Izbori: Zašto je desnica pomela Račana

Pokretenimo Hrvatsku

Kao najava onoga što će se, sasvim sigurno, dogoditi 28. decembra u Srbiji, desnica i fašisti su pobjedili na hrvatskim parlamentarnim izborima održanima 23. novembra u Hrvatskoj. Najavio sam to kao gotovu činjenicu prije godinu dana na ovim stranicama u povodu afere Bobetko kada sam napisao da Račan kupuje vrijeme i produžuje život svojoj vlasti koliko god može, to jest da uoči detonacije slučaja Bobetko ankete su HDZ-u davale 25% glasova, a SDP-u nešto više od 16% i da je, u konačnici, ustupcima desničarima Vlada sebe diskvalificirala jer se približila nacionalističkom interpretacijom po kojoj hrvatski vojnik u Domovinskom ratu nije mogao počiniti ratni zločin. Dodao sam da umjesto da rješava svoje komplekse zarađene u doba komunizma, Ivica Račan bi trebao shvatiti da mu Vlada nije psihoanalitički kauč na kojem će rješavati frustracije iz doba kada je rukovodio Kumrovačkom školom, već mjesto gdje se gradi pravna država i međunarodni kredibilitet države.
On to nije učinio i zato je 400 hiljada građana glasalo za liste bez ikakve šanse ali koje su tražile treći put između Tuđmanova pakla i Račanova čistilišta. Kada tomu dodamo milijun i dvijesto hiljada onih kojima se politika ogadila i nisu glasali a to su glasači lijevog centra i ljevice jer su glasači desnog centra, desnice i fašistički orijentiranog djela građanstva disciplinirani i uvijek glasuju, eto vam razloge povratka HDZ-a koji je dobio 66 mandata od parlamenta koji će imati 152 zastupnika vizavi 34 SDP-ovskih mandata.
Možda se pitate koji su to najveći Račanovi neuspjesi, odnosno njegove Vlade i koja su to najznačajnija iznevjerena predizborna obećanja dosadašnje hrvatske vlasti?

