homepage
   
Republika
 
Događanja
Arhiva
O nama
About us
mail to Redakcija
mail to web master
 

 

 

Između dva broja

Lako arčenje sadašnjosti

Potrošili smo još jednu godinu. Nekima se isplatila, recimo poslanicima u srbijanskom parlamentu koji su naplatili sve što su mogli.
Ratko Mladić i Radovan Karadžić još nisu uhapšeni. Njihov pandan u Hrvatskoj Ante Gotovina jeste. O tome je Karla del Ponte svet obavestila iz Beograda, gde je boravila početkom decembra.
"Ljuta sam. To što se Karadžić i Mladić ne hapse je skandalozno", rekla je. Tom prilikom ona je odbila da iznese podatke kojima Tribunal raspolaže o kretanju Ratka Mladića, ali je, kako su preneli mediji, tvrdila: "Mladić nas sada gleda i sluša. Neka prvo dođe u Hag, pa možemo da pričamo".
Ona je istakla da njeni saradnici iz Tužilaštva razmatraju mogućnost žalbi na oslobađajuće presude Fatmiru Ljimaju i Isaku Musliju, te da je "vrlo iznenađena" takvim odlukama Suda. I otputovala je nezadovoljna.
Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, na sednici održanoj 15. decembra, dala je nepovoljne ocene o saradnji ovdašnjih vlasti i Tužilaštva. Naravno, još više iznervirana igrom oko Mladićevog dosjea, koji je posle dugog traženja na kraju dobila, ali u kojem su na kraju nedostajale neke važne stranice.
A onda, 22. decembra, ovdašnji sudija Vojislav Vukčević umesto da je već bio naložio hapšenje "identifikovanih pomagača" najtraženijih begunaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića saziva prvo novinare da im preko medija pripreti kako su im na tragu.
Onog dana kada je javljeno da je Gotovina pao digla se silna graja po Hrvatskoj. Na snimcima je izgledalo dramatično. Samo na skupu u Splitu mediji su procenjivali da se

okupilo između 70 i čak 100 hiljada onih koji ga smatraju junakom a ne zločincem.
Sada je ostalo da se u Hagu nađu još Mladić i Karadžić. Kako će izgledati njihovo hapšenje, videćemo. Po svemu sudeći uskoro, iako je za Mladića poslednji određeni rok (15. decembar) već prekoračen. Pretpostavka da se on nalazi u regionu sve je izvesnija.

Prva presuda za Vukovar

Nastavak haškog suđenja okrivljenima za zločine u Vukovaru, trojici oficira JNA, Šljivančaninu,

 
Bullfight
Edouard Manet, Bullfight, 1865.
Mrkšiću i Radiću, nastavlja se u januaru. U Beogradu, presudom veća Specijalnog suda za ratne zločine, 12. decembra 2005, okončano je suđenje započeto u martu prošle godine, za ratni zločin na poljoprivrednom dobru Ovčara u Vukovaru novembra 1991. godine. Od 21 optuženog u ovom procesu kraj suđenja dočekalo je njih 16. Dvojica su ranije dobila status svedoka saradnika, jedan je sam sebi presudio pre početka suđenja, dok je jedan proces izdvojen zbog lošeg zdravstvenog stanja optuženog. Dvojica su oslobođena usled nedostatka dokaza. Za ubistvo 200 civila na Ovčari u novembru 1991. godine sudija Vesko Krstajić odredio je kazne u ukupnom trajanju od 231 godine.
Članovi porodica žrtava, rođaci i prijatelji, njih stotinak koliko ih je na dan izricanja presude stiglo u Beograd, bili su zadovoljni načinom na koji je proces vođen i kaznom koja je određena optuženima. I advokati optuženih i oštećenih, stručna javnost i brojni posmatrači visoko su ocenili pravičnost postupka.

Povratak

Početkom decembra na reklamnim panoima po Beogradu, sa kojih se obično osmehuju mlada, lepa lica, pojavila se neobična slika nezavršene kuće, nekih ljudi ispred... I prva pomisao pri pogledu na pano bila je da se reklamira neka banka nudeći kredite za završetak one divlje gradnje po Srbiji. Greška, bio je to ljupki poziv izbeglim građanima Hrvatske da se vrate svojoj kući. "Hrvatska je dom svih svojih građana", pisalo je na panou. A onda je krenula kontrapropaganda, javila su se neka udruženja izbeglica, političari...
I tako je čitava akcija zaustavljena. Nekome su ovde još potrebne izbeglice.

Pregovori o Kosovu

Srpski tim za Kosovo nekako je skrpljen. Neki su ispali, neki se tu neočekivano našli. Vladika Pahomije, optužen za seksualno uznemiravanje maloletnika, predstavlja Srpsku pravoslavnu crkvu.
Znalci tvrde da sve piše u sporazumu Ahtisari-Černomirdin. Ahtisari sprema kancelariju u Beču i s početkom nove godine počeće da radi. Situacija se zaoštrava, sve su češće vesti o nacionalističkim ispadima Albanaca. Odavde opet samo crkva ima jasne zahteve da im se vrati vlasništvo nad posedima, ostali ne znaju šta bi.

Crna Gora i referendum

Jedan deo Crne Gore se nada referendumu. Na Nikoljdan je obeležen vek parlamentarizma. Slavili su i jedni i drugi. Jedni su se sećali 1905. kada je usvojen prvi demokratski ustav, otkrili u Podgorici spomenik knjazu Nikoli Petroviću, dok su se oni drugi na Cetinju sećali Podgoričke skupštine iz 1919. koja je zabranila tom istom knjazu povratak u Crnu Goru. Isti ljudi, promenjena lokacija, samo ideje iste.
Pre toga je stigla sugestija Venecijanske komisije da vlast i opozicija moraju da se dogovore, te da će referendum važiti samo ako više od 50% upisanih birača bude glasalo za samostalnost Crne Gore. Problem je samo što sve računice pokazuju kako je to nemoguće.
Havijer Solana će još dolaziti. To je jedino sigurno.

  Lidija Jovetić
 
Događanja
Republika
Copyright © 1996-2006 Republika