homepage
   
Republika
 
Događanja
Arhiva
O nama
About us
mail to Redakcija
mail to web master
 

 

   

Najava nesigurne budućnosti

Rezultati prevremenih parlamentarnih izbora u Srbiji jasno su pokazali da su građani i dalje u nekoj vrsti vrednosne konfuzije: sada kažnjavaju političare za neuspehe ali u korist vlastite štete. Umesto da grde "narod", naše samozaljubljene demokrate trebalo bi da se zapitaju koliko je njihova politika vrednosne uravnilovke tome doprinela


Mesec decembar obeležila je kampanja za vanredne parlamentarne izborne koja je u predizbornu arenu uvela 19 stranaka i koalicija... Nikada kao do ove prilike nije bilo toliko neverovatnih ponuda građanima Srbije. Ne samo što je ponuđača bilo mnogo nego je i raznovrsnost (ali ne i kvalitet) onoga što su iznosili kao svoje predizborne adute prevazilazio i najluđe snove. Najviše se u tome istakla SRS koja je obećala snižavanje cene hleba na - tri dinara!

Ponavljači

Nakon saopštavanja rezultata vanrednih parlamentarnih izbora od 250 mesta u Skupštini SRS je dobila 82 mesta, DSS - 53, DS - 37, G 17 plus - 34, SPO i NS - 22, SPS - 22 mesta. Razočarane srpske stranke tešile su se proračunom da je veći deo izašlih birača glasao za prodemokratske snage, dok je radikalna desnica u manjini.
Iza Nove godine odmah se krenulo s ponudama i predlozima radikala da se udruže sa DSS, sebi najbližom strankom koja može da obezbedi da buduća vlada bude većinska. Dakle, startovalo se smelo i otvoreno, radikali prose ruku decentne srpske desnice i javno kažu da je to njihov jedini i jedinstveni izbor. DSS, neodlučna kakva jeste, vešto je izbegla da se na ovako otvorenu ponudu odazove sa da i ne, i umesto toga svoju je ruku ponudila svima - hoće koncentracionu vladu.
Dakle, za sada nije izvesno kako će izgledati nova vlada ni kada će ona biti formirana.

I jare i pare

Demokratski svet se, u priličnoj meri, skandalizovao nad rezultatima izbora u Srbiji, komentarišući da su u srpskom parlamentu ponovo haški pritvorenici, Milošević i Šešelj koji su nosioci izbornih lista svojih stranaka. U decembru je, u misiji upozorenja, u Beogradu boravio Havijer Solana i pripretio biračima Srbije da će ih, ukoliko podrže "retrogradne snage", čekati izolacija i sankcije.
Pokazalo se da nas ništa ne može pomeriti: ni ponuda beskamatnih kredita, po IDA uslovima, u vrednosti od 190 miliona evra. Skupština SCG, koja je trebalo da odluči u vezi sa ovom ponudom, odbacila je tu tačku dnevnog reda! Kao krivac za ovu vanserijsku glupost označen je DSS, jer se to, valjda, od ove stranke nije očekivalo. Oni su se, kao i mnogo puta ranije, branili "legalizmom", nisu hteli da preko kolena prelome odluku o zaduživanju, u vreme predizborne tišine u Srbiji. Nikome, međutim, nije bilo jasno šta su poslanici DSS hteli da kažu. Ali jedno je jasno: rok u kojem je trebalo da se o ovim kreditima, po najpovoljnijim mogućim uslovima, odluči, nepovratno je istekao.
No, ovo nije bio najveći nonsens i skandal u javnosti u proteklom mesecu: daleko i zadugo neprevaziđen bio je postupak zamenika predsednika SRS Tomislava Nikolića koji je u emisiji "Utisak nedelje", hladno potcrtao sa "Pa šta?" svoju izjavu datu nakon ubistva Slavka Ćuruvije da mu nije žao što je novinar Ćuruvija ubijen. Esnaf kojem je Ćuruvija pripadao nije izašao iz svoje kože: reagovao je kasno i prilično mlako.
Ako je neko, makar to bilo i kratko, imao razloga da se raduje u decembru, to je srpski bogatun Bogoljub Karić kome je, ničim najavljen, vraćen (sa velikim kamatama) naplaćen ekstraprofit. Odmah su svi (uključujući i ministra Đelića) napali Vrhovni sud koji je poništio rešenje o određivanju visine ekstraprofita, tražeći da se postupak ponovi i na osnovu validnih parametara odredi prava suma koju bi Karić trebalo da plati. Vrhovni sud je slične odluke doneo za oko dvadesetak rešenja kojima se određuje naplata duga po osnovu ekstraprofita.

Bez kadijine pravde

U decembru je počelo i "suđenje veka", kako su mediji nazvali proces optuženima za ubistvo premijera Đinđića. U specijalno uređenu zgradu u Ustaničkoj za koju neki kažu da zadovoljava sve logističke standarde, ušli su tužioci, optuženi, advokati i sudije... Za sada je jasno da tok suđenja ne ide bez problema koji bi mogli paralisati vođenje postupka: svi advokati odbrane napustili su sudnicu u momentu kada je sudsko veće odlučilo da se pročita u policijskoj istrazi data izjava drugooptuženog Zvezdana Jovanovića. Jovanović je, naime, odlučio da se brani ćutanjem jer "ne priznaje sud" i jer je "već osuđen".
Pravda će izgleda trpeti ponovo zbog "proceduralnih grešaka". Sada će se sigurno videti da li je istraga, koja je najvažnija za uspešno i pravično suđenje, obavljena kako treba. Možda će biti i jasnije zašto su se neke sudije i ljudi iz pravne struke protivili formiranju Specijalnog suda, institucije od koje su zemlje sa razvijenom pravnom praksom odustale. I još nešto: ovako sastavljena optužnica ne ukazuje na politički inspirisano ubistvo: sami smislili - sami izvršili.
Bezbedan od domaće pravde, uživalac pogodnosti haškog pritvora nastavlja svoju predstavu "Kako sam vas vrteo oko malog prsta", svedočenjem generala Veslija Klarka, bivšeg glavnokomandujućeg NATO-a. Obuzet idejom da pokaže svoje državničke gabarite, u čemu baš nije uspevao dok je bio šef na Balkanu, Milošević zamajava udrilovanog američkog generala koji, međutim, nije naseo ni na jednu Miloševićevu "caku". Ni na priču o lovu na divlje patke sa Bilom Klintonom. Klarkovo svedočenje je sadržalo informaciju da je Milošević znao da se u RS sprema pogrom nad Muslimanima i da je, kako je rekao Klarku, to pokušao bezuspešno da spreči. Ko će mu verovati?

  Nastasja Radović

vrh strane
 
Događanja
Republika

Copyright © 1996-2004 Republika & Yurope