Četrdeset deveti Sajam knjiga
Jubilarni četrdeset deveti beogradski Sajam knjiga može se sa pravom nazvati
jubilarni, ne samo po godinama trajanja već i po rekordnom broju posetilaca
i izlagača. Gužve ispred kapija i euforija na štandovima podsetile su na
osamdesete godine kada je odlazak na Sajam bio događaj koji se planirao
cele godine. Pored velike zastupljenosti svih domaćih izdavača, i svih izdavača
iz zemalja bivše Jugoslavije (sem izvanrednog Feral
Tribjuna koji je ove godine izostao), bilo je izdavača iz okruženja
(Mađarska) kao i egzotičnijih delova planete (Iran). Ove godine Sajam je
dobio i notu ekskluzivnosti gostovanjem slavnih francuskih pisaca tako da
su i oni koji nikada nisu čuli za Fransisa Berbedea ili Alena Rob-Grijea
odjednom postali fanovi Berbedeove krilatice da su jedino zatvor i samoubistvo
rešenje za izlaz iz dehumanizacije ljudskog bića, i filma "Jedne zime
u Marijen Badenu" Rob-Grijea. Prezentacija francuskih pisaca i francuskih
izdanja bila je i najveći pogodak Sajma. Prvi put u poslednjih par godina
Sajam je iskoristio najbolji medijski način za prezentaciju objavljenih
naslova, a to su sami pisci i njihova velika medijska promocija. Tako su
na predavanju Andreja Makina u "Kolarcu" ljudi bukvalno visili
sa prozora da čuju njegovu besedu o problemima jezika i prevođenja romana,
dok je Patrik Rembo začudio srpske čitaoce izjavom da mu je istorija dosadna,
a piše (po njegovim rečima "konstruiše") istorijske romane i pseudobiografske
knjige poznatih francuskih pisaca. Pored ovog uspeha, za pohvalu je i ponuda
izdavača. "Clio" i "Paidea" (najzaslužnija za dovođenje
francuskih pisaca, kako se kasnije saznalo) imali su jako
| dobru ponudu najrazličitijeg profila literature,
na štandu "Rendea" bilo je najveselije i najzanimljivije,
jer je Vladimir Arsenijević lično prodavao sve knjige ljubazno potpisujući
svoj novi roman i ispunjavajući svaku želju kupaca. Standardno dobri
"Plato" (najveći štand) i "Samizdat B92" (autobiografija
Pjera Luiđija Koline i knjiga Boba Vudvorda o ratu u Iraku najprodavanija
izdanja), a prijatno iznenađenje je "Zepter books" koji
je preveo Elfridu Jelinek, ovogodišnju dobitnicu Nobelove nagrade.
Među novim izdanjima je i poslednja knjiga Pitera Bruka, sabrana dela
Ibzena, sabrani eseji o Čehovu, kao i dosta naslova vezanih za umetnost
dvadesetog veka. Cene su bile pristupačne i stari trik sa prodavačkim
štandovima na galeriji, koji su jeftiniji nego ovi u parteru, ponovo
je bio u modi. Sem prodavaca polovnih knjiga sa najvećim brojem posetilaca
nakon oficijelnih štandova i cenama za raspadnute knjige |
|
|
|
|
|
|
|
Wassily Kandinsky, Contrasting
Sounds, 1924.
|
 |
koje su premašivale cene tih istih novih izdanja (Jensonova Istorija
umetnosti i knjige iz filozofske edicije "GraFOS"-a) cena
knjiga je i dalje pristupačna, ali ostaje prijatan sajamski žal: ma koliko
novca da se ponese, sve se postroši.
I, na kraju, da se vratim na nacionalno biće i interes prosečnog posetioca
Sajma. Najprodavanija knjiga (po damping ceni) na štandu "Novosti"
je, pored klasika koji se prodaju uz novine na kioscima za 250 dinara (što
su "mali" izdavači nazvali specijalnom vrstom trafikinga aludirajući
na sex trafficking jer ubija ionako nisku cenu knjige), novo štivo Dobrice
Ćosića Kosovo. Posetioci su knjigu, zbog povoljne cene i renomea autora,
kupovali čekajući u redu petnaest minuta, a svaku kritiku i sarkastične
komentare pomenutog dela prodavačice su doživljavale kao ličnu uvredu kako
kompanije tako i autora poznatog po državničkom delovanju u kojem je država
primenjujući njegove teorije "krvi i tla" izgubila sve teritorije
koje je pikirala da dobije. Pored svojstvenog truda, autor ovog teksta nije
uspeo da utvrdi gde su štandovi sa navodno dva najprodavanija naslova Sajma:
Sačuvajte ovu knjigu Mire Marković i Čudesna
hronika noći Radovana Karadžića, roman iz njegovog "civilnog
života", gde "glavni lik, psihijatar, kroz unutrašnji tok svesti
govori o represiji kroz koju prolazi". Ni ove godine nisu izostali,
čak se može reći da su bili vidljivo prisutni štandovi sa izdavačkom delatnošću
okrenutom isključivo teorijama zavere među kojima su dominirali naslovi
kao Vatikan i kontrola uma i Genetska
kombinatorka u očuvanju nacionalnog bića, sa eksplicitnim idejama
teorije "krvi i tla", zabranjene u Nemačkoj i nordijskim zemljama.
Primetna je takođe bila i ogromna produkcija knjiga iz oblasti religije,
crkvene istorije i pravoslavne publicistike, kao i iz oblasti trivijalne
književnosti čije oglase za prodaju srećemo po tabloidima. Sve u svemu,
ovogodišnji Sajam knjiga imao je veliku posetu, dobru medijsku promociju,
atmosferu populističke zabave i nostalgičnu prijatnost mesta na kojem možete
imati mogućnost izbora i sresti neke ljude i prijatelje koje niste videli
godinama.
|
