|
Republika
|
Događanja
|
|
|
|
|||||||||||||||
Između dva broja
Srbija se u aprilu davila. Kako u vodi tako i u aferama, ali i nesposobnost na svim nivoima je nekako baš isplivavala na površinu. Nesposobnost pozvanih da pronađu rešenja odavno pluta po površini ovdašnje svakodnevice. Skupština Srbije započela je redovno zasedanje, trajalo je tri nedelje, a onda je otišla na još jedan raspust. U međuvremenu, usvojila je Zakon o verskim zajednicama, koji je Srbiju učinio teokratskom državom. Jočić je posle mnogo pritisaka spektakularno objavio zapisnik o predaji Legije. Javnost nije saznala ništa, ali ministar je formalno ispoštovao opšti zahtev. Patriotizam je dobio novi zamah.
Kupovina deonica slovenačkog "Merkatora", čije je otvaranje u Beogradu i Čačku bilo praćeno ogromnim oduševljenjem ovdašnjeg plebsa, pretvorila se tokom aprila u prvi zadatak patriota. Ohrabrivanju ovdašnjih tajkuna Milorada Miškovića i Milana Beka u toj trgovini pridružio se čak i sam premijer Vojislav Koštunica. Ni slovenačka javnost nije bila mirna. Ljuljale su se stolice Janeza Janše i prijatelja. Na kraju, akcije su završile u džepu starih JUL-ovih lučonoša, braće Milana i Bogdana Rodića. Sredinom aprila u zatvoru su se našli predsednik Trgovinskog suda Goran Kljajević, sudija tog suda Delinka Đurđević, biznismeni, advokati, direktorka Poštanske štedionice Jelica Živković, direktor Kreditno-eksportne banke Sekula Pijevčević. Za bivšim direktorom "C marketa" Slobodanom Radulovićem raspisana je poternica. U saopštenju MUP-a Srbije naglašeno je da se radi o "devet članova organizovane kriminalne grupe, zbog osnovane sumnje da su izvršili više krivičnih dela primanja i davanja mita, zloupotrebe službenog položaja i drugo". Skupština Srbije oduzela je imunitet predsedniku Trgovinskog suda u Beogradu Goranu Kljajeviću i sudiji tog suda Delinki Đurđević. O tome kako su hapšenja izvršena i zašto se tek sada čitava akcija
Početkom aprila republička Vlada raspustila je vlast u Novom Pazaru,
što je izazvalo nemire u ovom sandžačkom administrativnom i političkom
centru, a rezultiralo je i ostavkom Rasima Ljajića, predsednika Koordinacionog
centra. Bilo je i terorističkih akcija u kojima su ubacivane bombe u dvorišta
opozicionih lidera. Liberalno-demokratska partija konstatovala je tim
povodom, a preneo beogradski Danas, da
je "građanstvo delimično zbunjeno, dezorijentisano i verovatno, u
zavisnosti od stranačke pripadnosti, razočarano dnevno-političkim događajima,
i svim propratnim oblicima reagovanja na očigledni debakl političkih odnosa
stranaka koje su činile i vršile vlast".
Mlađan Dinkić, ministar finansija, obznanio je i da postoji višak u budžetu. I jako je ponosan na to. Objavio je da ima ozbiljne planove kako će taj višak da potroši. To što u budžetu države ne sme da bude ni viška, kao ni manjka, jer se u oba slučaja pokazuje da planovi nisu dobri, te da se u oba slučaja kao posledica javlja inflacija, vlastoljubivog Dinkića nije zabrinulo. Krajem aprila, posetom stručnjaka iz MMF-a, možda će se otrezniti.
Pregovori o budućem statusu Kosova nailaze na sve veće prepreke. Predstavnici
Srba zalažu se za produženo prisustvo međunarodnih snaga, a istovremeno
odbijaju da započnu dijalog sa zvaničnim liderima Albanaca. "Srbija
će vrlo brzo izaći sa svojim kompletnim predlogom kako ona vidi položaj
pokrajine. Taj položaj će biti vrlo ozbiljan, vrlo jak i pokrajina će
u mnogo čemu imati mnogo veći stepen autonomije nego što je to bilo propisano
Ustavom SFRJ iz 1974. godine", rekao je Aleksandar Simić, savetnik
premijera Vojislava Koštunice, za jagodinsku televiziju Palma plus 22.
aprila. Kako je preneo beogradski B92, Simić je ocenio da će taj položaj
omogućiti Albancima da "suštinski upravljaju sami sobom i Beograd
im neće naređivati šta da rade".
