Početna stana
 
 
 
     

 

Srpska pravoslavna crkva ne voli reformu

Izbeći besmislene podele

Povodom tribine udruženja građana Zakonopravilo zbog premeštaja dvojice sveštenika iz Čačka
Potpisnik ovih redova ne pamti, zaista, kada je sala Skupštine opštine u Čačku bila toliko puna kao nedavno kada je svoju tribinu »Sveti Sava i prilike u Srpskoj pravoslavnoj crkvi« održalo udruženje građana Zakonopravilo.
Naime, povod za tribinu bila je nedavna odluka vladike žičkog Hrizostoma da dvojicu sveštenika Crkve svetog vaznesenja iz Čačka, Miroljuba Jovanovića i Dragana Nikitovića, i Gorana Jankovića, goračićkog paroha, premesti u Ljig, odnosno Belanovicu.
Naime, Vladimir Stegnjaić iz udruženja Zakonopravilo izjavio je da ovo udruženje zahteva objašnjenje zbog čega su sveštenici premešteni, jer se sumnja da je razlog uvođenje novina u služenje svete liturgije.
Nakon nekoliko dana stiglo je i pojašnjenje od strane vladike Hrizostoma da pomenuti sveštenici nisu premešteni zbog načina služenja liturgije već po potrebi službe, na šta ima pravo nadležni episkop i zajedno sa njima premešteno je još nekoliko sveštenika iz Žičke eparhije. Pomenuti sveštenici nisu ni raščinjeni niti im je zabranjeno bogosluženje.
Brojni vernici i ostali znatiželjnici u sali Skupštine opštine na predavanju koje je održano povodom ovih događaja mogli su od istaknutog vizantologa i prevodioca Miodraga Petrovića čuti dovoljno o tragičnim nesporazumima u Srpskoj pravoslavnoj crkvi danas oko uvođenja novina u bogosluženje.
Na početku Petrović se upitao da li treba vršiti i tranziciju i prelazak od vekovnih pravila do nekih novih. Naime, Sveti arhijerejski sabor SPC je odlučio da se do daljeg bogosluženja vrše na stari tradicionalan način, kako nam je to ostavio sveti Sava i kakva je praksa bila u SPC donedavno. U Službeniku koji je nedavno objavio Sinod SPC, čiji je član i episkop Hrizostom, takođe se nalaže takav način bogosluženja, a jedna od odluka je i da se formira komisija koja će predložiti ispitivanje svih ponuđenih novina.
Ovi događaji ukazuju da je u SPC došlo do ozbiljne podeljenosti na one koje zastupaju vladika žički Hrizostom i vladika šumadijski Jovan koji su za izvesne reforme u načinu bogosluženja ali i za buduću reformu same Crkve; njih druga strana, koja se sa tim ne slaže, predstavlja kao papiste sklone ekumenizmu, »latinskoj jeresi i laži«, i optužuje ih da žele da približe Srpsku pravoslavnu crkvu protestantskoj i katoličkoj crkvi.
Predavanje gospodina Petrovića umnogome može da pomogne i razjasni dileme vernog naroda, s jedne strane, ali s druge strane ostaje problem da li su baš svi pokušaji reforme i novina štetni po samu Crkvu, dok o tome ne donese odluku komisija koju će formirati Sinod. Opasno je što ovakve polemike mogu podeliti narod i sveštenstvo i naneti trajnu štetu Srpskoj pravoslavnoj crkvi. S jedne strane imamo narod koji u velikoj meri donedavno nije znao ni da se prekrsti a sada učestvuje u raspravama oko kanona, a s druge strane postoji želja da se unesu određene novine bez saglasnosti svih, odnosno odluke komisije koju će imenovati Sinod i koja je jedina nadležna u ovakvim sporovima.
Očigledno je da se strasti ne stišavaju. Sveštenici koji su dobili premeštaj odlučili su se na strogi post da bi ostvarili svoja prava, a koliko stvari postaju ozbiljne ukazuje to da je udruženje Zakonopravilo na jednu od svojih tribina (subota 2. februar) dovelo i kontroverznog penzionisanog sveštenika dr Žarka Gavrilovića, poznatog po brojnim incidentima, kao što su prekid predstave »Sveti Sava« u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu i predvođenje protesta protiv gej parade.
Na kraju zaključimo da niti su sve novine same po sebi štetne niti je isključivo ostajanje u tradicionalnom pozitivno, već je bitno jedino poštovanje utvrđenog poretka i mir božji i ljubav među vernima. Kad bi svi pomalo popustili verovatno ne bi ni bilo ovog besmislenog sukoba u kojem niko u potpunosti nije u pravu, niti oni koji se slepo drže vekovima nepromenjenih pravila, niti oni koji na svoju ruku uvode novine i reforme, bez saglasnosti nadležnih u Crkvi.
  Dušan Darijević
 
1-30. 04. 2008.
     


Danas

 
 
 
 
Copyright © 1996-2008