homepage
   
Republika
 
Država
Arhiva
O nama
About us
mail to Redakcija
mail to web master
 

 

 

Kosovo

Igra ludih i zbunjenih

Do vremena održavanja kosovskih izbora Vlada Kosova će od UNMIK-a dobiti još jedan set značajnih ovlašćenja, a posle izbora možda čak i pravosuđe. Srbi bi na tim izborima mogli da dobiju i više od četvrtine mandata i, ako bi bilo mudrih političara, značajan broj ministara. Ipak, premijer Koštunica im je u ime Vlade zapretio da ne smeju da izađu na izbore

Preuzimanjem uprave nad misijom Ujedinjenih nacija na Kosovu Soren Jesen-Petersen se našao na čelu organizacije koja bi mogla da krene dvama putevima i da, shodno tome, ima dvojak kraj. Jesen-Peterson bi mogao da bude poslednji šef misije UN na Kosovu jer će uvesti nestrpljive Albance u poslednju fazu sticanja nezavisnosti, makar onakve kakva postoji u Bosni, ali bi s druge strane mogao da dođe u opasnost da zajedno sa svojom misijom postane talac domaćeg albanskog stanovništva koje sve otvorenije pokazuje nezadovoljstvo i nestrpljenje. Pet godina međunarodnog protektorata je isteklo u manje-više nespornoj albanskoj poslušnosti, međutim, očekivane i obećane nagrade nema - status Kosova je i dalje neizvestan a ekonomija u raspadu. Kosovski Albanci se još uvek najviše ljute na virtuelnu međunarodnu zajednicu ali bi, ukoliko ne bude vidljivog približavanja nezavisnosti, upravo UNMIK kao najbliži mogao da postane prvi ventil za izlive lokalnog nezadovoljstva.
Imajući to na umu, i shvatajući u čemu je problem, UNMIK je pre par meseci imao internu raspravu na kojoj je promovisana ideja o restrukturiranju misije i promeni njene namene. Po tom planu, UNMIK bi trebalo da preraste u organizaciju za pružanje pomoći i nadzor, dok bi se najveći deo stvarnih ovlašćenja preneo na kosovske privremene institucije. Međutim, kao i uvek do sada, Sekretarijat UN u Njujorku je zaustavio dalju raspravu o tome, što je Jesen-Petersenu otvorilo drugi front. Da bi uopšte dobio šansu da bude uspešniji od svojih prethodnika, moraće da obavi dva važna zadatka koje oni nisu uspeli: mora da počne da sarađuje sa kosovskim društvom u celini, a ne samo sa njegovim elitama, i mora Sekretarijat UN u Njujorku da ubedi da je on taj koji treba da ima odlučujuću ulogu u proceni da li, kada i šta treba raditi na Kosovu, umesto što su to sada dozlaboga sujetni i spori UN činovnici. Sloboda delovanja je ono što je UNMIK-u ne samo potrebno već i toliko neophodno da se u Prištini otvoreno govori i traži da šef ima ovlašćenja koja u Bosni ima "Visoki predstavnik".
Možda je upravo to uslovilo da Jesen-Petersen odmah po stupanju na dužnost pokrene novi talas prenosa ovlašćenja na privremene kosovske institucije. Sredinom avgusta je na adresu većine ministara u Vladi Kosova poslao pismo u kojem ih je zamolio da se izjasne o tome koja ovlašćenja smatraju da im pripadaju. Naravno, radi se samo o
ovlašćenjima koja su prenosiva i nisu deo ovlašćenja rezervisanih za UNMIK. Ovde treba podsetiti da je UNMIK do sada preneo tek deo prenosivih ovlašćenja i to onih koja nisu previše važna i da značajan broj tih ovlašćenja još uvek nije prenet na institucije Kosova.
Šef UNMIK-a svojim prvim poslom smatra ubrzanje procesa ispunjenja standarda, jer su oni bitni za bolji život na Kosovu i korak ka evropskim integracijama. Petersen je rekao da
 
