Kosovo
Igra ludih i zbunjenih
Do vremena održavanja kosovskih izbora
Vlada Kosova će od UNMIK-a dobiti još jedan set značajnih ovlašćenja,
a posle izbora možda čak i pravosuđe. Srbi bi na tim izborima mogli da
dobiju i više od četvrtine mandata i, ako bi bilo mudrih političara, značajan
broj ministara. Ipak, premijer Koštunica im je u ime Vlade zapretio da
ne smeju da izađu na izbore
Preuzimanjem uprave nad misijom Ujedinjenih nacija na Kosovu Soren Jesen-Petersen
se našao na čelu organizacije koja bi mogla da krene dvama putevima i da,
shodno tome, ima dvojak kraj. Jesen-Peterson bi mogao da bude poslednji
šef misije UN na Kosovu jer će uvesti nestrpljive Albance u poslednju fazu
sticanja nezavisnosti, makar onakve kakva postoji u Bosni, ali bi s druge
strane mogao da dođe u opasnost da zajedno sa svojom misijom postane talac
domaćeg albanskog stanovništva koje sve otvorenije pokazuje nezadovoljstvo
i nestrpljenje. Pet godina međunarodnog protektorata je isteklo u manje-više
nespornoj albanskoj poslušnosti, međutim, očekivane i obećane nagrade nema
- status Kosova je i dalje neizvestan a ekonomija u raspadu. Kosovski Albanci
se još uvek najviše ljute na virtuelnu međunarodnu zajednicu ali bi, ukoliko
ne bude vidljivog približavanja nezavisnosti, upravo UNMIK kao najbliži
mogao da postane prvi ventil za izlive lokalnog nezadovoljstva.
Imajući to na umu, i shvatajući u čemu je problem, UNMIK je pre par meseci
imao internu raspravu na kojoj je promovisana ideja o restrukturiranju misije
i promeni njene namene. Po tom planu, UNMIK bi trebalo da preraste u organizaciju
za pružanje pomoći i nadzor, dok bi se najveći deo stvarnih ovlašćenja preneo
na kosovske privremene institucije. Međutim, kao i uvek do sada, Sekretarijat
UN u Njujorku je zaustavio dalju raspravu o tome, što je Jesen-Petersenu
otvorilo drugi front. Da bi uopšte dobio šansu da bude uspešniji od svojih
prethodnika, moraće da obavi dva važna zadatka koje oni nisu uspeli: mora
da počne da sarađuje sa kosovskim društvom u celini, a ne samo sa njegovim
elitama, i mora Sekretarijat UN u Njujorku da ubedi da je on taj koji treba
da ima odlučujuću ulogu u proceni da li, kada i šta treba raditi na Kosovu,
umesto što su to sada dozlaboga sujetni i spori UN činovnici. Sloboda delovanja
je ono što je UNMIK-u ne samo potrebno već i toliko neophodno da se u Prištini
otvoreno govori i traži da šef ima ovlašćenja koja u Bosni ima "Visoki
predstavnik".
Možda je upravo to uslovilo da Jesen-Petersen odmah po stupanju na dužnost
pokrene novi talas prenosa ovlašćenja na privremene kosovske institucije.
Sredinom avgusta je na adresu većine ministara u Vladi Kosova poslao pismo
u kojem ih je zamolio da se izjasne o tome koja ovlašćenja smatraju da im
pripadaju. Naravno, radi se samo o
ovlašćenjima koja su prenosiva i nisu
deo ovlašćenja rezervisanih za UNMIK. Ovde treba podsetiti da je UNMIK
do sada preneo tek deo prenosivih ovlašćenja i to onih koja nisu previše
važna i da značajan broj tih ovlašćenja još uvek nije prenet na institucije
Kosova.