Evropski komesar Oli Ren izjavio je krajem marta da će proces pridruživanja
Srbije i Crne Gore Evropskoj uniji biti nastavljen kada Beograd ispuni
obaveze prema Haškom tribunalu. Razgovor sa glavnom tužiteljkom Haškog
tribunala Karlom del Ponte i stav članica EU odlučujući su za donošenje
odluke da li će sledeća runda pregovora o pridruživanju biti održana ili
"stavljena na čekanje". Ren je naglasio da SCG "neodložno"
mora da postigne punu saradnju s Haškim sudom što, kako je podsetio, znači
da optuženi Ratko Mladić treba da bude uhapšen i prebačen u Hag. Evropski
komesar je naznačio da je posle nazadovanja u saradnji Beograda s Tribunalom
u Hagu "poslednjih nedelja bilo pojedinih znakova da se ta situacija
promenila".
Raspodela nacionalnih frekvencija je počela. I, kao što se i očekivalo, počelo je burno, ali nije očekivano da bude i neprincipijelno. Ko izgubi ima pravo da se ljuti, ali to ne opravdava sudiju meča za nestručno vođenje utakmice. Danima je javnost gledala šou-program - sastanke predstavnika Saveta za radio-difuziju sa kandidatima, a onda su objavljeni spiskovi "dobitnika", bez ikakvog obrazloženja. Oba novinarska udruženja spisak su dočekala sa negodovanjem, reagovala i zatražila od Agencije obrazloženje donetih odluka. Najviše primedbi bilo je da su nacionalne frekvencije u prvoj podeli dodeljene televizijama čiji se nastanak vezuje za bivši režim, ali i neke koje do sada nisu ni emitovale program. Posumnjalo se da je pobedila sprega tajkunsko-političkih veza. Osim oštećenih medija i medijskih udruženja odluci Saveta suprotstavio se i ministar kulture i medija u republičkoj Vladi Dragan Kojadinović. Uređenje medijskog prostora u Srbiji i Crnoj Gori jedna je od pretpostavki za ulazak u EU.
Godišnje nagrade za izuzetna dostignuća u nauci, kulturi i umetnosti i ove godine dodeljene su u aprilu, kada se obeležava dan Beograda. Svi laureati nagrade su primili, kao što je uobičajeno, na svečanosti u Skupštini grada. Za novinarski rad nagradu su podelili Veselin Simonović, glavni urednik Blica, i autorke kultne emisije "Peščanik" Radija B92, dve Cece, Svetlana Lukić i Svetlana Vuković. Svetlana Lukić je, govoreći o svom doživljaju nagrade, naglasila da je shvata kao priznanje onoj maloj grupi vernih učesnika i slušalaca te emisije, koja se često doživljava i kao marginalizovana oaza slobodne misli. Ipak, potpredsednik Skupštine grada iz DSS Perović potrudio se da optimizam brzo usahne. Odbio je da potpiše samo njihove svečane diplome i time u ime svoje stranke rekao da se ne slaže s idejama i sagovornicima koje promoviše "Peščanik". Cecama još jedno priznanje, ali i javnosti znak da je još dug put do građanske Srbije.
Vukašin Stambolić, brat ubijenog Ivana Stambolića, nekadašnjeg predsednika
Republike Srbije, finansirao je objavljivanje knjige s naslovom Žrtve,
koju je promovisao 17. aprila u skromnom prostoru štamparije udruženja
Nauka i društvo. U knjizi su sabrani razgovori koje su vodili ubijeni
novinar Slavko Ćuruvija i Ivan Stambolić, u proleće 1992. godine u Herceg
Novom, a koje je stariji brat pronašao u zaostavštini. Novinar Slavko
Ćuruvija i bivši predsednik i visoki partijski funkcioner nisu se složili
u vreme nastanka oko priređenog teksta, i saradnja je bila prekinuta.
Rukopis je ostao uglavnom nepoznat javnosti, a ono što se kasnije dogodilo
sa obojicom, po mišljenju priređivača, opravdava naziv knjige - Žrtve.
Razgovori su objavljeni uz saglasnost porodice Stambolić, o čemu je na
promociji govorio Vukašin, naglašavajući da se izdavač nije mogao pronaći.
Oni koji su želeli nisu imali novca, a oni koji imaju novca ne objavljuju
ovakve knjige. Svoju tvrdnju ilustrovao je primerima objavljenih knjiga
Milorada Lukovića Legije, jednog od osuđenih za ubistvo Ivana Stambolića
i optuženog za ubistvo Zorana Đinđića, ali i osumnjičenog za učešće u
slučaju ubistva Slavka Ćuruvije. Kao što ni za knjige Dobrice Ćosića,
očigledno, nije teško naći izdavača, naglasio je V. Stambolić. "Žrtve
se kažnjavaju, a ubice postaju heroji", rekao je ovim povodom izdavač.
|
|||||||||||||||||
|
Republika
|