su mnoga ovlašćenja već preneta na kosovske vlasti, ali da se taj proces mora intenzivirati. "U okviru Rezolucije 1244 i Ustavnog okvira ima mesta za nastavak prenosa ovlašćenja, za intenziviranje partnerstva sa privremenim institucijama, od kojih ću istovremeno tražiti potpunu odgovornost. Zbog toga su naredni meseci apsolutno ključni u donošenju zaključaka da Savet bezbednosti eventualno donese odgovarajuću odluku o konačnom statusu za šta je neophodno postići međunarodni konsenzus", izjavio je Petersen i najavio da će kosovske institucije dobijati sve veća i veća ovlašćenja.
Šef UNMIK-a je za taj potez dobio snažnu podršku SAD. "Nadam se da sam došao u momentu punom nade", rekao je Filip Goldberg, novi šef Američke kancelarije u Prištini. "Specijalni predstavnik generalnog sekretara je došao ove nedelje i ima ambiciozan plan za ubrzanje progresa na Kosovu i ja i Sjedinjene Države želimo da mu pomognemo da ostvari svoje zadatke i daćemo mu punu podršku. Sjedinjene Države imaju posebno mesto na Kosovu i ja to cenim. Mi želimo da vidimo da se nastavlja progres i mi želimo da vidimo što više ovlašćenja u privremenim institucijama samouprave na Kosovu, želimo da vidimo Kosovo razvijeno kao multietničko društvo gde će svako imati šansu da živi svoj život", kazao je Goldberg.

