmazdu poslodavca protiv naših opravdanih i legitimnih zahteva.
4. Odgovornost vlasti
Na propuste vlasti ukazivao je Savet za borbu protiv korupcije (i na
odgovornost sudova zbog odugovlačenja). Predao je Vladi RS izveštaj o
privatizaciji "Jugoremedije" i ukazao na nezakonitosti, sumnjajući
da u postupku ima elemenata korupcije.
Svedoci smo očigledne opstrukcije u našim sporovima. Ročišta se zakazuju
u velikim vremenskim razmacima. Već zakazana ročišta se odlažu pred samo
održavanje bez ikakvog razloga i pravnog osnova. Nažalost, to nam daje
za pravo da verujemo da sumnjivo stečeni kapital ima uporište i u pravosudnom
sistemu.
Zaokreti u politici i promene u vlasti nisu smanjili konfuziju. Ona je
tim veća što i zakonodavna vlast odlaže donošenje novog ustava koji bi
otklonio zbrku u svojinskim odnosima. Hara lov u mutnom, u kojem bolje
prolaze jači, vičniji korupciji, uz ignorisanje interesa drugih, pa i
javnog interesa zemlje. A lokalna vlast, inače skučene nadležnosti, malo
šta hoće i može da čini na uspostavljanju vladavine zakona, poštovanja
ugovora i prava radnika-akcionara.
5. Prevare, krađa, pljačka, korupcija i nasilje
Po mišljenju prof. dr Jovana Rankovića, koji je uradio ekspertsku analizu
privatizacije "Jugoremedije", poslovna politika poslovodstva
podređena je interesima "Jake 80" koja ostvaruje veliku zaradu
na štetu "Jugoremedije" i njenih vlasnika. Mogućnosti zloupotrebe
su skoro neograničene. Sirovina se kupuje preko "Jake 80" u
velikim količinama. Niko ne proverava da li je to neophodno i da li su
cene konkurentne (sirovine su iz Indije i Kine, mnogo slabijeg kvaliteta
u odnosu na našeg ranijeg dobavljača sa zapada). Npr. kupuje jednu tonu
preskupe sirovine ofloksacin za višegodišnju proizvodnju za lek koji se
relativno malo troši i neće se potrošiti u roku trajanja, samo da bi povećao
svoja potraživanja od "Jugoremedije". Taj navodni dug pretvara
dokapitalizacijom cca 20% u vlasništvo bez meritorne odluke Skupštine
akcionara. Istovremeno ignoriše činjenicu da je "Jaka 80" u
momentu dokapitalizacije imala veći dug prema "Jugoremediji"
nego potraživanja.
Veliki su škartovi u proizvodnji zbog radne snage primljene na naša radna
mesta. Ne poštuju se standardi kvaliteta GMP (dobra proizvodna praksa)
koje propisuje i svetsko i naše zakonodavstvo, npr. pored lekova u magacinu
mirišu sapuni i ostalo. Pod ovim poslovodstvom nije produženo važenje
međunarodnih sertifikata o kvalitetu firme ISO 9001, 9002 i za zaštitu
životne sredine ISO 14 000, koje je "Jugoremedija" dobila. Sve
ovo ukazuje na veliku štetu koja se nanosi ugledu "Jugoremedije"
i njenim vlasnicima.
6. Neistine i klevete
Na naš račun je javno izneto puno neistina i kleveta. Nismo protiv privatizacije
- naprotiv, ali za onu koja je u skladu sa zakonom i ugovorom. Nismo neradnici
(ni u firmi ni privatno). Nismo samoupravljači nego vlasnici, nismo primitivni
delovi radničke klase (kako nas javno naziva donedavni direktor Radovanović
na televiziji). To više govori o njemu nego o nama. Ponajmanje smo "staljinisti",
"sektaši", nismo za "psihijatrijske analize", kako
govori Radovanović.
Iz svega rečenog, nadamo se, sasvim jasno sledi da se mi borimo za svoja
prava - i kao radnici i kao vlasnici. Time ne dovodimo u pitanje proces
privatizacije, naprotiv. Ona može biti uspešna ako se poštuju ustavna
načela, zakoni, ugovori, ukoliko vlasti budu odgovornije i javno mnenje
manje podložno uplivu uzurpatora vlasti, svojine i upravljanja privredom,
društvom i državom.
Očekujemo razumevanje i podršku javnosti.
U Zrenjaninu, 22. 11. 2004.
| |
Udruženje akcionara AD "Jugoremedija"
predsednik
Zdravko Deurić |
|