Šef UNMIK-a svojim prvim poslom smatra ubrzanje procesa ispunjenja
standarda, jer su oni bitni za bolji život na Kosovu i korak ka evropskim
integracijama. Petersen je rekao da |
|
|
su mnoga ovlašćenja već preneta na kosovske vlasti, ali da se taj proces
mora intenzivirati. "U okviru Rezolucije 1244 i Ustavnog okvira ima
mesta za nastavak prenosa ovlašćenja, za intenziviranje partnerstva sa privremenim
institucijama, od kojih ću istovremeno tražiti potpunu odgovornost. Zbog
toga su naredni meseci apsolutno ključni u donošenju zaključaka da Savet
bezbednosti eventualno donese odgovarajuću odluku o konačnom statusu za
šta je neophodno postići međunarodni konsenzus", izjavio je Petersen
i najavio da će kosovske institucije dobijati sve veća i veća ovlašćenja.
Šef UNMIK-a je za taj potez dobio snažnu podršku SAD. "Nadam se da
sam došao u momentu punom nade", rekao je Filip Goldberg, novi šef
Američke kancelarije u Prištini. "Specijalni predstavnik generalnog
sekretara je došao ove nedelje i ima ambiciozan plan za ubrzanje progresa
na Kosovu i ja i Sjedinjene Države želimo da mu pomognemo da ostvari svoje
zadatke i daćemo mu punu podršku. Sjedinjene Države imaju posebno mesto
na Kosovu i ja to cenim. Mi želimo da vidimo da se nastavlja progres i mi
želimo da vidimo što više ovlašćenja u privremenim institucijama samouprave
na Kosovu, želimo da vidimo Kosovo razvijeno kao multietničko društvo gde
će svako imati šansu da živi svoj život", kazao je Goldberg.
Srbi
Prosto je neverovatno sa koliko stupidne upornosti Srbi istrajavaju u
političkim rešenjima koja su za njih same rđava. Ova rečenica se svakako
tiče jesenjih izbora, ali za ovu priču je manje važno da li će kosovski
Srbi izaći na kosovske izbore. Gotovo sve strane se slažu da bi bilo dobro
da izađu, ali da u slučaju njihove apstinencije neće propasti ni Zapad
ni Kosovo. Nesporno je da je veoma važno da Srbi izađu izbore, ali to
je veoma važno samo i jedino za Srbe, i ni za koga drugog. Posle jesenjih
izbora Kosovo će imati jaku i sve jaču vladu, vladu sa sve većim ovlašćenjima.
Da li će u njoj biti Srba, to zavisi samo od njih.
Pitanje koje treba postaviti glasi: šta ljudi iz Nemanjine ulice u Beogradu
treba i mogu još da urade kosovskim Srbima pa da oni shvate da njihove
patnje i suze nikoga važnog ne interesuju, a naročito nikoga važnog ko
u Beogradu donosi političke odluke. Oni (kosovski Srbi) su uvek bili a
i danas su puko oruđe za učvršćivanje političke vlasti i što je vlast
u Beogradu klimavija to će svojatanje Kosova, kosovskih Srba i njihovih
problema biti bučnije i bezobraznije i bezobzirnije.
Tako je i ovih dana. Pritešnjena sve ozbiljnijim problemima unutar "uže
Srbije" i, naravno, pokušavajući da podigne rejting pred sledeće
srpske izbore, Vlada grčevito nastoji da igra aktivnu ulogu na Kosovu,
ulogu mnogo aktivniju nego što joj broj kosovskih Srba ali i "velike
sile" daju za pravo. Sledeći neki sopstveni plan i cilj, Vlada je
stala na stanovište da za srpsku zajednicu na Kosovu nije dobro da učestvuje
na izborima pa je premijer Vojislav Koštunica brže-bolje i to odmah pošto
su raspisani sugerisao kosovskim Srbima da ne izađu na njih. "Ako
bi Srbi glasali", pisalo je u vladinom saopštenju, time bi se "pokopali
planovi za političko rešenje kosovske krize koje je izradila srpska vlada,
što Beograd" - naglašeno je - "neće dozvoliti".