Srbi

Prosto je neverovatno sa koliko stupidne upornosti Srbi istrajavaju u političkim rešenjima koja su za njih same rđava. Ova rečenica se svakako tiče jesenjih izbora, ali za ovu priču je manje važno da li će kosovski Srbi izaći na kosovske izbore. Gotovo sve strane se slažu da bi bilo dobro da izađu, ali da u slučaju njihove apstinencije neće propasti ni Zapad ni Kosovo. Nesporno je da je veoma važno da Srbi izađu izbore, ali to je veoma važno samo i jedino za Srbe, i ni za koga drugog. Posle jesenjih izbora Kosovo će imati jaku i sve jaču vladu, vladu sa sve većim ovlašćenjima. Da li će u njoj biti Srba, to zavisi samo od njih.
Pitanje koje treba postaviti glasi: šta ljudi iz Nemanjine ulice u Beogradu treba i mogu još da urade kosovskim Srbima pa da oni shvate da njihove patnje i suze nikoga važnog ne interesuju, a naročito nikoga važnog ko u Beogradu donosi političke odluke. Oni (kosovski Srbi) su uvek bili a i danas su puko oruđe za učvršćivanje političke vlasti i što je vlast u Beogradu klimavija to će svojatanje Kosova, kosovskih Srba i njihovih problema biti bučnije i bezobraznije i bezobzirnije.
Tako je i ovih dana. Pritešnjena sve ozbiljnijim problemima unutar "uže Srbije" i, naravno, pokušavajući da podigne rejting pred sledeće srpske izbore, Vlada grčevito nastoji da igra aktivnu ulogu na Kosovu, ulogu mnogo aktivniju nego što joj broj kosovskih Srba ali i "velike sile" daju za pravo. Sledeći neki sopstveni plan i cilj, Vlada je stala na stanovište da za srpsku zajednicu na Kosovu nije dobro da učestvuje na izborima pa je premijer Vojislav Koštunica brže-bolje i to odmah pošto su raspisani sugerisao kosovskim Srbima da ne izađu na njih. "Ako bi Srbi glasali", pisalo je u vladinom saopštenju, time bi se "pokopali planovi za političko rešenje kosovske krize koje je izradila srpska vlada, što Beograd" - naglašeno je - "neće dozvoliti".
Takav stav bi mogao da bude dobar kada bi Vlada i Koštunica imali bilo kakav način da tim ljudima kako bilo pomognu. Mogli bi onda da kažu: dobro, nemojte da izađete na izbore, a mi ćemo vas iz Beograda pokrivati i nadoknaditi vam to što ste izgubili apstinencijom. Ali, Vlada nema nikakav uticaj na prilike na Kosovu i posle svakog takvog pokušaja da pomogne Srbima njima je sve lošije.
Vlada u tome očigledno nije bila jedinstvena jer je ministar inostranih poslova Srbije i Crne Gore Vuk Drašković samo dan kasnije ohrabrio svoje sunarodnike da treba da glasaju po svaku cenu. "Ne može se pobediti ako ne učestvujete", rekao je Drašković, tvrdeći da bi Srbi uz snažnu kampanju, za koju bi se već našao novac, i slogu, koje nema, mogli na izborima da osvoje tridesetak skupštinskih mandata. Rašomon su početkom avgusta nastavili Zoran Lončar, srpski predstavnik u sedištu UN, koji je u Njujorku ponovio vladin stav da se Srbija protivi učešću kosovskih Srba, i ministar Velimir Ilić koji je ukazao na novi pristup ovom pitanju, najavivši da će se u Beogradu obaviti "konsultacije" o srpskom učešću na kosovskim izborima "u toku sledećih nekoliko dana".
Analitičari ipak veruju da će kosovski Srbi izaći na izbore i da će ih Vlada u Beogradu pozvati da to učine. Podsećanja radi, izbori zakazani za 23. oktobar će biti četvrti po redu na UN Kosovu. Srbi su bojkotovali prve lokalne izbore pod međunarodnim pokroviteljstvom 2000. godine, ali su učestvovali na sledećim dvama izborima godinu i dve godine kasnije. Prema Ustavnom okviru, najvišem zakonskom aktu na Kosovu, ukoliko Srbi izađu na izbore i na njima osvoje bar jedan mandat, dobiće narednih deset od ukupno 120 mesta u pokrajinskom parlamentu. Srbi sada u Prištini imaju dvadeset dva poslanika - dvanaest na osnovu glasova i još deset po osnovu Ustavnog okvira.
Kosovski Srbi nemaju dilemu o tome da neučestvovanjem na izborima propuštaju možda i poslednji vagon na putu ka svom boljem životu na Kosovu, i da im posle toga ostaje samo šuma. Ipak, nisu u stanju da se odupru Beogradu.
"Svuda na svetu ljudi se kroz institucije bore za svoja prava, a mi ovde opravdano razmišljamo da li je to pravi put" - rekao je Oliver Ivanović - "ali zbog odnosa prema srpskim poslanicima i našim zahtevima mi smo došli u dilemu, koja je po meni malo veštačka, da li učestvovati u institucijama ili ne. Nakon sastanka Kontakt grupe koji će se održati 31. avgusta i posete Prištini i Beogradu očekujem konačnu odluku o učešću ili neučešću Srba na ovim izborima. Inače, ne bi smelo da se dogodi da bude parcijalnih rešenja, parcijalnog učešća ili bojkota izbora".
Srbi su dobili još jedan problem. Skandali poput ovog poslednjeg sa bošnjačkim amandmanom u Skupštini bolje nego išta pokazuju kosovskim Albancima šta ih čeka ako ponovo dođu pod srpsku vlast - ignorisanje, vređanje i svaka vrsta bezobrazluka i nekulture. Na nesreću beogradskih kleronacionalista, srpsku bruku i ružno lice okrenuto svim nesrbima video je ceo svet. To će "velike sile" sasvim sigurno imati u vidu kada sledeći put budu čule bilo kakav glas iz Beograda.

  Miroslav Filipović
 
Država
Republika
Copyright © 1996-2004 Republika