Između dva broja
Lako arčenje sadašnjosti
Potrošili smo još jednu godinu. Nekima se isplatila, recimo poslanicima
u srbijanskom parlamentu koji su naplatili sve što su mogli.
Ratko Mladić i Radovan Karadžić još nisu uhapšeni. Njihov pandan u Hrvatskoj
Ante Gotovina jeste. O tome je Karla del Ponte svet obavestila iz Beograda,
gde je boravila početkom decembra.
"Ljuta sam. To što se Karadžić i Mladić ne hapse je skandalozno",
rekla je. Tom prilikom ona je odbila da iznese podatke kojima Tribunal raspolaže
o kretanju Ratka Mladića, ali je, kako su preneli mediji, tvrdila: "Mladić
nas sada gleda i sluša. Neka prvo dođe u Hag, pa možemo da pričamo".
Ona je istakla da njeni saradnici iz Tužilaštva razmatraju mogućnost žalbi
na oslobađajuće presude Fatmiru Ljimaju i Isaku Musliju, te da je "vrlo
iznenađena" takvim odlukama Suda. I otputovala je nezadovoljna.
Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, na sednici održanoj 15. decembra,
dala je nepovoljne ocene o saradnji ovdašnjih vlasti i Tužilaštva. Naravno,
još više iznervirana igrom oko Mladićevog dosjea, koji je posle dugog traženja
na kraju dobila, ali u kojem su na kraju nedostajale neke važne stranice.
A onda, 22. decembra, ovdašnji sudija Vojislav Vukčević umesto da je već
bio naložio hapšenje "identifikovanih pomagača" najtraženijih
begunaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića saziva prvo novinare da im preko
medija pripreti kako su im na tragu.
Onog dana kada je javljeno da je Gotovina pao digla se silna graja po Hrvatskoj.
Na snimcima je izgledalo dramatično. Samo na skupu u Splitu mediji su procenjivali
da se
okupilo između 70 i čak 100 hiljada onih koji ga smatraju junakom
a ne zločincem.
Sada je ostalo da se u Hagu nađu još Mladić i Karadžić. Kako će
izgledati njihovo hapšenje, videćemo. Po svemu sudeći uskoro, iako
je za Mladića poslednji određeni rok (15. decembar) već prekoračen.
Pretpostavka da se on nalazi u regionu sve je izvesnija.
Prva presuda za Vukovar
Nastavak haškog suđenja okrivljenima za zločine u Vukovaru, trojici
oficira JNA, Šljivančaninu,
|
|
|
Edouard Manet, Bullfight,
1865.
|
 |
Mrkšiću i Radiću, nastavlja se u januaru. U Beogradu, presudom veća Specijalnog
suda za ratne zločine, 12. decembra 2005, okončano je suđenje započeto u
martu prošle godine, za ratni zločin na poljoprivrednom dobru Ovčara u Vukovaru
novembra 1991. godine. Od 21 optuženog u ovom procesu kraj suđenja dočekalo
je njih 16. Dvojica su ranije dobila status svedoka saradnika, jedan je
sam sebi presudio pre početka suđenja, dok je jedan proces izdvojen zbog
lošeg zdravstvenog stanja optuženog. Dvojica su oslobođena usled nedostatka
dokaza. Za ubistvo 200 civila na Ovčari u novembru 1991. godine sudija Vesko
Krstajić odredio je kazne u ukupnom trajanju od 231 godine.
Članovi porodica žrtava, rođaci i prijatelji, njih stotinak koliko ih je
na dan izricanja presude stiglo u Beograd, bili su zadovoljni načinom na
koji je proces vođen i kaznom koja je određena optuženima. I advokati optuženih
i oštećenih, stručna javnost i brojni posmatrači visoko su ocenili pravičnost
postupka.
Povratak
Početkom decembra na reklamnim panoima po Beogradu, sa kojih se obično
osmehuju mlada, lepa lica, pojavila se neobična slika nezavršene kuće,
nekih ljudi ispred... I prva pomisao pri pogledu na pano bila je da se
reklamira neka banka nudeći kredite za završetak one divlje gradnje po
Srbiji. Greška, bio je to ljupki poziv izbeglim građanima Hrvatske da
se vrate svojoj kući. "Hrvatska je dom svih svojih građana",
pisalo je na panou. A onda je krenula kontrapropaganda, javila su se neka
udruženja izbeglica, političari...
I tako je čitava akcija zaustavljena. Nekome su ovde još potrebne izbeglice.
Pregovori o Kosovu
Srpski tim za Kosovo nekako je skrpljen. Neki su ispali, neki se tu neočekivano
našli. Vladika Pahomije, optužen za seksualno uznemiravanje maloletnika,
predstavlja Srpsku pravoslavnu crkvu.
Znalci tvrde da sve piše u sporazumu Ahtisari-Černomirdin. Ahtisari sprema
kancelariju u Beču i s početkom nove godine počeće da radi. Situacija
se zaoštrava, sve su češće vesti o nacionalističkim ispadima Albanaca.
Odavde opet samo crkva ima jasne zahteve da im se vrati vlasništvo nad
posedima, ostali ne znaju šta bi.
Crna Gora i referendum
Jedan deo Crne Gore se nada referendumu. Na Nikoljdan je obeležen vek
parlamentarizma. Slavili su i jedni i drugi. Jedni su se sećali 1905.
kada je usvojen prvi demokratski ustav, otkrili u Podgorici spomenik knjazu
Nikoli Petroviću, dok su se oni drugi na Cetinju sećali Podgoričke skupštine
iz 1919. koja je zabranila tom istom knjazu povratak u Crnu Goru. Isti
ljudi, promenjena lokacija, samo ideje iste.
Pre toga je stigla sugestija Venecijanske komisije da vlast i opozicija
moraju da se dogovore, te da će referendum važiti samo ako više od 50%
upisanih birača bude glasalo za samostalnost Crne Gore. Problem je samo
što sve računice pokazuju kako je to nemoguće.
Havijer Solana će još dolaziti. To je jedino sigurno.
|