Takav stav bi mogao da bude dobar kada bi Vlada i Koštunica imali bilo
kakav način da tim ljudima kako bilo pomognu. Mogli bi onda da kažu: dobro,
nemojte da izađete na izbore, a mi ćemo vas iz Beograda pokrivati i nadoknaditi
vam to što ste izgubili apstinencijom. Ali, Vlada nema nikakav uticaj
na prilike na Kosovu i posle svakog takvog pokušaja da pomogne Srbima
njima je sve lošije.
Vlada u tome očigledno nije bila jedinstvena jer je ministar inostranih
poslova Srbije i Crne Gore Vuk Drašković samo dan kasnije ohrabrio svoje
sunarodnike da treba da glasaju po svaku cenu. "Ne može se pobediti
ako ne učestvujete", rekao je Drašković, tvrdeći da bi Srbi uz snažnu
kampanju, za koju bi se već našao novac, i slogu, koje nema, mogli na
izborima da osvoje tridesetak skupštinskih mandata. Rašomon su početkom
avgusta nastavili Zoran Lončar, srpski predstavnik u sedištu UN, koji
je u Njujorku ponovio vladin stav da se Srbija protivi učešću kosovskih
Srba, i ministar Velimir Ilić koji je ukazao na novi pristup ovom pitanju,
najavivši da će se u Beogradu obaviti "konsultacije" o srpskom
učešću na kosovskim izborima "u toku sledećih nekoliko dana".
Analitičari ipak veruju da će kosovski Srbi izaći na izbore i da će ih
Vlada u Beogradu pozvati da to učine. Podsećanja radi, izbori zakazani
za 23. oktobar će biti četvrti po redu na UN Kosovu. Srbi su bojkotovali
prve lokalne izbore pod međunarodnim pokroviteljstvom 2000. godine, ali
su učestvovali na sledećim dvama izborima godinu i dve godine kasnije.
Prema Ustavnom okviru, najvišem zakonskom aktu na Kosovu, ukoliko Srbi
izađu na izbore i na njima osvoje bar jedan mandat, dobiće narednih deset
od ukupno 120 mesta u pokrajinskom parlamentu. Srbi sada u Prištini imaju
dvadeset dva poslanika - dvanaest na osnovu glasova i još deset po osnovu
Ustavnog okvira.
Kosovski Srbi nemaju dilemu o tome da neučestvovanjem na izborima propuštaju
možda i poslednji vagon na putu ka svom boljem životu na Kosovu, i da
im posle toga ostaje samo šuma. Ipak, nisu u stanju da se odupru Beogradu.
"Svuda na svetu ljudi se kroz institucije bore za svoja prava, a
mi ovde opravdano razmišljamo da li je to pravi put" - rekao je Oliver
Ivanović - "ali zbog odnosa prema srpskim poslanicima i našim zahtevima
mi smo došli u dilemu, koja je po meni malo veštačka, da li učestvovati
u institucijama ili ne. Nakon sastanka Kontakt grupe koji će se održati
31. avgusta i posete Prištini i Beogradu očekujem konačnu odluku o učešću
ili neučešću Srba na ovim izborima. Inače, ne bi smelo da se dogodi da
bude parcijalnih rešenja, parcijalnog učešća ili bojkota izbora".
Srbi su dobili još jedan problem. Skandali poput ovog poslednjeg sa bošnjačkim
amandmanom u Skupštini bolje nego išta pokazuju kosovskim Albancima šta
ih čeka ako ponovo dođu pod srpsku vlast - ignorisanje, vređanje i svaka
vrsta bezobrazluka i nekulture. Na nesreću beogradskih kleronacionalista,
srpsku bruku i ružno lice okrenuto svim nesrbima video je ceo svet. To
će "velike sile" sasvim sigurno imati u vidu kada sledeći put
budu čule bilo kakav glas iz Beograda.
|