Početna stana
 
 
 
   

Problemi bibliotekara u Srbiji

SPAS NEĆE DOĆI IZ MAŠINE VEĆ IZ PRIRODE

Za svaku vrstu, pa i ljudsku, nema važnijeg zadatka od onog da od mladunčeta stvori dobro i kvalitetno biće. I kao što je za tigrove i lavove važno da im potomstvo bude zdravo i jako, kao što je pticama najbitnije da odneguju ptiće koji slobodno lete, tako je i čovečanstvu, bilo koje ljudske zajednice u bilo kom delu sveta najbitnije da od deteta stvori pravog, humanog, dobrog, kreativnog, ponosnog, stručnog, kvalitetnog predstavnika svoje vrste. U tom procesu stvaranja dobrog pravog čoveka važna je porodica, važna je ulica (okruženje), ali važna je i škola, a u toj i takvoj školi i knjiga. I to ne knjiga kao predmet, stvar koja će biti na školskij klupi pored olovke, gumice i mobilnog telefona, već knjiga kao izvor znanja, jer ne zaboravimo, sve što je ljudski rod stvorio i sačuvao do sada nalazi se u knjigama.

Stoga je važno naučiti decu da koriste ona zna­nja i iskustva, one veštine i podatke koje nam knji­ge daruju, a prvi koji su tu da im u tome pomognu su školski bibliotekari; ne kao neko ko sve zna i sve je naučio, već neko ko deci pomaže da čitajući i razmišljajući o pročitanom otkriju razliku između dobra i zla, činjenja i nečinjenja, uzroka i posle­dice... što nam, očito, u ovom trenutku nedo­staje, zato i ne čudi donošenje Pravilnika o kriterijumima i standardima za finansiranje ustanova koje obavljaju delatnost u osnovnom i srednjem obrazovanju.

U Pravilniku je prvobitno stajalo da je broj odeljenja odrednica za procenat radnog angažmana školskog bibliotekara, te tako Član11. kaže: „Škola sa 24, odnosno 32 odeljenja i najmanje 5.000 jedi­nica knjižne i neknjižne građe ima jednog biblio­tekara. Za tip škole od 24 odeljenja smanjenje ili uvećanje prava ostvaruje se za 0,0417 po odeljenju, a za tip škole od 32 odeljenja smanjenje ili uve-ća­nje prava ostvaruje se za 0,0313 po odeljenju a najviše dva. Drugi zaposleni u školi.“ Dakle, ako škola ima manje od 24 odeljenja, onda nema pravo na zaposlenog bibliotekara sa punim radnim vre­menom, već „tri frtalja bibliotekara“ što bi rekao Duško Radović. Poštujući Pravilnik dolazimo do zat­vorenih vrata školske biblioteke, jer u većini ško­la u Srbiji radiće „tri frtalja bibliotekara“. Ovaj naš „frtalj“ se stupanjem na snagu Pravilnika 1. septembra 2015. godine istopio kao što se istopilo i prepolovilo i radno vreme školskih bibliotekara os­novnih škola.

Evo šta sad kaže Pravilnik:

Član 11.
Škola do 24 odeljenja ima 0,5 izvršilaca na poslovima bibliotekara.
Škola od 25 do 64 odeljenja ima 1 izvršioca na poslovima bibliotekara.
Škola od 65 i više ima 2 izvršioca na poslovima bibliotekara.

I tek da se podsetimo da u svakom udžbeniku o savremenoj školskoj biblioteci stoji već stereotipna rečenica: „školska biblioteka u osnovnim i sred­njim školama je bibliotečko-informativni centar škole“.

U velikim školama radiće (do satiranja) jedan „ceo bibliotekar“, a ako i bude omogućeno školi da zaposli bibliotekara „na procenat“ Pravilnik pred­viđa da „drugi bude iz škole“, što u prevodu znači: direktori neće primati stručne bibliotekare, već tehnološki višak, učitelje i nastavnike „koji ne znaju sa decom, pa neka ih u biblioteci da ne smetaju“, dok se ovim onemogućava stručnim bibliotekarima da dopune svoj fond sati u ostalim školskim bibliotekama. Već sada u školama sre­ćemo pojavu da u biblioteci radi profesor likovnog, mehanike, fizike, dok su profesori književnosti sa položenim stručnim bibliotečkim ispitom progla­šeni tehnološkim viškom i bez ikakve nade da će uskoro raditi svoj posao. Tako će nam školske biblioteke biti pune nezadovoljnih i „na procenat“ primljenih bibliotekara, a opšte je poznato da maksimum mogu da pruže samo zadovoljni radnici.

Poređenja radi, u zemljama u okruženju školski bibliotekar ima punu normu rada ako škola ima u svom sastavu školsku biblioteku prema standardima ili ima više od 12 odeljenja. Školski bibliotekar obavlja poslove prema normi od 20 sati nedeljno ako škola ima manje od 13 odeljenja.

Od biblioteka u kojima vrvi od života, iskri­čavosti i dečje radoznalosti dolazimo do biblio­te­ka-skladišta u kojima će da caruju samo reči „uzmi i vrati knjigu“, a sve ono za šta su se svih ovih godina borili školski bibliotekari, pašće u vodu. Svako ko je radio „na procenat“ u nastavi i biblioteci zna da napravi razliku i zna šta znači „ceo čovek u biblioteci“. One biblioteke koje su imale bibliotekara sa punim radnim vremenom mogle su da razviju mnoge delatnosti. Stoga se zalažemo za JEDNA ŠKOLA - JEDNA BIBLIO­TEKA - JEDAN BIBLIOTEKAR SA PUNIM RADNIM VREMENOM.

Ovaj Pravilnik nas kao društvo vraća mnogo godina unazad. Stiče se utisak da su Pravilnik radili ljudi udaljeni ko zna koliko svetlosnih godina od škole i prosvete. Školski bibliotekari su margi­nalizovani i diskriminisani, čak nemaju ni svog savetnika pri Ministarstvu prosvete, a učenici malih škola više nemaju jednaka prava sa onima koji pohađaju nastavu u velikim školama. Za njih su školske biblioteke otvorene samo tri sata dnevno! Učenici ovih škola su dovedeni u neravno­pravan položaj u odnosu na učenike velikih škola. Znamo da Konvencija o pravima deteta garantuje svima jednaka prava. Po kom to pravu veličina škole može da uslovi i korišćenje biblioteke?!

Stoga smo predlagali da se ovaj Pravilnik izmeni, a da Ministarstvo prosvete i tehnološkog razvoja Republike Srbije, zajedno sa stručnjacima iz oblasti bibliotekarstva, poštujući evropske standarde o prostoru, formiranju, radu i finansiranju donese sistemsko rešenje za sve školske biblioteke osnovnih i srednjih škola u Srbiji. Ako je ikome stalo da se ispoštuju standardi i uredi školsko bibliotekarstvo, koje je u specifičnom položaju između dva ministarstva: kulture i prosvete, onda su to školski bibliotekari.

Naš predlog je i da se ispoštuju specifičnosti škola, jer ako škola radi u posebnim uslovima, ili ima knjižni fond iznad standarda ili izrazito veliki broj učenika, Ministarstvo prosvete, nauke i teh­nološkog razvoja može, na zahtev škole, odobriti i veću normu rada školskog bibliotekara.

Jasmina Radovanović

     
1. novembar - 31. decembar 2015.
Danas

Povežite se

 
 
 
 
 
 
Copyright © 1996-2015