Ima toga, naravno, još. Ali da se ovoga dopisnika ne optuži za rušenje hrvatske idile neka bude napisano ponešto i o uspjesima Račanove vlasti. Ukratko: Ustav je izmijenjen, predsjednički je sustav ukinut. Reformiran je porezni sustav. Vraćeno je povjerenje u banke. Prekinuta je kupovina političke lojalnosti posebnim kreditima za podobne. Smanjen je policijski i vojni aparat. Pokrenuta su neka važna suđenja za ratne zločine učinjene protiv Srba i pale su neke notorne isprike (uglavnom Mesićeve). Uznapredovao je proces povratka izbjeglica. Poboljšana je regionalna suradnja. Poboljšana je sloboda medija. Grade se važne autoceste i povećava se stanarski fond zemlje. Uglavnom, nestala je ona politička bahatost Tuđmanova režima. Ali, to sve nije dovoljno. Crni su se oblaci skupljali iznad Račanove glave. Padale su munje. Nebo se crnilo. I pocrnilo je.
Pobijedio je umiveni nacionalizam Sanaderova profila koji se, nemojmo zaboraviti, i te kako bio angažirao u održavanju HDZ-ovske mašinerije kršenja ljudskih prava i etničkog čišćenja hrvatskih Srba. Bio je, naime, zamjenik ministra vanjskih poslova (kad je to bio Mate Granić) a kao udavača mu se nude nedavno prerušene ustaše iz Hrvatske stranke prava (HSP) koja u svom programu, dostupnom na web-u, kako ne bi bilo nikakvih zabuna ima doslovno i slijedeću stavku: "Onemogućiti povratak svim Srbima izbjeglim nakon oslobodilačkih akcija Hrvatske vojske"!
Doduše, dok pišem ovaj članak, teče rasprava oko toga je li Doris Pack rekla ili nije rekla Sanaderu da ne smije koalirati sa Antom Đapićem i njegovim HSP-om, to jest shvaća li Sanader da će Europa kazniti Hrvatsku ako na vlasti ima ksenofobe gore od Heidegera i da mu je zbog toga puno pametnije popustiti ucjenama HSS s kojim se pokušava dogovoriti koalicija?
O tome kako će vlast izgledati, hoće li ona značiti i korak unazad u procesu europske integracije i je li u pravu Račan kada tvrdi da će Sanaderova Vlada trajati vrlo malo, to jest da će puknuti čim dođu nove haške optužnice (januar) ili kada se pokuša udovoljiti svim apetitima koje neće moći obuhvatiti državni proračun, bolje je i pametnije da pišem u idućem broju Republike. Ovaj ću članak, zato, završiti tzv. srpskim pitanjem jer je ono test demokratičnosti Hrvatske. A kako to pitanje izgleda danas?
Izjava predsjednika HDZ-a Ive Sanadera, koji je u intervjuu France presseu uoči izbora pozvao sve izbjegle Srbe da se vrate u Hrvatsku i obećao, ako HDZ pobijedi na izborima, da će im zajamčiti sva prava, naišla je na široko odobravanje čak i HDZ-ovih političkih protivnika u izbornoj utakmici.
Iz SDP-a, glavnog HDZ-ova konkurenta na skorašnjim izborima, priopćeno je da ta stranka pozdravlja Sanaderov poziv "jer takav stav pridonosi u cijelosti svim naporima koje je u protekle četiri godine po tim pitanjima poduzimala koalicijska vlada na čelu sa SDP-om". U priopćenju se naglašava da SDP samo žali što takva izjava nije dana prije četiri godine i to hrvatskim medijima, jer se danas sigurno ne bismo pitali zašto Hrvatska nije ušla u prvi krug proširenja Europske unije.
SDP također podsjeća da sva ljudska prava, pa tako i pravo na imovinu svim hrvatskim građanima, jamči hrvatski Ustav, pa nema potrebe ni za kakvim dodatnim jamstvima bilo koje stranke.
Sanaderovu su izjavu pozdravili i predstavnici međunarodne zajednice u Hrvatskoj. Voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj, veleposlanik Peter Semneby, istaknuo je zadovoljstvo izjavom predsjednika HDZ-a "jer su se i Vlada i oporba na ovaj način jasno obvezale na povratak izbjeglica i ostvarivanje njihovih prava". Dodaje da su Misija OESS-a u Hrvatskoj i njeni međunarodni partneri dugo pozivali Vladu i sve političke snage da se u javnosti ozbiljno obvežu na povratak izbjeglica. Iz veleposlanstva Velike Britanije u Zagrebu rečeno je, pak, da ta zemlja "smatra dobrodošlima sve pozive da se izbjeglice vrate, bez obzira dolaze li od Vlade ili najvažnije opozicijske stranke".
No, kako sada zaista stoje stvari sa Srbima u Hrvatskoj? Premda je donošenjem Zakona o odgovornosti za štetu nastalu zbog terorističkih akata i javnih demonstracija ostalo nejasno hoće li država nadoknaditi štetu za kuće građana srpske nacionalnosti srušenih izvan teritorija na kojima su se vodile ratne operacije, Vlada je na zatvorenoj sjednici zaključila kako nema potrebe donositi posebne propise kojima će se regulirati ta problematika. Očitovanje Vlade izazvano je dokumentima Ministarstva pravosuđa i Ministarstva obnove kojima se zahtijevaju novi propisi kojima bi te nejasnoće bile rasvijetljene.
Naime, Zakonom o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata, donesenim u julu ove godine, namjeravalo se razriješiti problem nastao 1996. godine, kad je iz Zakona o obveznim odnosima izbačen članak 180. kojim je bilo propisano da je država odgovorna za štetu nastalu terorizmom, pa tako i za miniranje srpskih (i inih) kuća i vikendica smještenih izvan ratne zone. Na osnovu tog članka bio je pokrenut velik broj parnica za naknadu štete, no nakon njegovog brisanja ti su postupci zamrznuti.
Novi zakon doista propisuje da će se ti zamrznuti postupci nastaviti i to po odredbama novog zakona, ali ostavlja nejasnim hoće li biti isplaćivana naknada i za objekte porušene izvan bojišnice. Naime, u članku 8. Zakona o odgovornosti za štetu nastalu terorističkim aktima navodi se da će se štete nadoknađivati na teritoriju cijele Republike Hrvatske, ali sukladno Zakonu o obnovi koji, međutim, propisuje da se mogu obnoviti isključivo oni objekti koji su se nalazili na teritoriju na kojem su se vodile ratne operacije. Zbog takvih odredbi Zakona o obnovi, potvrdio je odvjetnik Anto Nobilo Novome listu, a radi se o odvjetniku koji zastupa veći broj građana čija je imovina uništena tijekom rata, vlasnicima takvih objekata već su odbijeni zahtjevi za nadoknadu štete, odnosno obnovu. "Ljudi su, kad su im zamrznuti postupci izbacivanjem članka 180, tražili i obnovu, međutim rješenja su uglavnom bila odbijajuća, uz obrazloženje da se obnova ne provodi izvan teritorija zahvaćenog borbenim operacijama. A upravo najveći broj objekata porušen u ratu nalazi se izvan borbenih linija, u pozadini koja je bila pod kontrolom Hrvatske vojske i policije", kazao je Nobilo.
Sukladno novom Zakonu o odgovornosti za štetu nastalu terorističkim aktima, sudovi bi sad trebali odmrznuti postupke zaustavljene 1996. godine i u njima donijeti odluku. Prema Nobilovom mišljenju, zahvaljujući članku 8. Zakona o odgovornosti štete nastale terorističkim aktima, sudovi će u tim postupcima mahom donositi odluke kojima će biti odbijen zahtjev za naknadu štete. U takvom razvoju događaja, nastavio je Nobilo, Hrvatska će postati predmet novih tužbi upućenih Europskom sudu za ljudska prava u Strassbourgu.
Osim tužbi Europskom sudu za ljudska prava, odvjetnik Anto Nobilo već je Ustavnom sudu podnio i zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o terorističkim aktima jer smatra da su protuustavne njegove odredbe koje retroaktivno propisuju po kojem će se zakonu voditi odmrznuti postupci. Ustavni sud, međutim, još nije razmotrio Nobilov zahtjev. Oni koji traže ostvarenje svojih prava i ne mare baš za rezultate izbora jer ih je Tuđmanova vlast obespravila, a Račanova iznevjerila.
Pokrenimo Hrvatsku, grmio je Sanader u svojoj predizbornoj kampanji. Neovisni su mu novinari iz Ferala odgovorili duhovitom dosjetkom "Pokretenimo Hrvatsku". Šalu na stranu. Ulazimo li opet u razdoblje kada će vlast opet imati kreteni na radost kretenskih sugrađana?